Ruralni razvoj

Kako Hrvati na kreativan način zaobilaze pravila iz natječaja za Ruralni razvoj

Agrovijesti
Ljudi u prolazu Fotografija: Thinkstock
Hrvatska nadležna tijela pozivaju se na uspostavu sustava kojim bi se osiguralo otkrivanje i rješavanje slučajeva stvaranja umjetnih situacija, te da se sve umjetno stvorene situacije istraže i isključe iz financiranja EU-a, piše u pismu poslanom iz Europske komisije.

Kći dobija novac zahvaljujući tome što je žena i što je mlađa od 40 godina, iako solarni paneli za proizvodnju električne energije stoje na očevu poduzeću, sama kći je zaposlena u majčinu poduzeću, i sve upućuje na to da kći služi samo tome da se umjetno zadovolje uvjeti za dobivanje novca od EU za postavljanje solarnih panela. To je jedan od neimenovanih, ali detaljno opisanih primjera na koje ukazuje Europska komisija u dopisu Ministarstvu poljoprivrede i Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, u kojem se traži provođenje istrage o neregularnostima u prvim natječajima za ruralni razvoj, provedenima u mandatu bivšeg ministra Tihomira Jakovine. 

Večernji list imao je uvid u to pismo Europske komisije, točnije Glavne uprave za poljoprivredu i ribarstvo.

Kreativni načini nabavke opreme i stvaranja umjetnih uvjeta 

Još jedan primjer naveden u pismu Komisije, koji je ustanovljen kad je EU poslala revizore na teren u Hrvatskoj u veljači ove godine, opisuje poprilično kreativan način nabavke dizala. Dizalo koje je nabavljao neimenovani poljoprivrednik vrijedi više od 10.000 eura, a pravila natječaja nalažu da za sva ulaganja veća od tog iznosa podnositelj prijave treba prikupiti tri ponude različitih ponuđača. No, neimenovana osoba u ovom primjeru dosjetila se da trošak prikaže u dva dijela: jedno je nabava softwarea za dizalo, drugo je nabava mehanizma za podizanje, i oba su zasebno manja od 10.000 eura, pa može bez prikupljanja triju ponuda. Europska komisija, na temelju nalaza svojih revizora, sumnja da se tu radi o umjetnom zadovoljavanju uvjeta natječaja i traži od Hrvatske ne samo da istraži ove primjere, nego i da hrvatska administracija bude ubuduće opreznija oko uočavanja potencijalno spornih situacija na natječajima na kojima se dijeli novac Europske unije. 

Revizori Komisije koji su otkrili ovaj primjera razgovarali su s osobom o kojoj je riječ i ona im je rekla da je znala da je ponuditelj softwarea za dilzala radio na sličnom projektu i da je taj ponuditelj softwarea sam rekao da bi toj osobi bilo jeftinije da dizalicu nabavi sama. Revizori su, piše u pismu, prihvatili takvo objašnjenje kao valjano za taj poseban slučaj, dakle ne mora se nužno raditi o nepravilnostima, ali zabrinulo ih je to što hrvatske vlasti uopće ne uočavaju takve potencijalno sporne situacije.

“Hrvatska nadležna tijela nisu primijetila ni istražila tu situaciju tijekom svojih administrativnih provjera ili provjera na licu mjesta”, kaže se u pismu Komisije upućenom Ministarstvu i Agenciji. 

Kako su projekte prijavljivala povezana poduzeća

Osim ova dva dosad javno nepoznata primjera, Komisija navodi i sporne situacije koje su prve objavljene u hrvatskim medijima: na natječaju su za financiranje u milijunskim iznosima odabrana povezana poduzeća, tvrtke-kćeri velikih poljoprivrednih poduzeća, iako su osnivana netom prije objave natječaja, imala su iste vlasnike i potpuno komplementarne projekte. I kao takva povezana poduzeća tražila su najviše moguće iznose potpore. Čitava revizija Komisije pokrenuta je na temelju prijava pojedinih ljudi iz Hrvatske koji su ukazivali da bi smisao natječaja bio pomoć razvoju malih i srednjih poljoprivrednika, a ne samo najvećih poduzeća koje umjetno zadovolje kriterije pomoću tvrtki-kćeri. U prijavama se spominjala i navodna prijateljska povezanost vlasnika tih velikih poduzeća s bivšim ministrom Tihomirom Jakovinom, ali u pismu Europske komisije o tome nema riječi. 

“Hrvatska nadležna tijela pozivaju se na uspostavu sustava kojim bi se osiguralo otkrivanje i rješavanje slučajeva stvaranja umjetnih situacija, te da se sve umjetno stvorene situacije istraže i isključe iz financiranja EU-a”, piše u pismu poslanom iz Europske komisije. 

AFCOS štiti financijske interese EU

Nakon tog pisma, isplate odabranim projektima su privremeno zaustavljene, a tzv. AFCOS mreža, tijelo koje u Hrvatskoj ima zadaću štititi financijske interese Europske unije, istražuje 21 sporni projekt, kojima je zajedno odobreno oko 360 milijuna kuna, ali koji bi mogli ostati bez tog novca. U Ministarstvu poljoprivrede se, kako neslužbeno doznajemo, nadaju da neće biti potrebno poništavati čitav natječaj, kao i da Europska komisija neće posegnuti za “korekcijom”, odnosno smanjenjem određenog postotka novca alociranog za ovu stavku, nego da će se čitav problem riješiti tako da se s liste odabranih projekata uklone oni za koje istraga pokaže da su zaista odabrani neregularno, a da se ostalima koji su bili regularni isplati obećani novac. No, prvo treba završiti istraga koju vodi AFCOS mreža, sastavljena od predstavnika raznih ministarstava i Državnog odvjetništva. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje