POLJOPRIVREDNICI GODINU NA IZMAKU ZAVRŠAVAJU BEZ ZARADE

Iza nas je godina s čak tri ministra, rekordnom žetvom, strahom od BKK i salmonele

Agrovijesti
Pšenica Fotografija: Thinkstock
Tri ministra – toliko ih je poljoprivredna 2016. imala, kao ni jedna godina dosad. Imali smo rekordnu žetvu, strah od BKK i salmonelu na policama trgovina

Tri ministra – toliko ih je poljoprivredna 2016. imala, kao ni jedna godina dosad. U nju je formalno uveo Tihomir Jakovina, nastavio Davor Romić, a palicu od njega preuzeo i odmah svojim potezima, operativnošću i odlučnošću na odobravanje poljoprivrednika naišao Tomislav Tolušić, piše Glas Slavonije.

Dok poljoprivrednici i danas ljutito izgovaraju Jakovinino ime za niz, kako kažu, krivih odluka i propusta, Romić je toliko kratko ministrovao da mu ne mogu ni naći neki grijeh, ali ni zaslugu. Sudeći po prvim potezima, a vezanima uz aferu “salmonela’ i nered u uvozu hrane te njezinu zdravstvenu ispravnost, Tolušić želi uvesti reda u agrar, a poljoprivrednici kažu da mu to i polazi za rukom te mu poručuju da tako i nastavi, da “ne skida papučicu s gasa”.

I 2016. godinu obilježilo je daljnje slamanje mljekarskog sektora. Ionako desetkovan, 1. veljače zateturao je pod novim udarcem – novim sniženjem otkupne cijene mlijeka za 18 odnosno 23 lipe, pa su one od tada pale na oko 2,20 kn i niže.

Mljekare su to objasnile zalihama, a predsjednik Saveza uzgajivača holstein goveda, Branko Kolak, rekao je tada kako je to u samo deset mjeseci već četvrto sniženje cijena, ukupno za 51 lipu. Na noge se digla i udruga CroMilk, upozorivši na prekomjeran uvoz trajnog mlijeka uz damping i do 2,89 kn/l na policama.

– To nije mlijeko, to je mljekovina koja truje naš narod, a našeg je mlijeka čak 98 % ekstraklase - upozorava potpredsjednik Saveza udruga proizvođača mlijeka Mladen Šolčić.

Mljekarstvo nam je dovedeno dotle da je 0,5 l flaširane vode skuplje od litre mlijeka. Stoga se ne treba ni čuditi što nam je godišnja proizvodnja sa 750 pala ispod 500 milijuna, a potrebe su nam veće od 900 milijuna litara, što nam se broj proizvođača s 19.000 srozao ispod 7000, što se farme zatvaraju ili se prelazi na tov. Kada su masovno podizane, priča o mljekarstvu bila je bazirana na cijeni mlijeka od 4 kn, no brzo se istopila, a obaveze, krediti, ostali.

Mraz i obračun

U travnju nas je zadesio kasni mraz, nanijevši štete od 50 - 100 % voćnjacima, ali i vinogradima te dijelu ratarstva. Voćari su očekivali rekordnu godinu za jabuku, a mraz joj je prepolovio proizvodnju.

- Mi voćari uvijek od nekoga stradamo – ili od Rusije i embarga, ili od otkupljivača, ili od elementarnih nepogoda - rekao je dopredsjednik Hrvatske voćarske zajednice Josip Đelagić.

Stanje elementarne nepogode zbog šteta od tog mraza proglasilo je 18 županija u 258 gradova/općina, a Vlada je na prošlotjednoj sjednici prihvatila odluku o dodjeli sredstava za ublažavanje posljedica u visini od 20 milijuna kuna najoštećenijim voćarima.

Bila je to rekordna godina za pšenicu i kukuruz. Žita smo zasijali 5 % više - 150.000 ha. Stoga se od 2016. očekivala rekordna žetva, i do 900.000 tona. I bila je, prinosi odlični, uz samo 2-3 % pšenice I. klase, urod je uglavnom otišao u II. i III. Zbog viškova u okruženju i na svjetskoj razini cijena joj je bila ispod kune, nakon odbitka svih troškova mnogima ne više od 70-ak lipa, pa se sve više ratara okreće uljanoj repici. Jest zahtjevnija od pšenice, ali i isplativija, otkupna joj je cijena 2,40 kn/kg.

Direktorica Žitozajednice Nada Barišić kazala je da su nam potrebe za žitom, koje su bile oko 550.000 tona, sada manje i za 28 %, 400.000 tona, a zbog uvoza pekarskih proizvoda i brašna, ali i stalnog smanjivanja broja stanovnika, odlazaka van. Kukuruza smo proizveli dva milijuna tona, uz rekordne prinose. U srpnju su navršene tri godine od ulaska u EU poljoprivredu. Da samo ne “daje novce” preko mjera iz Programa ruralnog razvoja (PRR), EU je podsjetila novim obračunom potpora, prema Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP), zbunivši korisnike manjim iznosima.

Razlog – bila je to prva godina obračuna prema ZPP-u i izračun se radi pojedinačno, nema više unificiranih iznosa. Prvi put se primjenjuje vrijednost prava, što je za Hrvatsku 168 eura/ha za 2015. Istovremeno Agencija za plaćanja gotovo svakodnevno izvještavala je o IPARD isplatama za razne projekte, a mljekari razgrabili EU potpore za smanjenje isporuke mlijeka, kunu za svaki “smanjeni” kilogram.

Prvi cijepili

Srpanj nas je zaplašio bolešću kvrgave kože goveda (BKK), koja nije zoonoza, ali stvara ogromne ekonomske štete, devastira stočni fond, jer zahtijeva eutanazaiju cijele farme i zbog jednog zaraženog grla. Prijetila nam je iz Srbije i Crne Gore, a Uprava za veterinarstvo izračunala je da u Hrvatsku stiže krajem kolovoza.

Tada se dogodio presedan – Hrvatska, prva u Europskoj uniji, želi preventivno cijepiti goveda, a pravilo je da se cijepe tek kada BKK stigne u zemlju. Stočari negoduju jer ta preventiva povlači za sobom zabranu izvoza stoke, mesa… Država za tu prevenciju osigurava 17 milijuna kuna, a cijepljenje počinje u kolovozu.

– Preventivno cijepljenje i usprkos zabrani prometa manje je zlo jer bi s pojavom BKK slijedila eutanazija cijelih farmi - objašnjavao je tadašnji pomoćnik ministra i načelnik Uprave za veterinarstvo Tomislav Kiš, kojeg će tri mjeseca poslije Tolušić smijeniti u aferi “salmonela”, zbog neizvještavanja javnosti o zaraženom mesu na policama.

S cijepljenjem su stigla i uginuća manjeg dijela stoke, pobačaji, smanjena mliječnost...

- BKK u Hrvatsku nije ušla, a mi, stočari, ipak trpimo jer su nam zemlje u koje izvozimo snizile cijene - rezimirao je “slučaj BKK” stočar i veterinar Darko Celovec.

Krajem listopada slijedila je afera “ARKOD”. Javnost je zgrožena praksom da se samo na temelju izjave, bez znanja i potpisa vlasnika, tuđa zemlja upisuje u ARKOD i tako podižu poticaji.

– Definitivno ćemo napraviti sve da više ne dođe do zloporaba kao što je to bilo do sada. To je kazneno djelo jer netko je potpisao te izjave pod punom kaznenom odgovornošću. Radimo na tome da to riješimo - izjavio je za Glas Slavonije Tolušić nakon izbijanja afere, najavivši rat nečasnoj praksi.

Povlačenje hrane

U studenom pojava ptičje gripe kod labudova u Cerni, no u tom mjesecu i nova afera; razotkriva ju smrt dječaka iz Bregane zbog poljskih jaja zaraženih salmonelom, kupljenima u trgovačkom centru. Nakon što o prvim slučajevima namirnica sa salmonelom javnost nije izviještena, zbog čega je Tomislav Kiš smijenjen, Tolušić najavljuje potpunu pravovremenost i transparentnost u tome pa se gotovo iz sata u sat nižu obavijesti o povlačenju proizvoda s polica, najviše salmonelom zaražene piletine, puretine, uglavnom iz uvoza, a kupci se sve više okreću domaćem. Vrhunac se zbio velikom zapljenom zdravstveno neispravnog mesa, pronalaskom ilegalne mesnice u Sekulićima i dr., a ministar jednako odlučno nastavlja bitku za red u uvozu i na tržištu hrane te za njezinu ispravnost. Dio toga je i Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, a koji je nedavno poslan u javnu raspravu. Još jedna dobra vijest, i to za mlade poljoprivrednike; do 24. veljače otvoren je novi natječaj za tip operacije 6.1.1. Potpora mladim poljoprivrednicima PRR-a. Prethodila je tomu dobra vijest i za vinare – od sada vrijede ista pravila za domaća i uvozna vina, kao što je Tolušić i obećao. I krajem studenog opet dobra vijest iz njegova ministarstva - za izravna plaćanja poljoprivrednicima u 2017. osigurano je 2.608,616.320 kuna, što je za 305,166.505 kuna više nego 2016. 

- Obećao sam više novca za poticaje i to sam učinio – tako da prva rata izravnih plaćanja može biti već krajem siječnja 2017. - izjavio je Tolušić. Poljoprivrednici polažu velike nade u svog ministra…

Više o temi pročitajte OVDJE.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje