Europska Unija

Ilegalni pesticidi svake godine oštete EU za 1,3 milijardu eura

Agrovijesti
Jaja Fotografija: Boris Ščitar/PIXSELL
Oko polovice hrane koju jedu Europljani sadrže tragove pesticida. Međutim, oni su u većini slučajeva toliko mali, da nisu štetni za ljude

Skandal s jajima sa fipronilom izazvao je brojne alarme u Njemačkoj i Europi. Kako je ova zabranjena tvar ikad stigla na naš stol i kako spriječiti takve za zdravlje opasne skandale. Vijesti o jaja s kontaminiranim toksičnim insekticidima uznemirlile su  potrošači,a m mnogi se sada pitaju koliko se otrovnih kemikalija zapravo nalazi u hrani.

Prema navodima Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), oko polovica hrane koju Europljani jedu sadrži tragove pesticida. Međutim, u većini slučajeva oni su tako mali da nisu štetni za ljude. Većina tih tvari je bezbojna i nema nikakav miris i zato potrošači teško mogu prepoznati da li neki proizvod, odnosno hrana, sadrži tvari koje su štetne po zdravlje.

Zato postoje kontrole. Ali institucije koje su odgovorne za to često ne kontroliraju jednako brzo kao industrijska poljoprivredna proizvodnja. Prije svega, kontrola svih veza u proizvodnom i prodajnom lancu vrlo je složena. Stoga javnost nalazi problem jedino ako se u hrani nalazi otrovna tvar. I onda je teško odrediti koliko je kontaminiranih prehrambenih proizvoda prethodno neotkriveno za prodaju?

Prema riječima stručnjaka, postoji samo jedno rješenje: stroža regulacija i kontrola.

Otrov može ući u hranu u bilo koje vrijeme

Iako su pesticidi pronađeni u polovici prehrambenih proizvoda u Europi, manje od tri posto testiranih proizvoda prešlo je dozvoljene granične vrijednosti koje vrijede u Europskoj uniji. Međutim, sedam posto uvezenih prehrambenih proizvoda sadrži pesticide iznad dopuštenih razina.

Također, nije riječ samo o pesticidima. I druge otrovne tvari - poput dioksina, kancerogenog spojeva koje nastaje tijekom nečistog izgaranja, ili alfatoksina koji stvaraju bakterije - također se mogu naći u hrani, i to na najrazličitije načine. Kako navodi Njemačka služba za zaštitu potrošača i sigurnost hrane, moglo bi, primjerice, da se dogodi da prehrambeni proizvođači ne ispunjavaju higijenske standarde, da se inače dozvoljeni lijekovi za životinje pogrešno primjenjuju, pa čak i da se ilegalne supstance zloupotrebljavaju.

"Otrovne tvari mogu dospjeti u hranu bilo kada tijekom procesa proizvodnje", podsjeća Brita Sauce iz berlinske Centrale za zaštitu potrošača. "Zabranjene tvari se mogu i svjesno umiješajti u hranu, primjerice kako bi proizvodi bolje izgledali." Insekticid fipronil u Nizozemskoj je izgleda korišten za čišćenje kokoši od uši.  Ali ovaj je proizvod zabranjen za životinje iz prehrambenog lanca.

Regulirati rizike

Pesticidi su jedan od najčešćih uzroka trovanja u zemljama s nižim i srednjim životnim standardom, navodi Svjetska zdravstvena organizacija (WTO). Te suspatnce se razvijene da ubiju štetnike i stoga su toliko toksične. To je glavni razlog zašto bi trebalo postojati strože propise.

Europska unija je za čovjeka i životinje zabranila visokootrovne pesticide, kao što su na primjer po pčele štetni neonicotinoidi, ali i one tvari koje se sporo razgrađuju u prirodi. Osim toga, EU je postavila granične vrijednosti za pesticide u hrani i vodi. Ali, pored ljudskog nemara bili je i par slučajeva namjerne zlouporabe, raste broj ilegalnih i lažiih pesticida koje su kriminalne bande prokrijumčarile u EU.

Prema navodima Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO), ta ilegalna trgovina svake godine ošteti 28 zemalja-članica godine za oko 1,3 milijarde eura.

Grčke vlasti su, recimo, nedavno pronašle više od 700 kilograma ilegalnih pesticida, što je trebalo biti prokrijumčarene preko Turske u EU. Ipak, vlasti su slabo opremljene kada je riječ o takvim kontrolama, kaže Christiane Huksdorf, stručnjakinja za pesticide pri organizaciji "Greenpeace" (Greenpeace). "Skandali će se uvijek iznova pojavljivati, sve dok se hrana bude proizvodila u tolikim količinama i dok bude premalo sredstava koja se koriste za kontrolu kvalitete", kaže Huksdorfova za DW.

Što zapravo tražimo?

U godišnjim kontrolama Europske unije stručnjaci testiraju određeni broj prehrambenih proizvoda na tragove 770 pesticida. Te analize kasnije u mnogim slučajevima dovode do povećanja kontrole. Nacionalne institucije također kontroliraju prehrambene proizvode u redovitim intervalima. Osim toga, svaki proizvod prolazi neku vrstu kontrole sigurnosti prije nego što završi na polici supermarketa, objašnjava Sauce.

Međutim, stručnjaci mogu pronaći samo tvari koje traže. "Oni koji nisu na popisu ostali su neotkriveni", kaže Grumpisas Huksdorf. U skandalu s jajima kontaminiranim fipronil, još uvijek je nejasno odakle su ustanove dobile tu informaciju. Zato je, prema riječima Kristijan Huksdorf, itekako moguće da smo već duže jeli kontaminirana jaja. A to nas vraća nazad do zastrašujuće pomisli na to koliko kontaminirane hrane u stvari ostane neotkriveno i na kraju završi - u našim želucem

Međutim, Berita Schauc iz Berlina kaže da ne bi trebala paničariti. Kaže da se prehrambeni proizvodi u Europi kontroliraju vrlo strogo i da je trovanje i dalje izuzetak.

U Njemačkoj se, na online platformi koja se stalno ažurira, objavljuje koji se proizvodi povlače iz prodaje i za koje postoje upozorenja. Kontaminirana hrana ne bi trebala doći do potrošače.

"Važno je provesti više kontrola, prije no što proizvodi dođu u trgovinu kako bi smanjili posljedice posljedica", kaže Shauco. Dodaje da je važno prije svega uvesti sustave brzog ranog upozorenja koji bi izdali upozorenja diljem Europske unije, te da su potrebna pravilna označavanja i praćenje proizvoda, na primjer, eventualno s kontaminiranim jajašcima.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje