Davor Romić

Isplativu i konkurentnu proizvodnju moramo povećati, a uvoziti ono što se ne isplati uzgajati

Agrovijesti
Ministar poljoprivrede Davor Romić Fotografija: Igor Kralj/PIXSELL
Izrada hrvatske poljoprivredne strategije jedan mi je od prioriteta, a ona neće zanemariti ni aspekte ruralnog razvoja, okoliš, proizvode zaštićenog podrijetla, ruralni turizam, obnovljive izvore energije

Ministar poljoprivrede Davor Romić sjeo je u vruć stolac. Na selu kuha zbog sve nižih otkupnih cijena mlijeka, gotovo svaki dan zatvori se jedna farma, kasni komasacija. Razgovaramo s njime o prvim potezima, situaciji koju je zatekao, planovima...

Nije bilo vremena za prilagodbe. U samom početku prikazali su se problemi koje je trebalo promptno rješavati, primjerice prekomjerne zalihe šećera. Puno je posla pred nama. Rok je za izradu strategije poljoprivrede i prehrambene industrije, šumarstva i prerade drva kraj 2016., u tijeku je redefiniranje Programa ruralnog razvoja, analiziraju se i provedeni natječaji. Prioritet je i zemljišna reforma.

Jesu li i vas dočekali kosturi iz ormara koji se mjere u desecima, možda i stotinama milijuna kuna, kako je na početku svog mandata upozoravao vaš prethodnik?

U uređenom sustavu pravne države koji nam je imperativ nema prostora za kosture iz ormara. Postoje neriješene i dospjele obveze koje su iz ovog ili onog razloga naslijeđene i angažirat ću se da se problemi riješe. Nije učinkovito osvrtati se kontinuirano na prošle poteze ili propuštene prilike. Neki od naslijeđenih problema promptno su stavljeni u postupak, a neki su pred rješavanjem.

Puno je nedorečenih stvari po pitanju odšteta šećerani Viro, gdje tvrde kako ih je vaš prethodnik na nepravednoj raspodjeli kvota za šećer zakinuo za 97,5 milijuna kuna, a sve se više u javnosti govori i da se u mjeri 4 natječaja iz programa ruralnog razvoja nisu vrednovali projekti manjih sustava i OPG-ova, već projekti velikih tvrtki s kćerinskim poduzećima.

Odšteta šećerani Viro rješava se sudskim postupkom. Što se tiče natječaja za mjeru 4 iz Programa ruralnog razvoja, od početka mandata upozoravalo me se na moguće nepravilnosti u provedbi te sam naložio analizu. Revizori Europske komisije došli su u redovitu proceduru ocjene provođenja mjera iz programa IPARD, ali i u poseban nadzor provedbe mjere 4. Odluka o tome kako će se postupiti u slučaju navedenog natječaja bit će donesena nakon što se utvrde sve činjenice i analiziraju rezultati nadzora EK te Ministarstva poljoprivrede i nadležnih institucija.

Na koliki proračun računate u ovoj godini u poljoprivredi?

Svaka stavka proračuna Ministarstva poljoprivrede detaljno se analizira. Kad se traži prostor za uštede, nastojimo izbjeći one stavke koje bi ugrozile naše poljoprivredne proizvođače, oni su nam apsolutni prioritet.

Slažete li se s onima koji drže da RH nikada nije imala strategiju razvoja poljoprivrede?

Slažem se. Zato je jedan od mojih prvih poteza bio planiranje izrade takvog dokumenta. Strategija mora obuhvatiti sve segmente procesa poljoprivredne proizvodnje, prehrambene industrije i komplementarnih gospodarskih aktivnosti i njeno provođenje ne bi smjelo ovisiti ni o jednoj Vladi i mijenjati se s političkim promjenama. Neće se zanemariti ni aspekti ruralnog razvoja, okoliš, proizvodi sa zaštićenim podrijetlom, ruralni turizam i obnovljivi izvori energije.

Ministar poljoprivrede Davor Romić

Što je, po vašem mišljenju, glavni razlog što Hrvatska ne može proizvesti hrane ni za vlastite potrebe?

Hrvatska može proizvesti dovoljno hrane za svoje potrebe. Potencijala imamo, no resurse ne koristimo u punom kapacitetu. Za poljoprivredne proizvođače jedan je od osnovnih problema visoka cijena kapitala, ali tu je još niz pratećih problema – visoka stopa poreza na hranu, slaba povezanost domaće proizvodnje i turizma, naslijeđen negativni stav prema udruživanju i zajedništvu, tehnološko zaostajanje za konkurencijom... Da bi se ti problemi riješili, potrebna je jaka međuresorska suradnja u Vladi.

Brojke o uvozu hrane sve su veće. Kako povećati proizvodnju, jesmo li prokockali sve šanse?

Uvoza i provoza nekih poljoprivrednih proizvoda uvijek će biti jer ih tržište traži. Hranu uvozimo zato što sami ne proizvodimo dovoljno ili nismo konkurentni na globalnom tržištu pa su naši proizvodi skuplji. Trebamo imati na umu da je RH dio jedinstvenog tržišta EU. Budemo li se racionalnije koristili svojim potencijalima na višoj tehnološkoj razini, povećat će se poljoprivredna proizvodnja i smanjiti uvoz. Moramo strateški odrediti proizvodnje koje mogu biti konkurentne na zajedničkom tržištu ili na trećim tržištima i na njih se fokusirati. Cilj je strategije da povećamo proizvodnju koja je isplativa i konkurentna, a da uvozimo ono što ne možemo ili nam nije isplativo uzgajati. Mi smo trenutačno u situaciji da je gotovo sve jeftinije kupiti nego proizvesti i to moramo promijeniti. Imamo resurse, imamo struku i znanje, potrebno je uspostaviti sustav.

Treba li sniziti PDV na hranu?

Usuđujem se reći da je nužno sniziti PDV na dodatne skupine prehrambenih proizvoda i na tome ću u suradnji s nadležnim ministrom financija i raditi. Trenutačno važeće stope od 5, 10 i 13% nisu dovoljan iskorak. Izradit ćemo detaljne analize i simulacije utjecaja smanjenja poreznih stopa na državni proračun. Uvjeren sam da će provedbom mjera agrarne politike doći do većeg priljeva novca u proračun koji će opravdati smanjenje poreznih stopa na hranu.

Smatrate li da su prethodne politike podcjenjivale važnost OPG-a za selo i Hrvatsku uopće?

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva nositelji su života u ruralnim područjima i imaju znatan udio u ukupnoj proizvodnji hrane. Oni su temelj razvoja poljoprivredne proizvodnje i opstanka i razvoja naših sela. No, stanje na terenu pokazuje drukčiju sliku. Sela su napuštena, zemlja se ne obrađuje, proizvodnja koja je ostala nije konkurentna, a gospodarstva stare. Ali pred nama su velike mogućnosti predviđene Programom ruralnog razvoja za promjenu toga stanja. Razvoj ruralnog područja moguće je ostvariti jedino ako mladi ljudi mogu ostvariti solidnu egzistenciju proizvodnjom na svojim OPG-ima. Danas bi prometna povezanost i dostupna infrastruktura trebala nuditi u ruralnim područjima bolju kvalitetu života nego u gradovima, i to je prednost koju u velikoj mjeri treba poštovati. Širenje znanja i poduzetničkog duha za poljoprivredu je jednako važno kao i za ostale gospodarske grane. Mogućnosti povezivanja s turizmom u velikoj su mjeri već prepoznate, ekološki su proizvodi sve traženiji, a brojni su još putovi kojima poljoprivredni proizvodi mogu doći do kupca i postići zadovoljavajuću cijenu. Pomlađivanje gospodarstava, znanje i primjena naprednih tehnologija osnovni su uvjeti za ostvarivanje tih ciljeva.

Ministar poljoprivrede Davor Romić

Kao stručnjak za navodnjavanje, mislite li da se moglo više i bolje?

Nacionalni program navodnjavanja izradili smo još 2005., ali sama provedba nažalost nije bila baš uspješna. Danas za navodnjavanje, osim novca iz proračuna, imamo osigurana i dodatna sredstva u Programu ruralnog razvoja. Budući da imamo pripremljene projekte, jedinicama lokalne samouprave osigurat ćemo stručnu pomoć kako bi se sva sredstva mogla iskoristiti. Navodnjavanje će nam biti u fokusu.

Kako što prije u funkciju staviti 600.000 hektara državne zemlje?

Dodjela državnog poljoprivrednog zemljišta mogla bi ići i brže. No krivo je tumačiti da će se stavljanjem svog državnog poljoprivrednog zemljišta u funkciju riješiti problemi sa zemljištem u Hrvatskoj. Nije sve državno poljoprivredno zemljište pogodno za poljoprivredu, cilj je u funkciju proizvodnje staviti pogodno zemljište, državno i privatno, a komasacijom, okrupnjivanjem i uređenjem povećati vrijednost samog zemljišta i smanjiti troškove proizvodnje.

Zalažete li se za porez na neobrađeno poljoprivredno zemljište?

Doista, zalažem se za porez na neobrađeno poljoprivredno zemljište, no u okolnostima nesređenih imovinskopravnih odnosa i zemljišnih knjiga ta bi mjera bila neprovediva. Stoga je potrebno prije svega zemljište staviti u funkciju, time mu povećati vrijednost, a logična bi posljedica bilo povećanje poljoprivredne proizvodnje. Najveći bi uspjeh bio kada nam penalizacija za neobrađeno zemljište u konačnici ne bi bila potrebna.


 

Kako zadržati ljude na zemlji?

Naši su poljoprivrednici vrijedni, marljivi i pošteni ljudi koji s puno odricanja i pažnje pokušavaju poljoprivredom zarađivati za život. Moramo im pomoći, moramo omogućiti kvalitetnu zemljišnu politiku, osigurati im pristup jeftinijem kapitalu, pomoći im da se udruže, smanjiti fiskalna i parafiskalna opterećenja, smanjiti suvišno administriranje, izgraditi infrastrukturu... Sve to možemo, moramo i hoćemo napraviti.

Slažete li se s prvim potpredsjednikom Vlade da Hrvatska za sedam do osam godina neće imati potrebe uvoziti hranu?

Postizanje samodostatnosti proizvodnje hrane jako je složen, zahtjevan i dugoročan proces. Struka taj problem sagledava sveobuhvatno i nije moguće preskakati pojedine faze u proceduri. Od politike se očekuje upravo to da osigura uvjete da se svaka faza uspješno realizira, a na struci je da se angažira na podizanju proizvodnje. Ova će Vlada učiniti sve da realizira postavljene ciljeve.

Slovenci neumorno osporavaju zaštitu hrvatskih proizvoda u EU. Kako će se Hrvatska postaviti, hoćemo li mi njima dati 15 godina prijelaznog razdoblja za slavonski kulen kao što smo mi dobili za kranjsku kobasicu?

Oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla izuzetno su važne za relativno male proizvodnje kao što je naša. Mi na zajedničkom tržištu ne možemo konkurirati količinom i niskom cijenom, ali moramo iskoristiti sve mogućnosti kako bismo konkurirali kvalitetom i podizali prepoznatljivost naših proizvoda. Ove oznake omogućuju upravo to i zato su nam važne. Put do dobivanja oznake na europskoj razini nije ni jednostavan ni brz. Puno je truda, rada i strpljenja uloženo u svih devet oznaka, koliko ih je u ovom trenutku važeće na tržištu EU. U procesu zaštite svaka zemlja ima pravo uložiti prigovor ako time štiti interese svojih proizvođača. Na nama je da reagiramo, iskoristimo pravne mogućnosti i mehanizme da se zaštitimo i tako ćemo i dalje postupati.

  • Avatar
    limun 11. Ožujak 2016. u 09:36 preko noći nema pomaka, ali dolazi jutro
  • Avatar
    limun 11. Ožujak 2016. u 09:35 Isplativu i konkurentnu proizvodnju moramo povećati, a uvoziti ono što se ne isplati uzgajati- dobra konstatacija, jer čemu se na posvećivati onim proizvodnjama gdje ima puno prostora. Velike su greške do sada napravljene sa stimuliranjem onoga gdje smo daleko neperspektivni, treba reći istinu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje