Tjedni komentar

Kako se stvaraju preduvjeti poduzetnicima za ulaganja u turizam u nerazvijenim krajevima?

Agrovijesti
Ruralni turizam Fotografija: Morana Begač
Tijekom iste stiglo je 10 prijedloga za poboljšanje tog Pravilnika, dio prijedloga je prihvaćen i biti će ugrađen u novi Pravilnik čije se donošenje očekivalo tijekom mjeseca listopada, a nakon toga je trebao ići i natječaj za dodjelu bespovratnih potpora od po 50.000 EUR-a, no kako stvari stoje za sada opet je sve prolongirano. Po tko zna koji put.

Od 04. do 21. srpnja ove godine održana je javna rasprava o Pravilniku o provedbi Mjere 6 Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja, podmjere 6.2. potpora - Ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020.

Tijekom iste stiglo je 10 prijedloga za poboljšanje tog Pravilnika, dio prijedloga je prihvaćen i biti će ugrađen u novi Pravilnik čije se donošenje očekivalo tijekom mjeseca listopada, a nakon toga je trebao ići i natječaj za dodjelu bespovratnih potpora od po 50.000 EUR-a, no kako stvari stoje za sada opet je sve prolongirano. Po tko zna koji put. 

Preko 90 posto teritorija je ruralno područje

U uvodu napomenimo još da je je preko 90% teritorija Republike Hrvatske svrstano u ruralno područje.

Osnovni i opći uvjeti prihvatljivosti korisnika koji se planiraju javiti na dugo očekivani natječaj (u najavi je već par godina) koji će uslijediti nakon objave Pravilnika su da su korisnici poljoprivredna gospodarstva (u rangu mikro i mala poduzeća – OPG, obrt, trgovačko društvo i zadruga) koja su upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava najmanje jednu godinu prije podnošenja Zahtjeva za potporu i koji pokreću novu nepoljoprivrednu djelatnost u ruralnim područjima i koja ne smije biti registrirana prije podnošenja istoga Zahtjeva. Zatim poljoprivredno gospodarstvo u trenutku podnošenja Zahtjeva treba pripadati ekonomskoj veličini (SO) od najmanje 1.000 EUR-a te korisnik mora imati podmirene obveze ili regulirane prema državnom proračunu.

 Bitno je za reći i da korisnik ne smije biti u blokadi više od 30 dana u proteklih 6 mjeseci od čega ne više od 15 dana u kontinuitetu i da su ulaganje u naseljima do 5.000 stanovnika.

 Pravilnikom su definirane  aktivnosti koje su prihvatljive i to u sektorima prerade i/ili marketinga i/ili izravne prodaje proizvoda, sektoru pružanja usluga u ruralnim područjima, sektoru tradicijskih i umjetničkih obrta te sektoru turizma u ruralnom području.

Ovim komentarom osvrnuo bi se na probleme u Sektoru turizma u ruralnom području.

Naime dodatni uvjet za ulaganje u ovom sektoru je da naselje u kojem se ulaže je razvrstano u razrede „C“ i „D“ i ostalim nerazvrstanim naseljima koja nisu dio općine i grada razvrstanog u razred „A“ i „B“. Kako smo u uvodu naveli preko 90% teritorija Republike Hrvatske pripada ruralnom području, a prema Popisu stanovništva 2011. godine u RH ima 6.756 naselja od čega je svega 78 naselja s brojem stanovnika većim od 5.000 stanovnika.

Nadalje,363 naselja su razvrstana u „A“ i „B“ kategoriju, a ovome dodajmo još da postoji niz naselja koja su sastavni dio općina i gradova koji su razvrstani u navedene visoke razrede.

No, kako je u javnoj raspravi jedan od sudionika primijetio postoji jedan čitavi niz gradova i općina čija su općinska i gradska središta razvrstana u visoki „B“ razred dok su same općine odnosno gradovi kao teritorijalne cjeline razvrstane u „C“ ili „D“ razred.

A kao razlog razvrstavanja tih naselja najčešće je bila visina boravišne pristojbe koju bi Turističke zajednice ubirale i na taj način poboljšale svoje „financijsko stanje“.

Jedan od takvih primjera je i grad Hrvatska Kostajnica koji se nalazi u „D“ razredu ali samo naselje je u „B“ razredu te sukladno tome nitko tko bi se htio javiti na ovaj natječaj i ulagati u ruralni turizam na području naselja Hrvatska Kostajnica ne bih se mogao prijaviti jer bi bio automatski diskvalificiran kao neprihvatljiv korisnik.

Mnogi će reći da je Hrvatska Kostajnica urbana sredina, naravno i je, ali samo njezin centar. No, kako se odmičete od centra ovoga gradića slika se mijenja.

 Prema službenim podacima Turističke zajednice Grada Hrvatska Kostajnica na području Grada nalaze se 2 iznajmljivača sa 36 ležajeva, no podaci od 2008. pa zaključno sa 31.12.2016. govore sa se broj ležajeva smanjio za 12,2%,  broj dolazaka je pao za 14% a broj noćenja 8%.

Iako su Turističke zajednice još 2012. godine bile upoznate s činjenicom da se ulaganja u ruralni turizam kroz IPARD program, Mjeru 302 ne dozvoljavaju također u „A“ i „B“ razred, iste nisu napravile ništa kako bi se promijenio turistički razred i izvršile pripreme za nadolazeće natječaje. Dovoljno je napomenuti da ovaj natječaj dolazi pet godina nakon natječaja iz pretpristupnih fondova. 

Za rubriku "Vjerovali ili ne" je dopis Turističke zajednice Grada Hrvatska Kostajnica koji potpisuje njezina direktorica Mirjana Lahovsky Žličarić koja 19.ožujka 2012. obavještava tadašnjeg gradonačelnika da je ona upoznata s Mjerom 302 i ako se pojave „zainteresirani subjekti za ulaganja u ruralni turizam na području naselja Hrvatska Kostajnica …. išla bi s konkretnim prijedlogom o promjeni turističkog razreda“.

Toliko o razmišljanju pojedinih turističkih djelatnika o stvaranju preduvjeta poduzetnicima za ulaganja u turizam u očito turistički nerazvijene krajeve gdje bi ovaj natječaj dobro došao poljoprivrednim gospodarstvima koji imaju sjedište na području Hrvatske Kostajnice da pokrenu ruralni turizma na svojim domaćinstvima i na taj način doprinesu razvoju turizma ali isto tako i na zapošljavanju i sprječavanju odseljavanja iz ovih demografski opustošenih krajeva.

Davor Govročinović

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje