Razvoj krških područja

Ima li budućnosti za mlade u krškim sredinama?

Agrovijesti
Mladi u kršu Fotografija: Unsplash
Krška Hrvatska je kroz povijest redovito bila prostor iseljavanja kako iz ekonomskih tako i iz političkih razloga. Nažalost, iseljavanje mladog i radno sposobnog stanovništva iz krških krajeva je s vremenom poprimilo i trajna obilježja.

Mladi, svjesni da ostanak na kršu ne nudi mnoge prilike za pronalazak posla, najprije pokušavaju pronaći priliku za ostanak unutar granica vlastite države. Ovakve migracije obično započinju mijenjanjem mjesta stanovanja na razini općine ili županije.

Prema posljednjim izvješćima Državnog zavoda za statistiku samo su u 2018. godini mjesto stanovanja unutar Republike Hrvatske promijenile čak 71 703 osobe, a najveći broj preseljenog stanovništva unutar Republike Hrvatske bio je u dobi od 20 do 39 godina.

Mladi u kršu

Sa krša u gradove

Nikoga neće iznenaditi podatak da najveći broj mladih bolji život traži u urbanim sredinama (najčešće u Zagrebu). Odgovor zašto je tome tako i zašto mladi napuštaju krška područja u potrazi za boljim životom i nije teško pronaći. Mladi naprosto ne vide perspektivu ostanka na kršu.

Slabi poticaji, visoki troškovi života i loša ili nikakva povezanost javnim prijevozom  s većim središtima samo su neki od razloga zbog kojih mladi odlaze put gradova.

Razmišljaju li mladi o povratku na krš?

Napustiti vlastitu obitelj i zaputiti se put nepoznatog grada (znajući da se najvjerojatnije neće nikada vratiti) je odluka koja nikome nije lagana, no kada odvagnu prednosti i nedostatke života na kršu obično prevagne odluka o preseljenju.

A ima li nade za ostanak ili povratak mladih u krška područja pitanje je kojem su se u znanstvenom radu posvetili i magistar geografije Šimun Nejašmić, doc. dr. sc. Petra Radeljak Kaufmann i prof. dr. sc. Aleksandar Lukić, s Geografskog odsjeka  PMF-a u Zagrebu. 

Za potrebe izrade znanstvenog članka je anketirano 490 studenata Sveučilišta u Zagrebu gdje se ispitivala spremnost ispitanika za povratak ili preseljenje u krške krajeve. Istraživanje je pokazalo da većina ispitanih ne vidi perspektivu življenja u manjim sredinama. Također, ispitanici prevladavajuće negativno predviđaju budućnost hrvatskih perifernih krških krajeva.

Mladi u kršu

“Većina studenata ne vide perspektivu u manjim sredinama i ne žele tamo nastaviti život. Ne vide mogućnost profesionalnog ostvarenja u tim krajevima“ - Šimun Nejašmić

Kako motivirati mlade na povratak u krška područja?

Kao gospodarske djelatnosti ključne za revitalizaciju krških sredina mladi najčešće izdvajaju ruralni turizam i ekološku poljoprivredu, a kao najprihvatljivije nositelje razvoja jedinice regionalne samouprave i središnju državnu vlast.

Kako bi se motiviralo mlade na povratak ili ostanak u rodnom kraju važno je za početak stvoriti kvalitetne preduvjete za pokretanje vlastitog posla. Jedan od preduvjeta je i bolje educiranje mladih o mogućnostima iskorištavanja potpora za kvalitetno upravljanje krškim resursima. S time na umu pokrenut je Projekt Krš čiji je cilj upravo revitalizacija krških područja.

Kakve se potpore nude stanovnicima krških područja, koje su dobre prakse u poljoprivredi i stočarstvu, kako se informirati mjera Programa ruralnog razvoja i državnim potporama te na koji način doći do EU sredstava samo su neke od tema koje će se obraditi na nadolazećoj 1. međunarodnoj konferenciji o Kršu – Projekt krš koja će se održati 28.10.2019. u Šibeniku.

1. međunarodna konferencija u kršu - Projekt Krš

Svi koji žele sudjelovati u raspravi i saznati sve o mogućnostima razvoja djelatnosti na kršu mogu se prijaviti na konferenciju potpuno besplatno: projektkrs.com/registracija

Zaključak

Opseg iseljavanja kojemu danas svjedočimo sve je značajniji te će uz današnje zabrinjavajuće negativne demografske trendove ostaviti ozbiljne posljedice i poremećaje na tržištu rada, destabilizirajući gospodarski, zdravstveni, socijalni, mirovinski i obrazovni sustav u dugoročnom smislu.

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje