Okrugli stol

Imamo zemlju, znanje i iskustvo. Trebamo više razgovora, konzultacija i konkretnih mjera.

Agrovijesti
Okrugli stol - Isplati li se proizvoditi šećernu repu te kako raditi na povećanju prinosa i boljoj digestiji Fotografija: Marko Mrkonjić/PIXSELL Pogledajte galeriju
Proizvodnja šećerne repe i šećera u Hrvatskoj ove godine, a posebno slijedeće, ulazi u neke sasvim nove vode. Naime, poslije gotovo tri godine pada cijena šećera krajem prošle godine konačno se počeo bilježiti blagi oporavak i porast cijena. Uz to s 1. listopadom 2017. godine ukidaju se proizvodne kvote šećera u Europskoj Uniji tako da više niti Hrvatska neće imati proizvodnih ograničenja što trima hrvatskim šećeranama otvarana niz novih poslovnih mogućnosti. Radi tih razloga je Agrobiz portal, kojega su prije mjesec dana pokrenuli Večernji list i Poslovni dnevnik, zajedno s Viro grupom organizirali su u Županji okrugli stol na temu "Isplati li se proizvoditi šećernu repu te kako raditi na povećanju prinosa i boljoj digestiji".

"Ovo je i prilika da se iz prve ruke čuje kakva je globalna situacija na tržištu kao i što napraviti da se proizvođači u većem broju uključe u proizvodnju. Želimo vidjeti i koji su razlozi zašto bilježimo niže prinose i digestiju nego što prema potencijalima možemo proizvesti. Podsjećam kako je prošle godine u Hrvatskoj šećerna repa zasijana na 13.000 hektara, a ove godine se planira zasijati na 16.000 hektara. Uz to postoje i sredstva EU u iznosu od 6,5 milijuna eura godišnje kojima se žele površine pod šećernom repom povećati na 23.000 hektara", rekao je voditelj projekta i glavni i odgovorni urednik Agrobiz portala Miroslav Kuskunović.

Okrugli stol - Isplati li se proizvoditi šećernu repu te kako raditi na povećanju prinosa i boljoj digestiji

Tijekom Okrugloga stola proizvođači kao i sami predstavnici dvije hrvatske sladorane, one u Virovitici i u Županji, govorili su o trenutnom stanju, problemima s kojima se suočavaju, nerazumijevanju ali i planovima i očekivanjima. Predsjednik Nadzornog odbora Viro tvornice šećerane Marinko Zadro rekao je kako mnoge stvari u hrvatskoj poljoprivredi, pa tako i u samoj proizvodnji šećera, nisu posložene kako bi trebale. Samim tim to donosi niz problema šećeranama, a onda i samim proizvođačima.

"Kod nas je problem što su stimulirani neki koji ne bi trebali proizvoditi jer ne rade kako treba, imaju male prinose i digestiju te ruše opći prosjek. Stoga ćemo podržavati prave proizvođače one koji rade kvalitetno, odnosno, koji bilježe dobre rezultate. Selekcije mora biti, a ona će doprinijeti da će oni najbolji više i bolje raditi ali i više zaraditi", rekao je Zadro.

Ukazao je i na problem što su prethodni čelni ljudi hrvatske poljoprivrede malo znali o problemima i potrebama poljoprivrednika što se sve pak odrazilo i na rezultate koji se bilježe. Upravo zato od novoga ministra poljoprivrede Vlade RH Davora Romića očekuje kvalitetniji rad i veću i značajniju podršku.

Marinko Zadro, predsjednik Uprave Viro d.d.

"Radi se o osobi koja dobro poznaje stvari i može učiniti dosta da podigne razinu poljoprivrede. Poljoprivreda kod nas uvijek je bila na repu svih događanja, a ljudi koji su je vodili nisu znali. Očekujem više razgovora, konzultacija i konkretnih mjera jer to je dobro za sve nas", istakao je Zadro.

Ukazao je i na činjenicu kako je od preuzimanja šećerana u njihovu modernizaciju i informatizaciju uložio oko milijardu kuna, a da im se onda dogodi situacija da s nekih poljoprivrednih površina ne mogu izvesti šećernu repu koja ostane pod vodom jer država nije izgradila puteve što je njen posao.

Savjetnik Uprave u Viro grupi Miroslav Božić ukazao je kako su tri godine, od 2012. – 2014., bile izuzetno teške za sve europske šećerane i to prije svega radi kontinuiranoga pada cijena šećera. Ona je u tri godine pala gotovo nevjerojatnih 48 posto. To je rezultiralo da su sve europske šećerane imale veće proizvodne cijene nego što je cijena šećera. Tek krajem prošle godine započeo je blagi oporavak, a kako je rekao Božić, bila bi šteta ne iskoristiti sve mogućnosti koje se pružaju hrvatskim proizvođačima šećera.

"Ove godine je otkupna cijena šećerne repe podignuta za dodatnih 17,3 posto i iznosi 270 kuna za tonu. Tu su i poticaji koji po hektaru mogu iznositi i 390 eura", istakao je Božić govoreći o razlozima zašto bi se trebalo više proizvoditi šećerne repe koja se naziva kraljicom poljoprivrednih kultura.

mr.sc. Miroslav Božić, savjetnik Uprave, Viro tvornica šećera d.d.

Kaže i kako svi zajedno trebaju učiniti više napora kako bi se prosječna proizvodnja s 55 tona po hektaru podignula na oko 70 tona, a digestija s prosječnih 15,2 posto podignula na preko 16 posto. Samo na taj način može se uspješno i kvalitetno poslovati. Božić kaže kako se to može napraviti relativno lako uz minimalna ulaganja i pravilne agrotehničke mjere. Iz županjske Sladorane kažu kako su u tijeku posljednje pripreme za ovogodišnju sjetvu šećerne repe koja će ove godine biti zasijana na oko 7.000 hektara. Govoreći o razlozima zašto bi se više proizvođača trebalo odlučivati za sijanje šećerne repe direktor za proizvodnju šećerne repe u županjskoj Sladorani Ivo Rešić kazao je kako to nije samo želja za zaradom nego i činjenica da je šećerna repa izuzetno bitna za plodored.

"Ne smije se zaboraviti niti činjenica da ostvarujući prosječne prinose i digestiju proizvođač ima oko tisuću eura zarade. Naime, troškovi proizvodnje kreću se oko 13 - 14.000 kuna, a kada se preda ostvari se ukupni prihod od oko 21.000 kune. S boljim proizvodnom rezultatima taj ukupni iznos je i veći", rekao je Rešić.

Kazao je i kako Sladorana svojim kooperantima nudi stalnu tehnološku pomoć tako da imaju agronome koji su im 24 sata na raspolaganju. Isto tako osiguravaju im i sjeme, zaštitu, odnosno, sve ostalo po povoljnijim cijenama.

Ivo Rešić

"Drago nam je što su nam i tijekom ovih proteklih godina, koje su bile teške, velika većina naših kooperanata ostala uz nas. Vraćaju nam se i oni koji su nas napustili, a dobivamo i nove. Pri tome treba znati i kako naši kooperanti sve što proizvedu isporuče nama", rekao je Rešić koji je pozvao poljoprivrednike da se što više pridržavaju savjeta agronoma i tako povećaju proizvodnju, a samim tim i zaradu.

Naime, kroz godine imaju kooperanata koji po hektaru proizvode 40-ak tona ali i one koji po hektaru imaju i preko 80 tona šećerne repe. Jedan od njih je i Krunoslav Marjanović iz Podgrađa koji je ove godine dobitnik i priznanja Zlatna repa.

"Najveći problem proizvođačima su veliki ulazni troškovi. Mi smo svjetski rekorderi po tome. To se treba na neki način riješiti. Možda da Sladorana na sebe preuzme zastupništvo nekih proizvoda. Vjerujem kako bi se onda mnogi opet odlučili za proizvodnju šećerne repe", smatra Marjanović koji je prošle godine po hektaru imao prinos od impresivnih 87 tona.

Istakao je i kako imamo dovoljno kvalitetne zemlje, znanja i iskustva te da samo neke stvari treba postaviti logično i da neće biti problema. Ove godine će Marjanović, čiji je i otac nekada u SFRJ bio rekorder, šećernom repom zasijati 40 hektara, a očekuje ponovno dobre prinose. Predsjednik Udruge proizvođača šećerne repe u Hrvatskoj Zdravko Rengel, koji i sam desetljećima sije šećernu repu, rekao je kako je radi brojnih teškoća proteklih godina situacija bila kritična ali da se situacija popravlja. Ukazao je i kako je nekada šećernu repu u Hrvatskoj proizvodilo i nekoliko tisuća proizvođača, a danas samo njih oko 450.

Okrugli stol - Isplati li se proizvoditi šećernu repu te kako raditi na povećanju prinosa i boljoj digestiji

"Moramo se udružiti i napraviti nešto da spasimo šećernu industriju u Hrvatskoj. Ovdje nema suprotstavljenih strana jer smo svi na istoj strani i svima nam je i interesu veća i kvalitetnija proizvodnja. Vjerujem da uz neke mjere to i možemo. Veliki problem su nam ti ulazni troškovi koji po našem izračunu idu i do vrtoglavih 17.000 kuna. To je previše i tu se nešto mora napraviti. Radi svih tih financijskih problema velika većina proizvođača odlučila se za neke druge kulture", rekao je Rengel čija udruga okuplja trenutno stotinjak proizvođača.

Kao jednu od mjera predložio je i da država ranije isplati poticaje kako bi poljoprivrednici pod povoljnijim uvjetima mogli kupiti sav repromaterijal. I on je mišljenja kako se država mora više uključiti te urediti poljske puteve, prilaze, kanale...

"Naše šećerane su sada svemirski brod u iznosu na ono što su ranije bile ali je zato zapostavljeno ulaganje u sirovinsku bazu. Trebalo bi i proizvođačima kroz neke mjere pomoći u nabavci mehanizacije koja je specifična, a samim tim i skupa. Kamate su velike i gotovo neodržive. Podsjećam kako je Hrvatska veliki izvoznik šećerne repe, a mogla bi uskoro biti i veći ako se svi zajedno udružimo i napravimo neke konkretne pomake na bolje", zaključio je Rengel.

Okrugli stol - Isplati li se proizvoditi šećernu repu te kako raditi na povećanju prinosa i boljoj digestiji

Okrugli stol u Županji bio je drugi tematski okrugli stol Agrobiz portala. Prvi je govorio o problemima u mljekarskoj industriji. Kuskunović je najavio kako će praksa tematskih okruglih stolova biti nastavljena i dalje, a sve s ciljem podizanja kvalitete hrvatske poljoprivrede, boljih i većih rezultata i njenoga daljeg razvoja i napretka.

  • Avatar
    limun 11. Ožujak 2016. u 09:31 dobri su vam ovi okrugli stolovi i potrebni, treba se čuti izravno od pravih proizvođača koja je problematika i uvažavati njihove prijedloge
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje