Tjedni komentar

Hrvatskom svinjogojstvu prijeti urušavanje ako se žurno ne pokrene razvoj

Agrovijesti
Svinjogojstvo Fotografija: Pixabay
U 2018 godini u RH je uvezeno 483.000 odojaka. Istovremeno na klaonicama je zaklano 74.843 odojaka. Pod pretpostavkom da su svi zaklani odojci bili iz uvoza, onda je preostalo više od 400 tisuća za stavljanje u tov. Prema ovome iz domaće svinjogojske proizvodnje na klaonicama u RH podmiruje se oko 340.000 ili 46 %. Ovakva situacija očito nije dugoročno povoljna za svinjogojstvo RH koje uključuje primarnu proizvodnju, klaoničku i prerađivačku industriju.

Zaštita domaće proizvodnje svinja, edukacija potrošača, promocija kvalitete proizvoda, stvaranje oznake kvalitete „Hrvatska svinjetina“ kao i uređenje tržišta mesa svinja te razvoj kratkih lanaca opskrbe s hranom, ali i zajednički nastup na tržištu i razvoj prodaje glavni je cilj novo osnovane Hrvatske udruge proizvođača svinja. Udruga je osnovana sredinom travnja u Vukovaru, a članovi su poljoprivredni proizvođači koji se bave svinjogojstvom, uzgojem i korištenjem rasplodnog materijala (krmače i nerastovi), proizvodnjom prasadi te tovom hrvatske prasadi.

Članovi udruge su najveći proizvođači prasadi, tovljači hrvatske prasadi i proizvođači genetskog materijala u Hrvatskoj. Naši članovi proizvode godišnje oko 700.000 svinja i drže 30.000 krmača. Među njima su Agroan Veliki Otok, Belje plus Darda, Krmiva Zagreb, PIK Vinkovci plus Vinkovci, Osatina Semeljci, Stočar Varaždin, TSH Čakovec , Vupik plus Vukovar, Žito Osijek, West CUS Antunovac.

Cilj naše udruge je održanje i povećanje proizvodnje svinja te razvoj konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Udruga je nastala iz potrebe reprezentativnog udruživanja profesionalnih svinjogojaca te promocije svinjogojstva kao ozbiljne gospodarske grane koja može osigurati smanjenje uvoza poljoprivrednih proizvoda, kao važne izvozne djelatnosti, grane koja može iskoristiti prirodne poljoprivredne resurse, povećati zapošljavanje i osigurati sigurnost opskrbe hranom naših građana. Postojeće udruge, koje djeluju u svinjogojstvu na različitim razinama, uglavnom su prioritetno zainteresirane za provedbu uzgojnih programa na području Hrvatske.

Uvezeno 96.506 tona svinjskog mesa

Meso

Tijekom 2018. u Hrvatsku je uvezeno je 96.506 tona svinjskog mesa ( 1 posto više u odnosu na 2017.), a izvezeno je 8526 tona ( 8 posto više). Premda se bilježi kontinuirano povećanje uvoza svinjskog mesa ( s izuzetkom 2016 godine) u 2018 značajno je usporen trend uvoza, no zato je zabilježeno povećanje uvoza živih svinja. Promet živih svinja ima pozitivnu vanjsko trgovinsku bilancu i bilježi kontinuirano povećanje u broju izvezenih svinja. Iako bi ovo trebao biti podatak koji pokazuje napredak u sektoru, to ipak nije tako.

Povećanje u broju izvezenih živih svinja nastaje kao posljedica nepovoljnih tržišnih uvjeta s cijenama svinjetine u RH i pokušaja prodaje svinja na vanjskim tržištima po većim cijenama. Nažalost, ovo uzrokuje smanjenu zaposlenost domaće klaoničke industrije. U 2018 zabilježeno je povećanje uvoza živih svinja (4 posto), što treba predstavljati veliki izazov u provedbi biosigurnosnih mjera u borbi protiv afričke svinjske kuge.

Broj krmača u RH nakon 2010. pao je za 30 % i kroz sve ove godine kreće se u ograničenom okviru uz neznatne promjene. Broja krmača zasigurno je najbolji pokazatelj stanja u sektoru jer je to osnova proizvodnje svinjskog mesa. Naizgled, stabilna situacija s brojem krmača nipošto ne govori u usklađenosti stanja u hrvatskom svinjogojstvu i otpornosti na vanjske cjenovne utjecaje. Nažalost ovo je pokazatelj pokušaja održavanja „status quo“ situacije i nepostojanja snažnih investicija u sektor. Ako se u najskorije vrijeme ne pokrene razvoj sektora veliki su izgledi za snažnijim urušavanjem brojnog stanja krmača.

Stagnacija u broju rasplodnih krmača u našoj zemlji ima izravan odraz na rad klaoničke industrije. Pad u prikazanom broju trupova nešto je manji (20 %) u odnosu na pad broja krmača. Nažalost ovo nije rezultat boljih reprodukcijskih rezultata na preostalom matičnom stadu već je posljedica uvoza živih svinja za klanje.

Za razumijevanje aktualne situacije svinjogojske proizvodnje, ali i stanja u kojoj se nalazi klaonička industrija kao i cjelokupno tržište svinjskog mesa potrebno je sagledati podatke o broju uvezenih odojaka, zaklanih odojaka i broju zaklanih svinja kategorija T1 i T2 klasiranih kroz sustav KOLK.

U 2018 godini u RH je uvezeno 483.000 odojaka. Istovremeno na klaonicama je zaklano 74.843 odojaka. Pod pretpostavkom da su svi zaklani odojci bili iz uvoza, onda je preostalo više od 400 tisuća za stavljanje u tov. Prema ovome iz domaće svinjogojske proizvodnje na klaonicama u RH podmiruje se oko 340.000 ili 46 %. Ovakva situacija očito nije dugoročno povoljna za svinjogojstvo RH koje uključuje primarnu proizvodnju, klaoničku i prerađivačku industriju.

Prevelika izloženost uvozu primarnog materijala ( prasad) za proizvodnju strateške namirnice za prehranu domaćeg stanovništva i rastuće turističke potrošnje može postati ograničavajući čimbenik u razvoju cjelokupnog hrvatskog gospodarstva.

Aktualni trend povećanja cijena svinjetine je iznenađujuća pojava na globalnoj razini koja pokazuje svoj odjek na europskoj i našoj hrvatskoj razini. Cijene svinjetine na europskom tržištu su za oko 5% veće od cijena na hrvatskom tržištu. Povećanje cijena svinjetine može pomoći oporavku svinjogojske proizvodnje uz sinkronizirano provođenje niza mjera koje trebaju omogućiti ravnopravan status domaće svinjetine na hrvatskom tržištu.

Hrvatska danas iz drugih zemalja EU uvozom pokriva i do 70 posto potreba za mesom svinja. Zato želimo boljom organizacijom tržišta potaknuti razvoj svinjogojstva i smanjiti uvozni deficit, utjecati na smanjenje ovisnost mesne industrija o uvozu sirovine , osigurati stabilnu opskrbu hranom naših građana , a u našim trgovinama moramo osigurati zastupljenost domaćih proizvoda po modelu kako to rade neke druge države poput Rumunjske.

Krešimir Kuterovac

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje