UPITNA ISPLATIVOST PROIZVODNJE

Hrvatski mljekari zaostaju u investicijskim potporama i do 600 € po kravi od europskih

Agrovijesti
Krave, stočarstvo Fotografija: Pixabay
Na sastanku je istaknut i gorući problem rentabilnosti odnosno isplativosti proizvodnje koju velik broj hrvatskih proizvođača ne može postići zbog visokih troškova, a niske otkupne cijene. Istraživanja su pokazala kako je prosječna cijena koštanja hrvatskog mlijeka više od tri kune po kilogramu, jer imamo više od 75 posto proizvođača koji imaju manje od 20 krava.

Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) oko 150.000 krava različitim intenzitetom trenutačno je uključeno u proizvodnju mlijeka, a 6100 isporučitelja mlijeka. Ukupna količina proizvedenog mlijeka u Hrvatskoj je na razini 585 milijuna kilograma godišnje. Godinama prisutan pad broja proizvođača ilustrira podatak kako su u laboratorij u Križevcima prije 15 godina na analizu pristizali uzorci mlijeka s 58.000 farmi. No, jedan od pozitivnih parametara, osim kvalitete koja se konstantno dizala zadnjih godina, jest isporučena količina mlijeka po pojedinom gospodarstvu, što svjedoči o specijalizaciji pojedinih OPG-ova, čulo se to na godišnjoj skupštini Hrvatske mljekarske udruge koja je ovaj put održana u Oprisavcima u Brodsko-posavskoj županiji.

Visoki troškovi

Na sastanku je istaknut i gorući problem rentabilnosti odnosno isplativosti proizvodnje koju velik broj hrvatskih proizvođača ne može postići zbog visokih troškova, a niske otkupne cijene. Istraživanja su pokazala kako je prosječna cijena koštanja hrvatskog mlijeka više od tri kune po kilogramu, jer imamo više od 75 posto proizvođača koji imaju manje od 20 krava, prenosi Glas Slavonije.

- Samo 200-300 proizvođača mlijeka imaju cijenu koštanja ispod prodajne cijene, ali cijena koštanja nije nešto što će tržište platiti. Tržište plaća realnu cijenu - istaknuo je u svom izlaganju prof. dr. sc. Zoran Grgić, dekan Agronomskog fakulteta, koji je kao agroekonomist-analitičar zadovoljan kakvi su odnosi cijena inputa i outputa u hrvatskom mljekarstvu.

- Međutim, nismo zadovoljni kada analiziramo hrvatsko mljekarstvo s europskim. Naši mljekari zaostaju u investicijskim potporama i do 600 eura po kravi, jer postoje neke potpore koje naši proizvođači nemaju. No, zato mjere koje su na raspolaganju treba dobro iskoristiti, ne otežavati našim proizvođačima da apliciraju na takve programe, već pustiti da se razmašu neki sektori među kojima i mljekarstvo - poručuje prof. Grgić dodajući da smo po dohotku na razini EU 28, ali smo 30 posto ispod razine EU 15 razvijenih zemalja, a tome trebamo težiti.

- Postići veći dohodak po kravi, po hektaru i na koncu po gospodarstvu ili farmi, pa makar bila mala. Tako ćemo spasiti hrvatsko selo - mišljenja je prof. Grgić, jer i male farme opstaju svugdje oko nas.

- Oni koji kreiraju zajedničku politiku jako se dobro pobrinu usmjeriti je prema svojim zemljama, prilagode je tako da i mali i veliki iskoriste te razvojne mjere. A to je ono što je kod nas frustrirajuće, jer tu nismo dovoljno aktivni, nego to gledamo uglavnom činovnički - kaže prof. Grgić koji okvirno procjenjuje da bi model farme od 30 do 50 krava bio rentabilan, ali s proizvodnjom od 7000 kg mlijeka po kravi. Apelira da županije i općine aktivnije odrade svoj dio posla i prepoznaju koji su dobri proizvođači u koje vrijedi ulagati, a znanstvenici i stručnjaci s druge strane dat će svoj doprinos.

OBŽ u vrhu

Kao vrlo aktivne županije u sektoru mljekarstva istaknuo je Koprivničko-križevačku, Bjelovarsko-bilogorsku te Osječko-baranjsku, jer nisu imale tako značajan pad u proizvodnji mlijeka kao druge.

- Organiziranjem kroz proizvođačke organizacije i problem cijene mlijeka, koji proizvođači često apostrofiraju kao jedno od najvažnijih pitanja, pa i određen utjecaj na procese donošenja zakonskih ili podzakonskih akata, svakako kao partner i Ministarstvu i agencijama, bilo bi lakše doći do rješenja povoljnija za njih - rekao je Barać. U županiji ovogodišnjem domaćinu godišnje skupštine mljekara bilježe poražavajuće rezultate proizvodnje mlijeka koja je u posljednjih pet godina pala s 21 na 13 milijuna kilograma, odnosno 38 posto. U istom je vremenu prestalo proizvoditi mlijeko 349 proizvođača, odnosno 59 posto.

Zdravko Barać, ravnatelj HPA:

Nastojimo revitalizirati proizvodnju mlijeka i preokrenuti trendove

“Prošlu godinu završili smo u minusu, iako znamo da je taj pad na razini 15 milijuna kg značajno umanjen u odnosu na prethodne godine. Ministarstvo poljoprivrede i HPA već provode određene korake kojima nastoje revitalizirati proizvodnju mlijeka i preokrenuti trendove. Upravo usklađujemo s Europskom komisijom potpore za kupnju rasplodnih junica preko Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji je nedavno stupio na snagu, a kojim stočari imaju prioritet..., a tu je još čitav niz promotivnih mjera koji stavljaju u povoljniju poziciju domaće proizvođače hrane.”

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje