Trgovina sa EU

Italija nas prijavila EK zbog trupaca

Agrovijesti
Drvo, trupci Fotografija: Thinkstock
Slične prijave navodno su upućene i iz Austrije i Njemačke, koje su nam također važni kupci.

Nezadovoljni nedavnom naredbom Ministarstva poljoprivrede o dvogodišnjoj zabrani transporta u Hrvatskoj i izvoza hrastovih trupaca zbog pojave nametnika hrastove mrežaste stjenice, talijanska federacija industrije drva i namještaja FederlegnoArredo tužila je Hrvatsku Europskoj komisiji.

Odluka ministra Tomislava Tolušića sporna im je jer smatraju da mjere koje su predviđene neće zaustaviti širenje nametnika, a stvorit će prepreku koja jako narušava trgovinske odnose dviju država.

Slične prijave navodno su upućene i iz Austrije i Njemačke, koje su također važni kupci hrvatskih trupaca. Kao argumente u prijavi Talijani navode kako je hrastova stjenica svojedobno bila na listi Europske organizacije za zaštitu bilja, ali je naknadno uklonjena zbog nemogućnosti sprječavanja širenja nametnika fitosanitarnim mjerama.  "Stjenica nema karantenski status i nije potrebno provoditi fitosanitarne mjere na državnoj razini", tvrde Talijani.

Pozivaju se i na austrijski istraživački centar za šume BFW, koji je utvrdio kako zabrana prijevoza nije efikasna u sprečavanju širenja nametnika, jer stjenica hibernira ispod hrastove kore, pa je po njima širenje moguće tek u zimskim mjesecima transportom neobrađenih trupaca i putem biljki namijenjenih za sadnju. A kao posljednji argument FederlegnoAredo kako Ministarstvo nije jasno utvrdila brojna administrativna pitanja koja kompliciraju poslovanje trgovcima.  Primjerice, nejasno im je tko je subjekt i predmet sankcija, odnosno jesu li to inozemni uvoznici, hrvatski izvoznici ili prijevoznici.

Zamjeraju i da nije utvrđeno mjesto kontrole te tko su mogući izuzeci. Od Komisije stoga traže da se procijeni fitosanitarni status i opravdanost Tolušićeve uredbe, a sve kako bi se izbjeglo probleme na tržištu. Iz Ministarstva poljoprivrede jučer su nam odgovorili kako pritužba službeno još nije zaprimljena u Ministarstvu, niti je na njihovu adresu stigao ikakav upit od strane Komisije, pa stoga tu pritužbu ne mogu ni komentirati.

Podsjećaju kako je primarni interes Vlade RH i Ministarstva poljoprivrede odgovorno skrbiti o dugoročnoj održivosti svih raspoloživih resursa pa tako i drvne sirovine te zadovoljiti potražnju domicilnih tvrtki iz drvnog sektora koje se bave proizvodnjom namještaja, podnih obloga i stolarije. "S obzirom na planove gospodarenja drvnom masom i odgovorno postupanje Hrvatskih šuma u sječi, čija je provedba planirana tijekom 2017. od ukupno raspoložive količine 98 posto hrastovih trupaca temeljem godišnjih ugovora podijeljeno je lokalnim tvrtkama, sa sjedištem u Hrvatskoj, neovisno stoji li iza njih domaći ili inozemni kapital", kažu.

Riječ je, dodaju, redom o tvrtkama koje se bave finalnom, visokodohodovnom proizvodnjom. "Ostatak raspoložive hrastove drvne mase moguće je kupiti kroz postupak javne dražbe, no tu je uglavnom riječ o manje kvalitetnoj sirovini, stoga nam doista nije razvidno na kojim argumentima spomenuta Federacija temelji svoj prosvjed, s obzirom na to da izvoza hrastovine zapravo gotovo i nema", poručuju iz Ministarstva.

Pritisak koji stvaraju kolege iz Italije ne uzbuđuje hrvatski drvni sektor. Danijel Smiljanić, predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK uzvraća kako je mjera zaštite od nametnika pogodila i hrvatsku industriju, posebice male pilane. "I mi smo u početku negativno reagirali, ali nikomu nije u interesu da se dugoročno ostane bez vrijedne sirovine. Upoznati smo s problemom za koje stručne institucije u Hrvatskoj provode ispitivanja i traže rješenje, a rezultate bi Ministarstvo moglo predočiti u jesen", kaže Smiljanić.

O situaciji s hrastom, kako kaže direktor Drvnog klastera Marijan Kavran, već je više puta raspravljano na razini europskih sektorskih asocijacija, na kojima jest bilo napada na ovu mjeru, ali i razumijevanja razloga zbog kojih se poduzima. "Kupce hrasta to možda ne zanima, ali ozbiljna država mora brinuti o dugoročnosti hrasta, a naša drvna industrija joj u tome daje potporu", ističe Kavran.

U takvom ponašanju, dodaje, vlade članica EU imaju autonomnost i Komisija na njih u pravilu ne reagira, jer se ne radi o komercijalno motiviranim mjerama, nego su one potaknute brigom za zdravstveni i ekološki sustav. "Propusti koje bi se sada napravilo nebrigom za istrebljenje nametnika teško je popraviti, jer hrast se siječe od 120 do 140 godina, a njegov nestanak odražava se i na ekološki sustav. Hrast je za Hrvatsku ono što je za neke zemlje dijamant ili nafta i neoprostivo je zanemarivanjem problema desetkovati ovaj resurs našoj budućoj generaciji", ističe Kavran.

Iz Ministarstva poljoprivrede podsjećaju i kako su upravo od strane EU stroga ograničenja i standarde u brizi za prirodne resurse. Hrvatske šume kao tvrtka koja gospodari šumama posjeduje zahtjevni FSC certifikat, a on brani uporabu kemijskih sredstava koja bi mogla učinkovito suzbiti hrastovu stjenicu, no istodobno nanijeti neprocjenjivu štetu našim šumama. Premda izvoza trupaca, gledano iz kuta Ministarstva poljoprivrede i godišnjih ugovora o prodaji, zapravo nema, plasman i prodaja u druge zemlje lani se popela na 77,24 milijuna eura. U statističkom pregledu kojeg su Talijani u svom podnesku EK iznijeli vidljivo je i da je više od polovice (44,18 milijuna eura) isporučeno u Italiju, pa ne čudi nervozna reakcija i obraćanje Bruxellesu. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje