Povećan izvoz mlijeka iz RS-a, pokrivenost uvoza veća od 200 posto

Izvoz mlijeka iz Republike Srpske u Hrvatsku povećan za 144 posto

Agrovijesti
Mlijeko Fotografija: Thinkstock
Promatrano po državama, mlijeko i prerađevine su se izvozili u sve države u CEFT-a regije, te u Hrvatsku. Najviše se izvozilo u Crnu Goru (62,3 posto) i u Hrvatsku (30,1 posto), a uvozilo se iz Njemačke (56,5 posto), Srbije (36,2 posto), te manje količine iz Italije, Poljske, Češke i drugih zemalja.

Za deset mjeseci ove godine ostvaren je izvoz mlijeka i mlječnih prerađevina od 20,2 milijuna KM, a uvoz od 10,1 milijuna KM, čime je ostvarena pozitivna bilanca od 10,7 milijuna KM, podaci su Republičkog zavoda za statistiku RS

Istodobno, ostvarena je pokrivenost uvoza izvozom od 212,6 posto. U odnosu na isto razdoblje 2016. godine, izvoz je povećan za 2,8 milijuna KM ili 16,1 posto, dok je uvoz smanjen za 0,6 milijuna KM ili 5,9 posto.

Prema riječima tajnika Udruženja za poljoprivredu, vodoprivredu, ribarstvo, prehrambenu i duhansku industriju Privredne komore RS Slavka Stevanovića, sa ostvarenim rezultatima u vanjskotrgovinskoj razmjeni ovaj sektor se nalazi u vrhu gospodarskih grana u sektoru proizvodnje hrane, pića/voća i brašna.

"To je uočljivo iz podataka o vanjskotrgovinskoj razmjeni u prvom polugodištu ove godine, prema kojima je izvoz mlijeka i mlječnih prerađevina bio 10 milijuna KM, voća 32,5 milijuna KM, a brašna 23,1 milijuna KM. 

Tu je i pokrivenosti uvoza izvozom, koja je kod mlijeka i mlječnih prerađevina bila 243,9 posto, kod voća 163,3 posto i kod brašna 303,9 posto", napominje Stevanović za Srnu.

Kada je riječ o strukturi izvoza po proizvodima, mlijeko je zastupljeno 77,2 posto, a mlječne prerađevine 22,8 posto, dok u uvozu mlijeko učestvuje 21 posto, a prerađevine 79 posto. 

"Treba reći da sirevi u kojima je oko 90 posto svježi sir, u izvozu sudjeluju dva odsto, a u uvozu 56,7 posto, ili, promatrano po realnim podacima - izvoz je 0,4 milijuna KM, a uvoz 5,4 milijuna KM", precizira Stevanović.

Nepovoljna struktura u smislu proizvoda proizilazi iz nepovoljne strukture proizvodnje, što se vidi iz podataka o proizvodnji u 2016. godini, kada je od 82,6 tisuća tona prikupljenog kravljeg mlijeka proizvedeno 2,6 tisuća tona sireva, od čega svježeg sira 2,4 tisuća  tona, a mekih i tvrdih sireva 0,2 tisuća tona.

Promatrano po državama, mlijeko i prerađevine su se izvozili u sve države u CEFT-a regije, te u Hrvatsku.

Najviše se izvozilo u Crnu Goru (62,3 posto) i u Hrvatsku (30,1 posto), a uvozilo se iz Njemačke (56,5 posto), Srbije (36,2 posto), te manje količine iz Italije, Poljske, Češke i drugih zemalja. 

"U odnosu na isti period 2016. godine, izvoz je povećan jedino u Hrvatsku, i to sa 2,5 milijuna KM na 6,1 milijuna KM ili za 144 posto, što je dovelo do povećanja udjela sa 14,4 posto na 30,1 posto", navodi Stevanović. Tome su, u velikoj mjeri, doprinijele mogućnosti izvoza u zemlje EU početkom godine. 

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje