PROCJENE STRUČNJAKA

Kako će se klimatske promjene odraziti na hrvatske vinograde?

Agrovijesti
Fotografija:
Tražit će se sorte kasnije dobi dozrijevanja, a klimatskim promjenama bolje će se prilagoditi crne od bijelih sorti, predviđa dr.sc. Jasminka Karoglan Kontić iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu

Američki i francuski znanstvenici s Nacionalnog instituta za istraživanje u poljoprivredi, proizvodnji hrane i okolišu u siječnju su u američkom časopisu PNAS objavili studiju kojom predviđaju nestanak više od polovice postojećih vinograda u svijetu ako se Zemlja zagrije za 2 stupnja Celzijeva, što je cilj zacrtan Pariškim sporazumom. Znanstvenici smatraju i da je sve izvjesnije da će se Zemlja zagrijati za 4 stupnja, što bi prema njihovim predviđanjima značilo izumiranje 85 posto svjetskih vinograda.

U najvećoj opasnosti su mediteranske zemlje, koje bi izgubile 65 posto vinograda, a vinorodna područja na višim nadmorskim visnama, kao što su neka područja u Slavoniji, dobila bi nova područja za uzgoj vinove loze.

Prelazak na druge sorte

Znanstvenici ističu da bi se gubici mogli nadoknaditi promjenama u uzgoju sorti grožđa i na taj način smanjiti sa 56 na 24 posto u slučaju podizanja temperature za 2 posto. U slučaju da se Zemlja zagrije za 4 stupnja, gubici bi se prelaskom na uzgoj drugih sorta mogli ublažiti s 85 na 58 posto.

Kasne sorte i one koje bolje podnose vrućinu kao što su shiraz, grenaš (grenache) i  mourvedre (mataro) mogle bi se više razvijati u sadašnjim vinorodnim područjima, a današnje rane sorte kao što su crni pinot ili chardonnay mogle bi se proširiti u novim regijama.

Nepobitna je činjenica da su se uspoređujući posljednja desetljeća s ranijim višegodišnjim podacima vremenske prilike promijenile te posljedice toga osjećamo i u vinogradarstvu, kaže prof.dr.sc. Jasminka Karoglan Kontić iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Raste količina alkohola u vinu, a pada kiselost

"Grožđe dozrijeva u uvjetima viših prosječnih temperatura, a učestalije su pojave ekstremno visokih temperatura i dugih sušnih perioda što utječe na ranije dozrijevanje grožđa, ali i promjene u kemijskom sastavu vina. Najuočljiviji je porast sadržaja alkohola u vinu i pad ukupne kiselosti, no, promjene u metabolizmu brojnih drugih skupina spojeva utječu na promjene karaktera i stila vina koja se u takvim uvjetima proizvode", pojašnjava prof. Karlogan Kontić.

Prognoze su dramatične, no razloga za paniku ipak nema. Naime, kako ističe prof. Karlogan Kontić, koja smatra da smo još daleko od najcrnjih scenarija, valja imati na umu da je vinova loza vrlo stara i polimorfna vrsta, s oko 8.000 različitih sorata, koja je kapacitet za prilagodbu različitim okolišnim uvjetima pokazala šireći se iz svoje postojbine Europe i zapadne Azije na gotovo sve kontinente.

"Načelno možemo reći da bi se veće promjene mogle dogoditi u primorskoj Hrvatskoj, kao što se to očekuje i u ostalim mediteranskim zemljama Europe, jer su tu temperature tijekom vegetacije i sada više te se može očekivati da će njihovim daljnjim povećanjem one narasti iznad optimalnih granica za uzgoj vinove loze, no promjene će se dogoditi i u kontinentalnim vinogradarskim područjima", ocjenjuje prof. Karlogan Kontić.

Strategije prilagodbe

"Jedna od strategija prilagodbe bit će i redefiniranje sortimenta za pojedina područja. Načelno možemo reći da će se tražiti sorte kasnije dobi dozrijevanja, a da će se promjenama bolje prilagoditi crne nego li bijele sorte, no, sorte se međusobno razlikuju i u svojoj 'plastičnosti' pa su neke od njih prilagodljivije, odnosno mogu dati visoku kakvoću u različitim uvjetima. Vjerojatnije je da ćemo takve sorte naći među onima koje u danas smatramo svjetskim sortama jer se uzgajaju u većini vinogradarskih područja, ali je moguće da i neke druge, koje su do sada iz različitih razloga bile samo lokalno važne, pokažu takva svojstva. Klimatske promjene i uzgoj i dozrijevanje grožđa u promijenjenim okolnostima zahtijevat će i prilagodbu tehnologije proizvodnje kako u vinogradu tako i u podrumu. Ipak, vjerojatno je da će doći i do promjena u karakteristikama vina koja su do sada bila tipična za neka područja. Što ne znači da će njihova kakvoća biti lošija, nego da će vina zbog okolišnih uvjeta, tehnologije, ali i  promjene sortimenta biti drugačija nego što su tradicionalno bila u određenom području", smatra prof. Karlogan Kontić i upozorava da zbog crnih scenarija koje neki predviđaju ne bi trebalo donositi ishitrene odluke, već ih treba shvatiti kao poticaj za ozbiljna znanstvena istraživanja.