Intervju tjedna

Hrvatska u rujnu domaćin europske konferencije peradara koja će okupiti preko 1200 svjetskih stručnjaka

Agrovijesti
Prof. dr.sc. Estella Prukner-Radovčić Fotografija: Agrobiz
Petnaesta po redu Europska konferencija peradara održat će se u Dubrovniku od 17.-21. rujna 2018. godine. Svjetska udruga za znanost o peradi (World Poultry Science Association – WPSA) održava konferenciju u Europi svake četvrte godine. Hrvatska je dobila kandidaturu u konkurenciji s Nizozemskom, Španjolskom i Turskom. Na konferenciji se očekuje preko 1200 sudionika iz cijelog svijeta iz čak 56 zemalja, kaže u intervju prof. dr.sc. Estella Prukner-Radovčić sa Veterinarskog fakulteta.

Koja je važnost ove konferencije i zbog čega je ove godine odabrana Hrvatska. Što će biti središnja tema i koliko očekujete svjetskih stručnjaka?

Petnaesta po redu Europska konferencija peradara održat će se u Dubrovniku od 17.-21. rujna 2018. godine. Svjetska udruga za znanost o peradi (World Poultry Science Association – WPSA) održava konferenciju u Europi svake četvrte godine. Hrvatska je dobila kandidaturu natječući se s Nizozemskom, Španjolskom i Turskom. Odluka je to Europske federacije Svjetske udruge peradara (WPSA) na 14. Europskoj peradarskoj konferenciji održanoj 2014. godine u Stavangeru, Norveška.

Čast koja je pripala Hrvatskoj izuzetna je i nije slučajna. Ova grana animalne proizvodnje, zahvaljujući upravo znanstvenim institucijama koje je omogućuju, svrstala je Hrvatsku, ne samo po znanstvenim dostignućima, već i po proizvodnim uspjesima u sam vrh peradarstva u svijetu.

Više od 20 godina rada hrvatskog ogranka WPSA tako je nagrađeno za djelovanje u znanosti svjetskog peradarstva, rezultate brojnih istraživanja njenih članica objavili su prestižni znanstveni i stručni časopisi, a prije svega u zajedničkom nastojanju da se proizvodnjom peradi ublaže posljedice gladi u svijetu.

Tko sve čini hrvatski ogranak WPSA?

Prof. dr.sc. Estella Prukner-Radovčić

Hrvatski ogranak WPSA čine vodeći stručnjaci veterinarske medicine, agronomi, ekonomisti, prehrambeni tehnolozi, stručnjaci kemofarmaceutske industrije te brojni proizvođači peradi, opreme za peradarstvo i drugi. Valja spomenuti da predsjednica Hrvatskog ogranka WPSA istodobno djeluju i u strukturama upravljanja WPSA, naime 2010. godine izabrana je za potpredsjednicu Europske federacije.

Znanstvenici i stručnjaci će na konferenciji razmijenit spoznaje i rezultate istraživanja iz svih područja peradarstva (zdravlje, hranidba, dobrobit, fiziologija, genetika, kvaliteta i sigurnost animalnih proizvoda porijeklom od peradi, itd.).

Obzirom da se radi o izuzetno velikoj i po temama opsežnoj konferenciji, a Hrvatska nema kongresni centar, organizacijski odbor morao je već 1.lipnja zatvoriti registraciju sudionika, obzirom da se do tada prijavilo preko 1200 sudionika iz cijelog svijeta (56 zemalja). Do današnjeg dana, sa svim izuzetcima nakon službenog zatvaranja registracije, prijavljeno je 1324 sudionika.

Rad će se odvijati putem plenarnih predavanja koja će održati osobito istaknuti znanstvenici te putem paralelnih sekcija kroz tri radna dana, i to s posebno odabranim temama, kojih će biti čak 23.

Koliko je danas peradarstvo u razvoju na globalnoj razini, EU i Hrvatskoj budući da raste potrošnja piletine. Što kažu brojke o globalnim kretanjima? 

Smjernice globalnog izazova u proizvodnji hrane do 2030. je omogućiti rastućoj populaciji dostupnost kvalitetne nutritivno izbalansirane i sigurne hrane uz održivost prirodnih resursa. FAO procjenjuje porast potrošnje mesa peradi za 14%.

Organizacija FAO istaknula je da je upravo peradarstvo to koje ublažava posljedice gladi u svijetu. Peradarstvo je jedina animalna proizvodnja koja je tijekom niza godina napredovalo po stalnoj stopi s približno 3%.

Prosječna godišnja stopa rasta proizvodnje mesa peradi u Europi je 3%, a potrošnje bilježi rast od 2%. Potrošnja mesa peradi je oko 23,6 kg per capita. Godišnja proizvodnja jaja u EU je oko 7,7 milijuna tona, a godišnji rast proizvodnje je 2%. Per capita u EU se pojede 230 jaja.

Potrošnja mesa peradi i jaja u RH zaostaje u odnosu na EU, pa je u idućem razdoblju potreban veći angažman promidžbe s porukama o značenju konzumacije proizvoda peradarstva.

Hrvatska je, kada je riječ o proizvodnji, na razini samodostatnosti u proizvodnji piletine i jaja, no zadnjih godina, nakon ulaska u EU, došlo je do povećanog uvoza i pojave negativnih trendova? 

U RH proizvodnja mesa i jaja ne zadovoljava tržište, te je uvoz nužan. Proizvodnja mesa je oko 79.000 tona no evidentna je i razlika na godišnjoj razini od preko 10 milijuna peradi za koju nema evidencije (samoopskrba i klanje u sivoj zoni). Uvoz mesa u RH bilježi rast od 11%, a godišnji rast izvoza je 7%. Potrošnja mesa peradi je oko 22 kg per capita.

U RH proizvodnja jaja je stagnirala u 2013. i 2014. zbog smanjenog kapaciteta koji je posljedica prilagodbe direktivi EU za tzv. obogaćene kaveze ili podno držanje konzumnih nesilica. Do oporavka dolazi nakon 2015. i proizvodnja je oko 500 milijuna jaja. U 2016. uvoz jaja u RH je više od 20%.

Koje su danas zemlje najveći proizvođali piletine i jaja u svijetu i EU? 

Po svjetskim izvješćima najveći proizvođać je SAD, a slijedi ga Brazil, pa tek onda EU. 

Posljednjih godina su se događali i incidenti sa piletinom, točnije pojava salomonele i sličnih negativnih stvari, te povlačenja sa tržišta. Šo pokazuju podaci EFSE o sigurnosti konzumiranja piletine na razini EU?

Prof. dr.sc. Estella Prukner-Radovčić
Zoonoze, bolesti zajedničke životinjama i ljudima, poznate su još od pradavnih vremena, npr. smatra se da se čovjek zarazio influencom prije oko 4.500 godina, tj. onda kada je započela domestikacija vodene peradi, no danas su to bolesti koje se vrlo često prenose hranom. U izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za 2015. godine navodi se da je čak 1,8 miliona ljudi umrlo zbog kontaminirane hrane ili vode.

Primjenom strogih higijenskih i preventivnih mjera moguće je perad osloboditi od brojnih patogena, no cijena postupka gospodarski je upitna. Zbog brige o dobrobiti životinja, trend promjene od intenzivnog na slobodni način farmskog uzgoja “free range” doveo je do povećanja broja i onih bolesti koje smo već bili zaboravili u intenzivnom uzgoju.

Prema izvješću iz 2014. broj oboljelih u SAD-u od kampilobakterioze je na 100.000 osoba 14,5 a u EU 55,5, od salmoneleoze u SAD je 16,42, a u EU 22,2, od patogene E. coli u SAD 1,16, a u EU 1,15.

Najčešće gastrointestinalne infekcije ljudi posljedica su prisutnosti bakterije roda Campylobacter i Salmonella u hrani. I dalje najznačajniji rezervoar ovih bakterija je perad, iako su i druge životinje izvor infekcija.

Prema izvješćima EFSA-e sveukupno, broj infekcija u ljudi prouzročenih bakterijom roda Campylobacter je u porastu, dok je broj humanih salmoneloza u padu.

Što se može poduzeti na smanjenju ovih pojava?

Da bi se spriječile infekcije peradi, a tako posljedično i ljudi, u peradarskoj proizvodnji moraju se primjenjivati stroge higijenske mjere, vakcinacija (koja nije dovoljna bez higijenskih mjera), na vrijeme osigurana dijagnoza, brza intervencija te eradikacija.

U buduće čekaju nas izazovi u proizvodnji efikasnih vakcina za bakterijske bolesti kako bi se spriječila uporaba antibiotika a time i razvoj rezistencije bakterija. Poduzimanje mjera za sprječavanje pojave i širenja, te iskorjenjivanje svih zoonoza propisani su Zakonom o veterinarstvu („Narodne novine“, broj 82/2013 i 148/2013) i brojnim podzakonskim aktima.

Kako se kod nas provode kontrole i inspekcije?

Prof. dr.sc. Estella Prukner-Radovčić

Kontrola zoonoza u Hrvatskoj zasniva se na principima preventive, praćenja, nadziranja i iskorjenjivanja bolesti u svim razinama proizvodnje, a što uključuje žive životinje, hranu za životinje, objekte za proizvodnju hrane i proizvode.

Sukladno tome način provedbe mjera u svrhu otkrivanja i kontrole uzročnika zoonoza u svim relevantnim fazama proizvodnje, prerade i distribucije, a posebno na razini primarne proizvodnje, usmjeren je k smanjenju njihove raširenosti i rizika koji predstavljaju za javno zdravlje.

Što se tiče infekcije salmonelom i konkretnom slučaju u Hrvatskoj, EFSA je objavila 2016 godine da je sedam zemalja, ne samo Hrvatska, prijavilo pojavu većeg oboljenja ljudi (ukupno 112 potvrđenih i 148 vjerojatnih slučajeva) u vremenu između 1. svibnja i 12. listopada te godine.

Zahvaljujući stalnoj provedbi preventivnih i protuepidemijskih mjera broj oboljelih od salmonela se posljednjeg desetljeća smanjuje uz očekivane godišnje oscilacije.

Tijekom 2015. prijavljeno je u Hrvatskoj 1593 slučaja, dok je godinu kasnije zabilježen 1259 slučaj. Treba još istaknuti da se u mesu peradi kao i u mesu svinja podjednako nalaze salmonele, a mnogo ne zaostaju ni pekarski proizvodi.

Multidisciplinarna suradnja kroz koncept „Jedno zdravlje“ nužna je kako bi se poboljšala kvaliteta zdravlja ljudi, životinja i okoliša, a da bi se mogle otkriti: nove prijetnje, pratile nove spoznaje o starim bolestima, detektirali na vrijeme uzročnici, razumjeli puteve širenja bolesti, otkrili učinkoviti načine njihova suzbijanja.
 

Što očekujete od konferencije peradara kakve zaključke i poruke za znanost, ali i za potrošače?

Smanjenje kontaminacije hrane patogenima je dodatni izazov za proizvođače i glavna briga potrošača. Edukacija je također važna uloga javno zdravstvenih djelatnika. Pozornost na dobre higijenske postupke nužna je u prevenciji zaraznih bolest.

Briga potrošača, osobito posljednjih godina usmjerena je na dobrobit prema životinjama što zahtijeva optimalne uvjete držanja, optimalno hranjenje, besprijekorni zdravstveni status i primjeren tretman u objektu, transportu i klanju.

Najveći izazovi za budućnost su proizvodnja učinkovitih vakcina, kako bi mogli uporabu antibiotika svesti na najmanju moguću mjeru, i to osobito protiv bakterijskih bolesti peradi koje ujedno uzrokuju i bolest u ljudi.
 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje