NEDOSTAJU VELIKE SERIJE

Hrvatska više nema popularno kućno vino po prihvatljivoj cijeni

Agrovijesti
Fotografija:
Pandemija koronavirusa, koja je izazvala velike štete dalmatinskim vinarima, razotkrila je i potencijalne nedostatke orijentacije na proizvodnju vina visoke kvalitete u malim serijama, koje su uglavnom namijenjene ugostiteljima. Hrvatska više nema popularno kućno vino po prihvatljivoj cijeni, ističe predsjednik Udruge vinogradara i vinara Dalmacije Želimir Bašić

Vinari su ove godine zbog pandemije koronavirusa pretrpjeli velike štete zbog nemogućnosti plasiranja svojih vina, koje velikim dijelom prodaju ugostiteljima. U predsezoni nije bilo turista, a ugostitelji su bili zatvoreni pa su se stvorili veliki viškovi, a prodaja je pala za strmoglavih 80 posto. Koliko su se oporavili od prestanka karantene i dolaska turista na Jadran otkriva Želimir Bašić, predsjednik Udruge vinogradara i vinara Dalmacije.

"Bolje je, ali beznačajno u odnosu na prošlu godinu. Dok je bila karantena, gotovo ništa se nije prodalo. Zalihe su dosta velike. Imali smo razgovor s ministricom, no ništa konkretno nije dogovoreno. Ne zaboravimo da se posljednjig godina proizvodnja uglavnom usmjerila prema kvalitetnim vinima, čija potrošnja je jedino u turizmu. To su vina sa cijenama od 60 ili 70 kuna, koja se prodaju uglavnom po restoranima", kaže Bašić te ističe kako je uvoz vina u Hrvatsku i dalje velik.

"Posebno su niske cijene vina iz trećih zemalja, kao što su Argentina, Čile i Južnoafrička Republika. To su gotovo smiješne cijene, po 20 kuna, 25 kuna, čak smo našli i po 12 kuna po litri. Te zemlje daju stimulaciju za izvoz svojih vina, što zemlje Europske unije ne mogu", objašnjava Bašić problem s konkurencijom čije cijene su nedostižno niske.

Istovremeno, izvoz ne raste onoliko koliko se očekivalo, upozorava. Krizne mjere su pomogle nekima, ali vinarije koje se osim prodajom vina bave i drugim djelatnostima, kao što je ugostiteljstvo, nisu dobile puni iznos nego samo djelomičan. 

Ove godine se, s obzirom na dosadašnje klimatske uvjete, očekuje dobra berba. "Sve ovisi kakav će biti kraj kolovoza, odnosno početak rujna, posebno za crna vina. Ako bude dosta sunca, berba bi mogla biti dobra i kvantitativno i kvalitativno. Međutim, još je rano prognozirati", kaže Bašić.

Zalihe su, iako prošle godine berba nije bila jako dobra, s obzirom na raniju rekordnu berbu, prilično velike. Problem viškova će se pojaviti posebno kod bijelih dalmatinskih vina, kod kojih je optimum konzumacija unutar godinu dana, nakon čega gube kvalitetu. Problem je nedostatak velikih serija kakve su nekada proizvodile velike vinarije. 

"Od '90-tih godina se u Hrvatskoj išlo na proizvodnju malih serija vina. Prije su postojale velike serije, kao što je Pelješac i Dalmacijavino, proizvodile su se serije od dva milijuna boca, a Kaštelet je imao milijun boca. To su bile ogromne serije po relativno prihvatljivim cijenama, koje bi danas bile otprilike 20 kuna. To su bile serije koje su se konzumirale kao kućno vino. Posljednih godina se ide na male serije, pojavio se čitav niz malih proizvođača, koji nastoje postići visoku kvalitetu i visoku cijenu. Manje se oslanjamo na domaće stanovništvo, a više na turizam i ova korona je dovela do problema", ističe predsjednik Udruge vinogradara i vinara Dalmacije Želimir Bašić.

Velike vinarije, kao što je bila Dalmacijavino, smanjile su proizvodnju na gotovo beznačajne razine, upozorava. U problemima su i Vinarija Vrgorac i Vinoplod. "Vinarije koje su mogle postići velike tranše po relativno prihvatljivim cijenama de facto više ne djeluju i mi više nemamo takvo vino koje bi bilo popularno kućno vino po prihvatljivim cijenama, a onda se i stanovništvo usmjerilo prema jeftinim vinima iz uvoza", zaključuje.