Potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije

Josip Zaher: Hotelski lanci se sve više okreću domaćim proizvođačima

Agrovijesti
Josip Zaher potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije Fotografija: HGK
Naša iskustva govore kako se hotelski lanci sve više okreću domaćim proizvođačima. Itekako su svjesni da kupnja hrvatskog dugoročno svima nosi korist. Postoje primjeri hotelskih lanaca s vlastitom proizvodnjom, kao i s izrazitom suradnjom primjerice s lokalnim OPG-ovima, ribarima, jer gosti prepoznaju domaće, autohtono i svježe. Moderni potrošači spremni su više platiti za kvalitetu, kaže Josip Zaher potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije.

Hrvatska godinama govori o povezivanju poljoprivrede i turizma. Što smo sve napravili da se ova dva sektora povežu i koja je uloga HGK u tome?

Dobro je poznato koliko značajnu ulogu igra turizam u BDP-u i ukupnome gospodarstvu Hrvatske, a nakon što smo u HGK proveli analizu tržišta vidjeli smo i da postoji znatan i neiskorišten prostor za plasiranje hrvatskih proizvoda i usluga u turističkoj ponudi.

Stoga je Komora odlučila pokrenuti akciju kako bismo iskoristili taj potencijal i pokazali kako snaga turizma može poslužiti kao poluga za jačanje ostalih sektora i djelatnosti. Naime, HGK je još 1997. pokrenula akciju Kupujmo hrvatsko s ciljem jačanja svijesti o važnosti kupovine domaćeg. Od tada smo održali gotovo tri stotine akcije diljem Hrvatske u kojima je sudjelovalo skoro dvije tisuće tvrtki.

Akcija je poprimila nacionalne razmjere i izniman društveni značaj, što nam je omogućilo da 2015. godine pokrenemo i njezinu specijaliziranu varijantu, Kupujmo hrvatsko – hrvatski proizvod za hrvatski turizam.

Cilj akcije je povezivanje pružatelja usluga u turizmu s domaćim tvrtkama, proizvođačima i pružateljima usluga. Točnije, zaokruženjem proizvodno-prodajnog procesa s domaćim tvrtkama kroz turizam kao polugu razvoja možemo postići smanjenje uvoza i veću samodostatnost.

Također, tako turistima pružamo cjelovito iskustvo posjeta budući da mogu uživati i u domaćim proizvodima i vinu, odsjedati u hotelu koji je osmislila hrvatska kreativa i slično. Gospodarstvenici koji sudjeluju u akciji mogu na licu mjesta i predstaviti svoje proizvode i usluge te se tako povezati s novim poslovnim partnerima.

Radi se o umrežavanju tvrtki turističkog sektora s domaćim proizvođačima i pružateljima usluga koji svoje proizvode, opremu i usluge prezentiraju na izložbenim prostorima kroz tematska područja: hrana i piće, tekstil, namještaj i vanjski sadržaji, kozmetika i wellness program, uslužne djelatnosti i ekskluzivni kutak te sudjeluju na ključnom dijelu akcije a to su B2B susreti s predstavnicima turističkih tvrtki.

Na akciji koja se održala 22.-23.11. 2017. ukupno je održano preko 500 sastanaka domaćih proizvođača i ponuđača usluga s predstavnicima turističkih tvrtki koje su činile sve najveće hotelske kuće, mali i neovisni hoteli, putničke agencije, ugostitelji, predstavnici obiteljskog smještaja i dr.

Cilj akcije je ukazati da je domaći proizvod ključ prepoznatljivosti hrvatskog turizma te educirati i osvijestiti o važnosti kanaliziranja hrvatskih proizvoda i usluga prema turističkom sektoru, kako bi očuvali postojeća, stvorili nova radna mjesta te hrvatskom turizmu osigurali obilježja prepoznatljivosti hrvatske kvalitete.

Akcija Kupujmo hrvatsko – hrvatski proizvod za hrvatski turizam će se ove godine održati ponovno u studenom. Nastojimo kroz ove akcije ali i daljnje koje su u planu, reflektirati uspjeh turizma na druge sektore, posebice one proizvodnih industrija, a koji nose dodanu vrijednost u odnosu na uslužne sektore.

Kroz Cheese & Wine Meetup druženja hrvatskih i inozemnih partnera koje HTZ i HGK u suradnji organiziraju na štandovima HTZ-a na svim najvećim turističkim sajmovima na kojima HTZ izlaže, intenzivno promoviramo i hrvatska vina branda Vina Croatia - Vina Mosaica.

Postoje li podaci koliko domaći turizam troši hrane i pića?

U kolovozu 2017. Sektor za financijske analize HGK je napravio simulacije potrošnje. Kako se navodi u analizi, prema podacima nekih od vodećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, potrošnja u maloprodaji i ugostiteljstvu na vrhuncu turističke sezone, u kolovozu, u trima najvažnijim turističkim županijama - Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj, veća je za 70 do 130 posto u odnosu na prosječan godišnji mjesečni promet.

Obzirom da je okvirna procjena dnevne potrošnje domaćega kupca u segmentu hrane i pića nešto ispod 40 kuna, kupovna moć, odnosno potrošnja stranog turista u odnosu na domaćeg kupca odnosno domicilnog stanovnika i domaćeg turista u segmentu hrane i pića je veća oko 2,4 puta.

Na temelju procjene o većoj potrošnji stranog turista u segmentu hrane i pića, u Istarskoj županiji potencijal potrošnje u tom segmentu je veći oko pet puta, odnosno oko 391 posto u odnosu na potrošnju koju ostvari stanovništvo u razdoblju izvan sezone.

 Nadalje, pokazuje analiza, Splitsko-dalmatinska županija, koja bi u kolovozu prema simulaciji trebala zabilježiti povećanje broja stanovnika za najmanje oko 38 posto, zbog veće potrošnje turista u segmentu hrane i pića izvan smještajnog objekta, ostvarit će učinak kao kad bi se broj stanovnika, odnosno potrošača u tom segmentu, povećao za najmanje 187 posto.

Nedavno je završeno i istraživanju TOMAS Ljeto 2017, kojeg provodi Institut za turizam, a koje je pokazalo da prosječna dnevna potrošnja turista u Hrvatskoj iznosi 79 eura po osobi i noćenju što predstavlja rast od oko 19 posto u odnosu na 2014. godinu kada je iznosila 66 eura.

U strukturi prosječnih dnevnih izdataka 49 posto se odnosi na uslugu smještaja, 17 posto na uslugu hrane i pića izvan usluge smještaja, a 34 posto na sve ostale usluge. Dok su izdaci za smještaj porasli za oko 7 posto, izdaci na sve ostale usluge porasli su 33 posto, odnosno povećana je važnost izvansmještajne potrošnje.

Uključujući domaću potrošnju prihodi od turizma u 2017. godini premašili su 11 milijardi eura (porast 10% u odnosu na 2016.) s udjelom u ukupnom BDP-u 19.6%.

Josip Zaher potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije
Što je ono što imamo dovoljno za domaći turizam, a što nam nedostaje i kako se bolje organizirati?

Nakon akcije Kupujmo hrvatsko-hrvatski proizvod za hrvatski turizam provodimo anketiranje sudionika kako bi akciju unaprijedili u narednim izdanjima, čim više prilagodili potrebama sudionika te potaknuli što veći plasman hrvatskih proizvoda i usluga prema turističkom sektoru.

Kroz anketiranje sudionici, između ostalog, ističu proizvode kojih nedostaje u Hrvatskoj i koje je potrebno uvoziti, a to su primjerice informatička oprema, konzervirano i zamrznuto voće i povrće, svježe voće i povrće, meso, tekstil, sitni inventar, porculan…

Hrvatskom turizmu su kvalitetni i domaći proizvodi dodana vrijednost kojom se zadržavaju postojeći i stvaraju novi gosti. Interes hotelijera za njima je visok, no često se susreću s problemom nedostatne ponude i neujednačene kvalitete. Jedno od rješenja bilo bi udruživanje malih proizvođača koji samo zajedničkim radom mogu zadovoljiti standarde kvalitete i količine potrebne velikim hotelskim lancima.

Zbog čega se danas hotelski lanci u Hrvatskoj više okreću globalnom tržištu nego domaćim proizvodima i kako to promijeniti?

Naša iskustva govore kako se hotelski lanci sve više okreću domaćim proizvođačima. Itekako su svjesni da kupnja hrvatskog dugoročno svima nosi korist. Postoje primjeri hotelskih lanaca s vlastitom proizvodnjom, kao i s izrazitom suradnjom primjerice s lokalnim OPG-ovima, ribarima, jer gosti prepoznaju domaće, autohtono i svježe. Moderni potrošači spremni su više platiti za kvalitetu.

Prema svjedočanstvima s posljednje akcije, gdje se okupilo gotovo 130 tvrtki, sve je veće povezivanje turizma i drugih industrija, posebice kroz smještajne kapacitete, a u nekim hotelima udio domaćih proizvoda prelazi 70 posto.

Isto tako, sve je više novih investicija gdje nove smještajne kapacitete grade upravo hrvatski izvođači, a u njih se ugrađuju i proizvodi hrvatskih proizvođača.

Kakvi su trendovi u drugim zemljama Mediterana koji su nam konkurencija?

Rastom potrebe za putovanjima i njihovom dostupnošću, rastom prihoda i obrazovanja, jačanjem svijesti o potrebi očuvanja zdravlja i ulogom hrane, pojedine zemlje već su se pozicionirale kao destinacije koje svoj turizam temelje na specifičnostima i lokalnim vrijednostima domaćih proizvoda. Obzirom na primjere uspješnosti tih zemalja primjere će slijediti sve veći broj zemalja pa će i konkurencija biti sve veća.

Koliko je gastronomija važna kod brendiranja turizma i da li se kod nas osjeti napredak?

S obzirom da Hrvatska ima sve predispozicije za uspješan eno-gastro turizam iznimno je važno razvijati aktivnosti koje će pridonijeti brandiranju i pozicioniranju Hrvatske kao prepoznatljive turističke eno-gastro destinacije. To može imati značajne efekte na razvoj svih povezanih djelatnosti s turizmom i pridonijeti što uspješnijem plasmanu hrvatskih proizvoda kroz hrvatski turizam te razvoj gospodarstva u cijelosti.

Napredak je vidljiv u nekoliko segmenata, ali potreban su daljnje aktivnosti kako bi Hrvatska postala prepoznatljiva eno-gastro destinacija.

Gastronomija je jedan od najvažnijih sadržaja turističkog iskustva te rastući motiv putovanja.

Prema istraživanju TOMAS ljeto kojeg provodi Institut za turizam u Hrvatskoj je 2017. godine gastronomija bila jedan od tri najvažnija motiva dolaska za 29% turista i kontinuirano se povećava, npr. u 2010. godini gastronomiju je kao motiv dolaska prepoznalo 22%, a u 2014. godini 26% turista. Postala je važniji motiv posjete od npr. upoznavanja prirodnih i kulturnih znamenitosti, zabave, sporta ili wellnessa.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje