Projekt Krš

Kako oživjeti krš?

Agrovijesti
Projekt Krš Fotografija: Agrobiz
Kulturni identitet danas je teško očuvati u modernom tehnološkom ambijentu, a upravo trend okretanja mlađih generacija industriji zabave bez kulturološkog, povijesnog i identitetskog konteksta moglo bi se nazvati opasnim. Zatiranje baštine naših predaka, prisutno je svuda oko nas. Narod bez povijesti i kulture nema vrijednosti i njegova djelatnost je onda jalova. Ili, rečeno suprotno, narod koji njeguje svoj identitet čuvajući svoju povijest i razvijajući svoju kulturu i duhovnost, ima potencijal da njegova ukupna djelatnost dobije svoju dodanu vrijednost.

Kulturni identitet danas je teško očuvati u modernom tehnološkom ambijentu, a upravo trend okretanja mlađih generacija industriji zabave bez kulturološkog, povijesnog i identitetskog konteksta moglo bi se nazvati opasnim. Zatiranje baštine naših predaka, prisutno je svuda oko nas. Narod bez povijesti i kulture nema vrijednosti i njegova djelatnost je onda jalova. Ili, rečeno suprotno, narod koji njeguje svoj identitet čuvajući svoju povijest i razvijajući svoju kulturu i duhovnost, ima potencijal da njegova ukupna djelatnost dobije svoju dodanu vrijednost.

Projekt krš

Projektom Krš, njezini idejni začetnici žele ovu filozofiju primijeniti na krška područja koja se suočavaju s padom broja stanovništva, emigracijom i deagrarizacijom. Duhovi naše prošlosti tu su da ih oživimo i od njih nastavimo živjeti, jer ono što su naši preci stvarali stoljećima iziskuje naše poštovanje, pogotovo jer Hommo Technicus jednim (krivim) potezom može sav taj trud izbrisati zauvijek.

Zašto krš?

Krš se proteže na više od 50% teritorija Republike Hrvatske, a sačinjava 20% svjetske površine. Velike su to površine koje danas zjape prazne – stanovništvo u potrazi za boljim životom odustaje od stočarstva i bježi iz ruralnih područja. Sela stoje zapuštena, stoke nema. Nekada zeleni krški pašnjaci, simbol oaza u kamenu, obrastaju u šikare i neprohodno grmlje, ne ostavljajući prostora za rast i život endemskih vrsta kojima ovo područje obiluje.

Krš je sinonim za netaknutu prirodu, a upravo je ovdje smješten veliki broj nacionalnih parkova i parkova prirode koji su temelj znanstvenim, gospodarskim i turističkim aktivnostima na tom području. Dokaz nedostatka senzibiliteta za razvojne probleme ruralnih područja, kao i njihove važnosti u ukupnom gospodarskom razvoju, su izrazito negativni trendovi iseljavanja stanovništva krša i odustajanje od stočarstva, a stari ljudi koji ostaju više nemaju kome ispričati povijest svoga kraja.

Krš je formirao pravila kojima se čovjek morao povinovati ako je htio preživjeti - malo oborina, njihovo naglo otjecanje ispod površina stijenja, svojstvo nagle poplavnosti krških područja te supstrat koji je relativno siromašan bioelementima strogo su utjecali na način života ljudi u kršu. Unatoč kolektivnom dugogodišnjem iskustvu stanovništa krša, ovo područje se danas više nego ikada suočava sa sve jačim procesima deagrarizacije i depopulacije, a samim time je i sve manje onih koji nastavljaju s tradicionalnim načinom otvorenog napasivanja stoke na krškim pašnjacima. Riječ je o prostorima koji obiluju autohtonim i endemskim vrstama životinja i bilja, a njihovim zarastanjem, gubi se dragocjena bioraznolikost ovih prostora koji postaju kulise za moguće šumske požare.

Projekt krš

Upravo su krška područja živi dokaz suživota čovjeka i prirode – ljutog krša koji je njemu bio dom i od kojeg je živio. Krš je u ta vremena izazivao poštovanje – surove planine, snažan vjetar i škrta zemlja stanovništvo krša okrenuli su stočarstvu. Stoka čini sav prihod gospodarstava tog vremena, a napasivanje stoke na krškim pašnjacima i dan danas temelj je gospodarske djelatnosti velikog djela krških područja.

Stoga se Projektom Krš želi spriječiti daljnje negativne trendove te prikazati razvojne mogućnosti krškog područja i veliki potencijal za razvoj cjelokupnog gospodarstva. Tim stručnjaka stvorit će platformu za protok ideja i realizaciju projekata oživljavanja krških područja. Krški čovjek za krš je napravio puno; kosidbom, napasivanjem stoke, održavanjem živica, suhozida i lokvi, razmnožavanjem sjemena, tamošnji su ljudi stoljećima bili istinski čuvari biološke raznolikosti krških područja. Sada je vrijeme da i mi ostali uložimo veliki napor kako bi se krška područja očuvala za buduće naraštaje.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje