Zaštita okoliša

Jug EU više nego sjever za strože propise o otpadu

Agrovijesti
Otpad od hrane Fotografija: Thinkstock
Članice Europske unije sa juga više nego nordijske zemlje podržavaju stroža pravila EU o upravljanju otpadom, pokazao je novi izvještaj ekoloških organizacija

Snažniju potporu reciklaži daju zemlje koje zapravo zaostaju po tom pitanju - Grčka, Rumunjska i Španjolska, najviše joj se protive Danska i Finska a brojne članice EU još kriju svoje pozicije.
 
Ekološke nevladine organizacije Europski ured za ekologiju (EEB), Prijatelji Zemlje Europa i Nula otpada Europa zajedno su obavile istraživanje u kojem su građane EU pitale da li podržavaju prijedlog da se politika upravljanja otpadom pooštri.
 
Stručnjaci za upravljanje otpadom srest će se sljedećeg tjedna u Bruxellesu a do kraja svibnja trebaju biti pokrenute konzultacije između Europske komisije, Parlamenta i Vijeća o novim propisima na tom planu.
 
Prema podacima za 2014,čak 55 milijuna ljudi ili 9,6 posto stanovništva EU ne može priuštiti kvalitetan obrok svaki dan. Pored toga, podaci za 2015. ukazuju da je 118,8 milijuna ljudi ili 23,7 posto građana EU u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.
 
Istodobno su podaci o bacanju hrane više nego alarmantni.
 
Procjenjuje se da se u EU svake godine baci 88 milijuna tona hrane i, ako se smjesta nešto ne poduzme, do 2020. će na otpadu završavati 126 milijuna tona, navodi se u izvještaju tri nevladine organizacije objavljenom 16. svibnja.
 
Europski parlament je sa ciljem da ubrza tranziciju na cirkularnu ekonomiju u ožujku usvojio povećanje udjela otpada koji se reciklira na 70% do 2030. sa 44% danas.
 
Kada je riječ o hrani koja se baca, europski zakonodavci predložili su da se bacanje smanji za 30% do 2025. i za 50% do 2030. u odnosu na 2014. Pored toga, europoslanici traže da se 80% ambalažnog otpada reciklira i da na odlagalištima završava samo 5% otpada.
 
Istraživanje je pokazalo da članice koje se snažnije protive mjerama za cirkularnu ekonomiju "nisu dežurni krivci", odnosno one s juga Unije.
 
"Ambicioznu reformu propisa EU o upravljanju otpadom napadaju brojne zemlje ... Ako u pregovorima prevlada regresivna pozicija, planovi za ubrzanje tranzicije na cirkularnu ekonomiju u narednim godinama biće zaustavljeni", upozoravaju iz ekoloških nevladinih organizacija. Prema izvještaju, među članicama koje se najviše protive prijedlozima su Danska i Finska na koje se uglavnom gledalo kao na one koje predvode u politici upravljanja otpadom.
 
Primjedbe na prijedloge imaju i Mađarska, Litva i Latvija koje također kategorički odbacuju ambicioznije ciljeve.
 
Istovremeno Britanija, Njemačka, Poljska, Irska, Slovenija i Hrvatska nisu otkrile svoje pozicije. Time se samo potvrđuje problem koji već dugo postoji sa transparentnošću a koji se pojavljuje u pregovorima između članica, kao i između članica i institucija. Zbog toga se, kako navodi EEB, podižu barijere između građana EU i njihovih nacionalnih vlada a to je iu suprotnosti s naprednim i transparentnim stavom usvojenim u Parlamentu.
 
Očekuje se da zemlje poput Češke, Italije, Švedske, Portugala, Luksemburga i Slovačke eventualno podrže cilj recikliranja 65% otpada ali da se usprotive nekim drugim planovima, uključujući za obvezno ponovno korištenje materijala.
 
S druge strane, zemlje koje zaostaju na planu upravljanja otpadom, poput Grčke, Rumunjske i Španjolske, zalažu se za "snažniju potporu recikliranju, smanjenje otpada, pripremu za ponovno korištenje i bolje razvrstavanje otpada".
 
U grupi "naprednih zemalja" koje podržavaju reforme su i Francuska, Belgija i Nizozemska.
 
Piotr Barczak, stručnjak za upravljanje otpadom u EEB, odgovorio je na pitanje portala EurActiv.com što stoji iza stavka nordijskih zemalja da se "mnoge nordijske zemlje protive višim ciljevima za recikliranje i smanjenje otpada jer to znači manje otpada koji ostaje a one moraju pune skupe spalionice koje su izgradile ".
 
Barczak je dodao da cilj cirkularne ekonomije nije da spaljuje vrijedne sirovine i proizvode. "Cilj je smanjiti količina otpada tako što će se produljiti vijek proizvoda njihovom ponovnom uporabom i vraćanjem sekundarnih sirovina natrag u ekonomiju", rekao je Barcak.