Sigurnost hrane

Iako trećina misli da će im hrana naštetiti, samo 1,2% je upitne kvalitete

Agrovijesti
Laboratorij Fotografija: Pixabay
Zahvaljujući europskim regulativama i našim institucijama hrana je kvalitetna i pod nadzorom.

Hrvatska uvozi puno hrane iz različitih krajeva svijeta jer svojom proizvodnjom ne uspijeva pokriti sve svoje potrebe, stoga je provjera sigurnosti hrane osnovni preduvjet njezine kvalitete. Europski prehrambeni lanac pokriva područja koja vežemo uz sigurnost prehrambenog lanca, što podrazumijeva bolesti prenosive hranom, onečišćivače, zdravlje i dobrobit životinja, proizvodnju hrane i njezinu distribuciju, zaštitu biljaka i inovacije u prehrambenog sektoru.

Neovisne znanstvene savjete sigurnosti hrane danas pruža Europska agencija za sigurnost hrane, koja postavlja osnovu brojnih zakona i uredbi za zaštitu europskih potrošača od rizika porijeklom iz hrane – od polja, preko posjeda i pogona, do stola. EFSA, HAH i druga nadležna tijela provode brojne studije i analize kojima se potvrđuju ili opovrgavaju postojeći mitovi o kvaliteti hrane. Prema istraživanju Hrvatske agencije za hranu provedenom u Hrvatskoj, čak 32 posto ispitanika smatra da će hrana koju jedemo vrlo ili prilično vjerojatno naštetiti njihovom zdravlju. Sigurna hrana za ljude i životinje i zaštita biljaka su dakle imperativ, što uključuje upotrebu pesticida i drugih proizvoda.

Europa ima najstrožu regulativu

U Europskoj uniji odobreno je 490 tvari za zaštitu bilja, od čega je 28 za ekološku proizvodnju, a ako ijedan od tih proizvoda sadrži ostatke pesticida iznad maksimalno dozvoljenih granica, povlači se s tržišta ili se pak zabranjuje njegov uvoz iz trećih zemalja. Kontroliraju se dobavljači sirovine i hrane, dok veterinarska inspekcija prati sustav zdravlja životinja i zdravstvenu ispravnost uvezenog mesa. Potrošače najviše brinu ostaci pesticida, svježina hrane i genetski modificirana hrana. Ministarstvo poljoprivrede još je nedavno istaknulo da bi bez pesticida gubici usjeva bili između 30 i 50 posto, dakle prinosi u poljoprivrednoj proizvodnji znatno bi se smanjili. Upotreba pesticida u hrvatskoj i europskoj ekološkoj proizvodnji svedena je na minimum s obzirom na to da su regulative u Europi po tom pitanju među najstrožima u svijetu. Prije odobrenja pesticida za upotrebu ostaci se mjere u sirovoj hrani, prerađenoj hrani, hrani uzgajanoj na poljima na kojima se koristi pesticid, te u proizvodima životinjskog porijekla.

Prema podacima Nacionalnog programa praćenja pesticida u hrani koje priprema i koordinira Ministarstvo poljoprivrede, procjenom rizika u samo nekoliko nesukladnih uzoraka od 1,2 posto utvrđeno je postojanje rizika za zdravlje ljudi. U otprilike 40 posto uzoraka utvrđeni su pesticidi u koncentracijama ispod vrijednosti MDK-a, dok u okvirno 60 posto uzoraka nisu pronađeni ostaci pesticida. Svake godine Ministarstvo objavljuje izvještaj o ostacima pesticida u hrani, čime građanima potvrđuju da je hrana koju konzumiraju sigurna za njihovo zdravlje te pravilno i pravovremeno kontrolirana.

Veliki je broj primjera kontrole uvozne robe, o čemu smo razgovarali s OPG-ovcima iz Zagorja koji su u Hrvatsku uvezli atipične proizvode, kojih na našem tržištu nema zbog manja obradivih polja. Primjerice ljubičasti krumpir, ljubičasta cvjetača, ljubičasta mrkva, goji bobice, andske jagode, indijanske banane... Nažalost, iako je bila riječ o eko proizvodima, vlasnici su nam otkrili da su kupci bili najčešće bili zbog sigurnosti hrane, odnosno njezine zdravstvene ispravnosti koja je s druge strane lako dokaziva. Naime, svaka nabava biološkog sjemenja morala je sadržavati eko certifikat i poštivati pravila Europske unije i hrvatskih zakona o ekstenzivnoj i intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Dakle, svaki proizvod mora sadržavati certifikat i, naravno, poštivati regulativu Europske unije te HACCP uvođenje i kontrolu hrane, koja podrazumijeva podatke poput izvora sjemenja, tretiranja i obrade, skladištenja i prodaje kupcima.

Zaštita zdravlja potrošača

Sve to nadziru državne institucije kako bi cijeli proces bio u skladu sa zaštitom zdravlja potrošača. Također, primjera radi, poljoprivrednici koji otvaraju OPG moraju u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izvršiti parcelaciju zemljišta, predati zahtjev, pronaći agenciju koja će vršiti nadzor ekološke proizvodnje i ucrtati poljoprivredne čestice na kojima se vrši proizvodnja, a osim provjere sigurnosti i s ciljem što kvalitetnije proizvodnje, potrebno je voditi dnevnik u koji se upisuje svaki izlazak na teren, konzultacija s poljoprivrednim savjetodavnim službama, kao i svaka promjena koju vlasnik OPG-a primijeti na terenu.

Nadzor terena i kontrola uvozne robe provodi se konstantno i kontinuirano. U Hrvatskoj je zahvaljujući europskim regulativama i našim institucijama hrana kvalitetna i pod nadzorom, dok veći problem predstavlja uvoz zbog neiskorištenih kapaciteta koje Hrvatska ima, pa je naglasak i na poticanju domaće proizvodnje.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje