PROJEKT AGROEKOTEH

Kako hrvatsku poljoprivredu učiniti otpornijom na klimatske promjene?

Agrovijesti
Fotografija:
Održana je uvodna konferencija projekta "AGROEKOTEH - Optimizacija gospodarenja tlom i prilagodba agroekosustava i agrotehničkih mjera klimatskim promjenama", vrijednog gotovo 3,5 milijuna kuna

Na osječkom Fakultetu agrobiotehničkih znanosti održana je uvodna konferencija projekta "AGROEKOTEH - Optimizacija gospodarenja tlom i prilagodba agroekosustava i agrotehničkih mjera klimatskim promjenama", javlja HRT. Projekt bi domaćoj poljoprivredi trebao omogućiti bolju prilagodbu klimatskih promjenama.

Voditelj projekta je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, njegova je vrijednost gotovo 3,5 mlijuna kuna, a provodit će se 40 mjeseci, pojasnio je ravnatelj HAPIH-a Krunoslav Dugalić. "Kada govorimo o sektoru poljoprivrede i proizvodnje hrane, klimatske su promjene globalni izazov. Nadamo se da ćemo postaviti pravi monitoring na devet kontrolnih točaka  kako bismo pratili sve promjene koje se događaju u našim tlima. Poljoprivredno je zemljište resurs s kojim trebamo odgovorno raspolagati. Puno se danas govori o navodnjavanju, jer su ulaganja u taj segment velika. Treba uspostaviti kompletan sustav navodnjavanja, agrotehnike i gnojidbe kako bismo ostvarili prihode, ali i zaštitili resurse koje smo naslijedili i koje moramo, u što boljem stanju, ostaviti generacijama iza nas. Danas se puno više razgovara o zaštiti tla, nego prije. Naš je zadatak da proizvodimo kvalitetnu i konkuretnu hranu, ali i da strukturu tla što manje poremetimo. Preciznu poljoprivredu već provode naši tzv. veliki poljoprivredni sustavi, no želim da postane pravilo i kod manjih proizvođača. Želimo da i veliki i mali sustavi skrbe o zaštiti tla i okoliša. Upravo i ovo istraživanje koje provodimotreba dati odgovore na te izazove". 

Pridruženi partner projekta je Osječko-baranjska županija. "Rezultati tog projekta su nam od iznimnog značaja. Znate da je Županija u postupku izgradnje tri sustava navodnjavanja, obuhvata oko 850 hektara. Prvi ćemo puta imati izgrađen javni sustav navodnjavanja, a svjesni smo da naši korisnici ne znaju kako će navodnjavanje utjecati na strukturu tla. Rezultati ovog projekta pomoći će nam da se prema tom prirodnom dobru ponašamo odgovornije", istaknula je županijska pročelnica za poljoprivredu i gospodarstvo Silva Wendling. 

A prodekan za nastavu Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku Zdenko Lončarić rekao je kako postoji nekoliko problema vezanih uz gospodarenje tlima. Pod utjecajem antropogenih i klimatskih utjecaja uočena je degradacija tla. "Fokusiramo se na održavanje humoznosti tla i na razinu raspoloživosti dušika i fosfora. Postoji nesuglasje između agrotehničkih mjera koje provode naši poljoprivrednici i potreba tla. Zbog toga tlo moramo učiniti što kvalitetnijim, s većom pufernom sposobnošću da neutralizira stresne uvjete vezane uz klimatske promjene".