Intervju tjedna

Jančo: Na tržištu višak od 5.000 domaćih svinja, a trgovački lanci će uskoro uvozno meso dijeliti besplatno

Agrovijesti
OPG Goran Jančo iz Punitovaca obrađuje 130 ha zemlje i uzgaja preko 6000 svinja godišnje Fotografija: Davor Javorović/PIXSELL
Na tržištu svinja trenutno je višak od 5.000 komada tovljenika čija je cijena pala ispod sedam kuna, dok su proizvođačke cijene minimalno devet kuna. Na drugoj strani, cijena mesa iz uvoza prodaje se u trgovinama po smiješnim cijenama - vratina se nudi po cijeni od 15 ili 16 kuna. Proizvođači su prošli tjedan u Ministarstvu održali sastanak i čekaju reakciju države, Što se može napraviti i što nas čeka objasnio nam je Goran Jančo potpredsjednik Saveza uzgajivača svinja Hrvatske i prošlogodišnji pobjednik izbora najboljeg OPG-a Zlata vrijedan

Proizvođači svinja su ovaj tjedan imali sastanak u Ministarstvu poljoprivrede oko ogromnih tržišnih viškova svinja. Što je  zaključeno?

Zaključak je da će se po županijama kontaktirati proizvođači svinja o njihovim viškovima, te da će se izaći sa okvirnom brojkom tržnih viškova utovljenih svinja prema Ministarstvu. Također je zaključeno da ćemo provjeriti rokove trajanja smrznutog mesa u zemljama EU-a, kako bi uskladili zakonsku regulativu ostalih zemalja s našom zemljom, gdje je rok trajanja smrznutoga mesa neograničen.

Na tržištu je prema procjenama oko 4.500 do 5.000 komada tovljenika, a cijena je pala ispod 7 kuna. Po koji se cijeni konkretno mogu prodati svinje i koliko je to ispod proizvođačke cijene?

Svaki proizvođač ima svoju kalkulaciju, ovisno o kreditnom zaduženju, troškovima energije i izvoru vlastitih žitarica za hranidbu svinja. Danas je situacija takva da pojedini otkupljivači nude za teške svinje cijenu ispod 7,0 kuna po kg žive vage, a proizvođačka cijena da bi se izvršile sve obveze prema dobavljačima, zaposlenicima i bankama je 9 kuna po kilogramu žive vage. 

Zbog čega je došlo do ovih tržišnih viškova? Da li zbog ogromnog uvoza zbog tržišnih viškova i pada cijene na EU tržištu ili se dogodilo nešto drugo?

Pojava tržnih viškova je nastala zbog više faktora odjednom. Navest ću najvažnije: uvoz velikih količina smrznutog i svježeg mesa iz zemalja EU u kojima je ta ista proizvodnja potpomognuta od strane države, ruskog embarga, doba godine kada je konzumacija svinjskog mesa mala i dr.

Što je ono što Savez proizvođača svinja smatra da je nužno hitno učiniti, a što bi trebalo dugoročno učiniti da se stanje promjeni?

Hitne mjere za spašavanje svinjogojske proizvodnje su prije svega poziv mesoprerađivačima da otkupe tržni višak svinja na tržištu Hrvatske, usklađivanje rokova trajanja smrznutog mesa sa zemljama u okruženju, regulacija Zakona o javnoj nabavi, gdje bi se u svim javnim i državnim ustanovama (bolnice, vojska, škole, starački domovi, vrtići, te ostali korisnici državnog proračuna) isključivo konzumiralo domaće svinjsko meso. Dugoročne mjere za spašavanje svinjogojske proizvodnje su prepuštanje PDV-a na prodane žive svinje isključivo proizvođačima svinja, smanjivanje PDV-a na inpute u svinjogojskoj proizvodnji (repromaterijal, stočna hrana i dr.), u cjelokupnoj poljoprivrednoj proizvodnji dati povlaštenu cijenu energije (struja, plin) umjesto industrijske cijene, potom je važno uključiti mjere dobrobiti životinja u izravna plaćanja u poljoprivredi za svinjogojsku proizvodnju, te u konačnici usporedba i eventualna primjena klaoničke premije u odnosu na zemlje u okruženju.

Postoji li način da se uvede neki oblik potpore proizvođačima svinja? Što kažu u Ministarstvu imaju li oni neko rješenje?

Danas je važno da svinjogojski proizvođač dobije potpore čim prije po izglasavanju Državnog proračuna, da bi kvalitetno uložio u proljetnu sjetvu žitarica za hranidbu svinja.

Kakva je situacija na tržištu u okruženju - Mađarska, Srbija, imaju li  iste probleme ili smo mi specifični?

Svaka zemlja ima neke svoje specifičnosti, pa tako i naša. Međutim, u zemljama u okruženju država je stala iza svojih proizvođača i vlastite proizvodnje u vidu prethodno navedenih mjera, gdje je ipak na neki način proizvođač zaštićen kod prodaje i naplate.

OPG Goran Jančo

Posljednih mjesec dana čujemo kao se pršuti proizvode od uvoznih butova, a kod nas svinjogojstvo propada. Kako se to može riješiti da naši proizvođači proizvode butove za pršutare?

Dalmatinski pršut ima zaštitu zemljopisnog porijekla, te može proizvoditi pršut od butova uvoznih svinja, dok Istarski pršut ima zaštitu izvornosti, pa mora raditi pršute isključivo od butova hrvatskih svinja. Uvijek se postavlja pitanje što sa ostatkom svinjskog trupa? Danas je zakonska regulativa takva da proizvođač svinja jednostavno ne može prodati samo butove, pa se upravo taj problem javlja zbog toga što je uništena mesoprerađivačka industrija u Hrvatskoj. Ona je trebala biti spona između proizvođača svinja i proizvođača pršuta.

Cijena svinjskog mesa u trgovinama pala je na smiješne razine, prodaje se vratina po cijeni od 15 kuna? Kako se osjećate kad vidite akcijske prodaje u stranim trgovačkim lancima da ljudi kupuju meso iz uvoza sumnjive kvalitete, a naša proizvodnja propada?

Na cijenu svinjskog vrata od 16 kuna, kada izbijemo PDV, trgovačku maržu, trošak transporta, trošak klanja, trošak prodaje, marketinga, onda dolazimo do zaključka da je to poklonjena svinja. Svinjogojski proizvođači u Hrvatskoj ne mogu se nositi s takvim cijenama.

Kako se Vaš OPG nosi sa ovim problemima koliko su Vam gubici?

Mi pokušavamo na sve moguće načine tražiti alternativu u prodaji svinja, pa smo tako primorani zbog nekvalitetne prodaje svinja otvoriti i mesnicu u kojoj ćemo prodavati isključivo svježe svinjsko meso s naših farmi.

Možemo li očekivati neku akciju odnosno prosvjed. Mogu li proizvođači primjerice organizirati neki prosvjed na način da domaće svinjsko meso dijele u socijalne trgovine ili tako nešto, ne bi li ukazali na propadanje sektora i prislili državu da pronađe neko rješenje?

Sve opcije su otvorene i nije isključena i takva inicijativa ukoliko se nešto drastično ne promijeni. Ukoliko stanje ostane isto, velik broj farmi će biti zatvoreno.

  • Avatar
    schaumann88 24. Ožujak 2016. u 21:49 A što bi trebali reći mi proizvođači odojaka???? Već sustavno godinama Vi tovljaci uvozite odojke i sad se bunite na uvoz mesa. Krenimo pomesti ispred svoje kuće, a Ministar i Vlada RH nam sigurno neće pomoći jer su rukama lobija EU-a i našeg Koncerna. Toliko od mene. Glave gore - poslovati 1-2 godine s gubitkom a onda sljedi $$$.
  • Avatar
    Ivan 21. Ožujak 2016. u 13:28 Cijene mesa koje su sada kod nas po trgovinama su dokaz da nam oni kod kojih se to meso uzima plaćaju da im čistimo hladnjače.
  • Avatar
    limun 21. Ožujak 2016. u 11:48 "Svaki proizvođač ima svoju kalkulaciju, ovisno o kreditnom zaduženju, troškovima energije i izvoru vlastitih žitarica za hranidbu svinja." - taj dio je i sporan i zato nije moguće biti konkurentan. U Hrvatskoj nema stabilnosti u proizvodnji (troškovi) i neriješeno tržište što vani postoji
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje