Stečajevi rekorderi

I nakon 18 godina stečaj Name je na početku

Agrovijesti
Nama Fotografija: Sanjin Strukić/Pixsell
Police su pune, kupaca ne manjka, Nama zapravo nije izgubila stari sjaj. A ipak, jedan od hrvatskih rekordera kada je trajanje stečajnog postupka posrijedi, po svemu sudeći taj status još će zadržati. Zašto? Zato što razlučni vjerovnici, a najveći je država, sve vrijeme trajanja postupka ne naplaćuju glavnicu, a ni kamate koje progresivno rastu. Iz poslovanja, koje je stabilno, namiruju se dobavljači, a koji je interes države, točnije Ministarstva gospodarstva, kao najvećeg razlučnog vjerovnika, da odgađa naplatu, nije jasno.

Dijete koje se rodilo u vrijeme kada je zagrebačka robna kuća Nama otišla u stečaj prije dva je mjeseca postalo punoljetno, ali Nama još nije izašla iz stečaja.

Zagrepčani i drugi kupci još zalaze u njene dvije robne kuće, najstarije u Zagrebu, koje su bile simbol nekadašnje dobre kupovine na jednom mjestu, ali malo tko se danas uopće sjeća da je tvrtka u stečajnom postupku. Police su pune, kupaca ne manjka, Nama zapravo nije izgubila stari sjaj. A ipak, jedan od hrvatskih rekordera kada je trajanje stečajnog postupka posrijedi, po svemu sudeći taj status još će zadržati.  Zašto?

Zato što razlučni vjerovnici, a najveći je država, sve vrijeme trajanja postupka ne naplaćuju glavnicu, a ni kamate koje progresivno rastu. Iz poslovanja, koje je stabilno, namiruju se dobavljači, a koji je interes države, točnije Ministarstva gospodarstva, kao najvećeg razlučnog vjerovnika, da odgađa naplatu, nije jasno. Od otvaranja stečaja najavljuje se njegov brz završetak. Najprije ga je kao primjer nove, ubrzane stečajne prakse najavio tadašnji premijer Ivica Račan, a brzo okončanje stečaja Name najavio je nedugo nakon preuzimanja toga slučaja prije pet godina i stečajni upravitelj Damir Mikić.

On još vodi proces, no nažalost, ovih dana nije nam bio dostupan za informacije o tome gdje je slučaj u međuvremenu zapeo. Kao izlaz iz stečajnog gliba tada je Mikić najavio prodaju atraktivnih nekretnina, posebno robne kuće na Trgu bana Jelačića, za koje je u to vrijeme bilo i konkretnog interesa zainteresiranih, ponajviše stranih trgovačkih lanaca koji su upravo u Nami vidjeli priliku za ulazak na hrvatsko tržište. Spominjali su se tada kao najozbiljniji mogući kupci njemački Peek & Cloppenburg i britanske robne kuće Debenhams.

Koliko su daleko došli razgovori i zašto su, očito, stali, nije poznato, a jedan od razloga mogao je biti u imovinsko-pravnim odnosima koji su se tada, po Mikićevim izjavama, još "raščišćavali".  No, pripremu nekretnina za prodaju, kako je Mikić posvjedočio u hrvatskim medijima početkom 2015. godine, bio je podržao i odbor vjerovnika na čelu s predstavnicom Ministarstva gospodarstva Šteficom Knezović. Kako, pak, danas Ministarstvo gospodarstva "diše" i što je sa stanovišta države zapravo interes u slučaju Name?

Iz Ministarstva gospodarstva nismo dobili odgovore, a niti od drugog razlučnog vjerovnika, Croatia osiguranja, koji se sve ove godine drži jednako kao i Ministarstvo gospodarstva, ne naplaćuje glavnicu, a ni kamate. Uputili su nas na stečajnog upravitelja. Glavnica potraživanja ova dva razlučna vjerovnika je 75 milijuna kuna, od čega 66 milijuna Ministarstva gospodarstva, a 9 milijuna osiguravatelj. 

Kolike su točno kamate na ova potraživanja nije lako utvrditi iz Naminih financijskih izvještaja, jer stečajni upravitelj i u posljednjemu navodi kako "obveze priznate u stečajnom postupku nisu usklađene s knjižnim stavkama, tako da je nemoguće odrediti točan iznos dugovanja na 31. prosinca 2018. Procjenom je utvrđena razlika neknjiženih obveza po kamati u maksimalnom iznosu od 861 milijun kuna"

Prema financijskom izvješću koje Nama u stečaju redovito predaje Fini, lani je ostvareno 111 milijuna kuna prihoda i nešto više od 400 tisuća kuna dobiti.  Otprilike su na toj razini rezultati bili i posljednjih godina, a tvrtka ima oko 330 zaposlenih i prosječne plaće oko 4000 kuna neto. Radnici su zaposleni na ugovore na određeno vrijeme i svaka tri mjeseca stečajni sudac odobrava njihovo produljenje. Za Namu je od početka stečaja bilo interesa za preuzimanje.

Najprije od udruženih domaćih proizvođača tekstila, a svojedobno je i Sanaderovoj vladi na stolu bilo više pisama namjere za sudjelovanje na dražbi za nekretnine ili za pregovore o cijeni za kupnju nekretnine i zadržavanje radnika i djelatnosti. 

Ponude za najvrjedniju zgradu na Jelačić placu tada su se vrtjele oko 400 milijuna kuna. U međuvremenu su cijene nekretninama rasle, no nema sumnje da bi za tu jednu od zagrebačkih top nekretnina, koju su još prije više od stoljeća gradili znameniti bečki Kastner & Öhler, i danas bilo kupaca.  Iz neslužbenih izvora rečeno nam je da je rješavanje slučaja prije napuštanja Vlade želio "pogurati" i bivši ministar državne imovine Goran Marić. A rasplet ove priče uklapa se u najave Marićeva nasljednika Marija Banožića o ubrzanom izlasku države iz svih takvih suvlasništava.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje