Poljoprivrednici će prolaziti obuku za korištenje pesticida

Jabuka se u Srbiji prska 16 puta, a standard je tri puta

Agrovijesti
Prskanje u polju Fotografija: Thinkstock
Veliki broj kemijskih supstanci i pesticida je na listi preispitivanja Europske unije i očekuje se da će veliki broj biti izbačen iz uporabe. Trend je uvođenje bioloških pesticida, odnosno bioloških organizama i njihovih produkta.

Oko 70% hrane u Srbiji prska se različitim kemikalijama. Stručnjaci kažu da se jabuka, primjerice, prska više od 16 puta, dok je svjetski standard tri puta. Međutim, i srpski će poljoprivrednici morati ubuduće proći obuku i dobiti certifikat za korištenje pesticida.

Pomoćnik direktora Instituta za zaštitu bilja Nenad Trkulja kaže kako poljoprivrednici trebaju da biti što više educirani o sredstvima zaštite. Osim edukacije, proizvođačima voća, povrća i ratarskih kultura treba omogućiti kompletan servis, kako bismo imali pravo da od njih tražimo potpuno zdravstveno sigurne proizvode, rekao je Trkulja za RTS.

- Ako mi kao država i društvo ne damo podršku i značaj tome, normalna je stvar da se niti taj proizvođač ne može sam snaći i odlučiti šta da koristi i u kojoj mjeri, koji je prag da je zdravstveno sigurno i ostalo - naveo je Trkulja.

Primjena pesticida je, napominje, jako delikatna i osjetljiva stvar, posebno zbog klimatskih promjena jer su patogeni, odnosno štetnici prešli u cijelu regiju. Problem predstavlja i njihova rezistentnost zbog dugogodišnje prekomjerne uporabe pesticida.

- Mnogi preparati gube potpuno efikasnost. Nije više da se smanjuje efikasnost, već se potpuno gubi. U takvim uvjetima treba potpuno promjeniti pristup suzbijanju štetnih organizama u zaštiti bilja i za tako delikatne stvari potrebna je velika podrška države i društva - rekao je Trkulja.

U Srbiji se koristi 800 pesticida

Nenad Trkulja ističe da je tržište pesticida jako unosno i da zato u Srbiji postoji čak 800 registriranih pesticida.

- Kada jedna aktivna materija prođe patentno pravo, sve kemijske kompanije i firme koje žele zaraditi na njoj će je registrirati  i pod drugim imenom prodavati. To je pravno utemeljeno, međutim, postavlja se pitanje optimizacije primjene svih tih sredstava. Da li su nam svi ti pesticidi potrebni je drugo pitanje. Treba se izraditi procjena što od svih tih preparata treba koristiti. Možda nam od 800, 300 ni ne treba - napominje Trkulja.

Na pitanje mogu li građani vidjeti po plodovima koje kupuju da li je voće i povrće sigurno Trkulja kaže kako to nije moguće.

- Obični građani ne mogu vidjeti na temelju izgleda ploda da li je bez ostataka pesticida. Za to su potrebne kontrole, neke od najosjetljivijih analiza koje trebaju pokazati ostatke pojedinih pesticida u plodoivma. Građani ne mogu to procjeniti u trgovini ili na tržnici, naveo je Trkulja.

Pranje voća i povrća ne može pomoći da se ostaci pesticida u plodu otklone, ali mogu ako se nalaze na plodu.

Veliki broj kemijskih supstanci i pesticida je na listi preispitivanja Europske unije i očekuje se da će veliki broj biti izbačen iz uporabe. Trend je uvođenje bioloških pesticida, odnosno bioloških organizama i njihovih produkta.

- Oni su manje efikasni, ali zdravom strategijom i ulaganjem u takve programe možemo doći u situaciju da se uporaba klasičnih kemijskih sredstava smanji - istakao je pomoćnik direktora Instituta za zaštitu bilja.

Trkulja je naveo primjer Grčke u kojoj su imali veliki problem sa biljnim patogenima. Došli su u situaciju da je rezistentnost toliko naorasla da sa biološkim pesticidima imaju veću efikansost nego nekada sa kemijskim, rekao je Trkulja.

Inače, prska se sve, a najosjetiljiviji proizvodi su jagodičasto voće – jagode, trešnje.

- Osetljivo je sve što se konzumira stono, što ne ide u preradu, mada je i to u preradi, ako se nepravilno koristi, ugroženo. S druge strane, i kod stonog, ako se pravilno koriste pesticidi, apsolutno je sigurno - zaključio je Trkulja.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje