Što ako kupite svinjetinu s 'mirisom'?

Jančo: Smrde uvozni nerasti jer ih stranci ne kastriraju

Agrovijesti
Mesnica Fotografija: Pixabay
Nerast, koji je zapravo svinja predodređena za produljenje vrste i “proizvodnju” sjemena, najmanje dva mjeseca prije klanja trebao bi se kastrirati kako se kod kuhanja ili pečenja ne bi pojavio intenzivan miris i okus mesa koji smeta potrošačima, dok se “obični” tovljenici u Hrvatskoj u pravilu kastriraju i prije spolne zrelosti, doznajemo od direktora Croatiastočara Branka Bobetića.

Upropastili ste mi sarmu! Prodali ste mi meso nerasta! – zvonilo je za pultom jedne od zagrebačkih mesnica. Iz optužbi ljutite domaćice dalo se iščitati kako je skuhana sarma zbog preintenzivnog mirisa ili “smrada” svinjetine, kako je to ona opisala, završila u smeću. No meso nerasta, doznajemo od veterinara, ne bi ni trebalo završiti u prodaji, na polici u mesnici.

Svježa svinjetina ne smrdi

Nerast, koji je zapravo svinja predodređena za produljenje vrste i “proizvodnju” sjemena, najmanje dva mjeseca prije klanja trebao bi se kastrirati kako se kod kuhanja ili pečenja ne bi pojavio intenzivan miris i okus mesa koji smeta potrošačima, dok se “obični” tovljenici u Hrvatskoj u pravilu kastriraju i prije spolne zrelosti, doznajemo od direktora Croatiastočara Branka Bobetića. Problem je time, reklo bi se, riješen. No u 5 do 10% slučajeva događa se da tovljenici imaju “manu” nespuštanja jednog testisa, koja nije riješena operativnim putem, zbog čega se nazivaju i kriptorhidima. I, dostignu li spolnu zrelost, jednako “smrde” kod termičke obrade kao i nerasti.

– Na liniji klanja gdje se to lako uočava takve se svinje obavezno izdvajaju za preradu i ne smiju u prodaju u svježem stanju – kažu nam veterinari s nekih velikih svinjogojskih farmi. No jesu li prošli ispod “radara” klaoničara ili su, što su nedavno pokazale i veterinarske inspekcije, stigli i iz ilegalnih objekata, na inspekciji je da utvrdi, dok je Goran Jančo, predsjednik Saveza svinjogojaca Hrvatske, uvjeren kako u hrvatskim mesnicama i u trgovačkim lancima, na što se građani sve više tuže, “smrde” samo uvozne svinje o kojima je Hrvatska ovisna.

Uvozimo ih, tvrdi, iz Danske, Nizozemske, Njemačke... i ostalih zemalja zapadne Europe koje slijede trendove dobrobiti životinja i više ne kastriraju svoje tovljenike. Kastraciju su zamijenile imunokastracije ili vakcine koje imaju jednak učinak – i zapravo su cjepivo protiv mirisa.

No jesu li svinje koje uvozimo prošle takav tretman ili nisu nikakav, nitko ne zna, objašnjava on. – Znam jedino da se mi, hrvatski proizvođači svinja, protivimo cijepljenju jer cjepiva, pod maskom dobrobiti životinja, gura tek jedna farmaceutska tvrtka – i nitko nema pojma kakve bi ono dugoročno posljedice moglo imati na ljudsko zdravlje – tvrdi Jančo.

Bilo je najava da bi se na nivou čitavog EU već od početka ove godine mogla zabraniti kastracija svinja, no lobiji za i protiv još se očito nisu uspjeli usuglasiti.

Meso nekastrata bolje?

Prema jednoj od analiza koju potpisuju stručnjaci s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku i Savjetodavne službe, proizvodnja nekastriranih u odnosu na kastrirane neraste unosnija je i profitabilnija.

Tvrdi se kako nekastrirani nerasti imaju čak bolju kvalitetu mesa s većim udjelom mišićnog tkiva i većim sadržajem proteina u odnosu na kastrate. No Jančo kaže kako kod proizvođača – a i potrošača – takve tvrdnje padaju u vodu jer nitko ne želi jesti svinjetinu koja smrdi.

Naravno da nije nezdrava, ali automatski ide u preradu, nižu kategoriju koja se manje plaća. Stoga ni veliki mesni sustavi u nas ne odustaju od kastracije, čak ni ako svinje, što je gotovo pravilo, idu na klanje u dobi oko šest mjeseci starosti, težine 95-100 kg – i još nisu ni spolno zrele da bi lučile steroidne hormone testisa, androstenon i razloženi L-triptofan skatol, odgovorne za neugodan miris i okus svinjskog mesa nakon termičke obrade.

Navodno se već 25% muške populacije svinja u svijetu procjepljuje kako se ne bi traumatiziralo kastracijom u Belgiji, Brazilu, Australiji..., a neke države poput Španjolske, Velike Britanije... uopće ih ne kastriraju idu li na klanje prije nego što su spolno zrele. Prema podacima HPA, u siječnju ove godine u klaonicama je u nas zabilježeno 259 klasiranih svinjskih trupova starijih nerasta i kastrata i jedan mladi nerast, ukupno 26.925 kilograma svinjetine. 


 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje