Tjedni komentar

Kako uvjeriti kupce da su svježe domaće jabuke bolje od starih, ali jeftinih iz uvoza?

Agrovijesti
Manifestacija "Jabuka crvenika" Fotografija: Agrobiz
U ukupnim proizvedenim količinama voća u 2018. godini najveći udio činile su jabuke 52 %, potom mandarine 26,5 %, šljive 8 %, višnje 4,6 %, breskve i nektarine 2 %, jagode 2 % te kruške 2 %. Iz ovih brojki je vidljivo da nema značajnih količina oraha koje smo spomenuli na početku komentara. Ali zato od ukupnih površina na kojima se proizvodilo voće, orah se proizvodio na 17 %, a jabuke na samo 15 % površina

Berba jabuka u Hrvatskoj tek što je krenula, a već su krenuli i uvijek iste teme i problemi. U nekim trgovačkim lancima sorte gala i elestre se nude ovih dana na akciji po izuzetno niskim cijenama, a kada se pogleda deklaracija odmah je jasno da se radi o jabukama iz uvoza i naravno ne svježim, nego prošlogodišnjim. Kako krene berba jabuka tako proizvođači jabuka iz EU zemalja (Poljska, Austrija, Mađarska i dr.), kreću u čišćenje svojih hladnjača, pa stare jabuke šalju na tržišta koja ih „žele“.

Nije da ih hrvatski potrošači stvarno žele, nego su trgovci ti koji zbog svojih profita žele na polici imati što jeftiniju robu, a naši kupci, najčešće nisu dovoljno educirani i ne čitaju deklaracije, no još je poraznije to što im je cijena vodeći faktor u odabiru nekog proizvoda, pa posežu za što jeftinijom jabukom. Paralelno s očitim manipuliranjem potrošačima, što direktno utječe na daljnje uništavanje i pritisak na domaće proizvođače jabuka da ruše cijene, trgovci plaćaju skupe reklame na televizijama i medijima u kojima nas svakodnevno uvjeravaju kako upravo oni nude najbolje domaće voće, jabuke od domaćih proizvođača. I uvijek je tim reklamama neki nasmijani hrvatski OPG koji je tek ubrao jabuku ili drugo voće i povrće i eto upravo kreće na police trgovaca. Trgovci tako troše silne novce na reklame kako bi nas uvjerili da su najbolji, a kada se malo bolje pogleda po policama u stvarnosti nam nude sve i svašta što ne odgovara onome što u reklamama poručuju.

No, sve je to legitimno i dio slobodne tržišne utakmice, ali u situaciji kada je otkupna cijena kilograma domaće jabuke gotovo pala na cijenu kilograma pšenice ne treba nas čuditi što mnogo voćari čupaju svoje voćnjake i odustaju od proizvodnje. Ne treba nas čuditi ni to što službeno imamo više hektara pod orahom nego jabuka, a oraha na tržištu gotovo nema. No o tome ćemo nešto malo kasnije.

Domaći proizvođači su se ovih dana odmah pobunili putem društvenih mreža, a onda i preko medija. Lani sam zbog takve prakse Plodine prijavio i AZTN-u, no neuspješno. Znam i ja da smo otvoreno tržište i da možemo uvoziti sve i svašta, ali bi se neka dobra trgovačka praksa ipak mogla poštivati. Ovako nam jedino preostaje apelirati na svijest građana da kupuju domaće i čitaju sitna slova, kazao je ovih dana za Večernji list Željko Ledinski iz kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice (HVZ), ističući kako se u Austriji takvo što sigurno ne bi dogodilo. Nijedan austrijski menadžer ne bi favorizirao uvozno pokraj domaćeg inače bi dobio momentalni otkaz.

U istom tekstu jedan drugi domaći proizvođač izjavio je kako su oni prošle godine Nijemcima na početku sezone po dampinškim cijenama pokušali ponuditi jabuku sorte elstar. Odmah su im rekli da bi sutra imali najmanje tri televizijske kuće pred vratima koje bi im napravile takvu antireklamu da bi ih kupci bojkotirali. I naravno da nisu uspjeli.

Kada je riječ o jabukama problem je što Europa u ovome trenutku ima oko 1-1,5 milijuna tona viškova od lani, a samo su dva načina prodaje – za preradu ili na nesređenim tržištima poput hrvatskog. Naši proizvođači jabuka zato već sada smišljaju način kako bi prosvjedovali protiv ove prakse koja se godinama odvija i narušava domaće tržište. No, hoće li dobiti podršku građana?

Jedan od načina je da krenu u akciju „hrvatska jabuka za jednu kunu“, pa da se organiziraju i danima prodaju domaću jabuku, uz naravno određeni gubitak na kojim moraju računati, ispred trgovačkih lanaca koji na policama nude uvoznu iz lanjskog uroda. Za to trebaju potporu građana, ali i nas medija, jer ako se ovako nastavi imat ćemo daljnje odustajanje i od ove proizvodnje, a poznato je da jedino dovoljno proizvodima jabuka i mandarina. Ako se odvaže na ovu akciju možda će natjerati trgovačke lance da nešto promjene.

Porazne brojke koje upozoravaju

Jabuka

Kada se malo uđe u brojke onda je vidljivo da od ukupne biljne proizvodnje koja se odvijala na 1.485.645 ha u 2018., samo se 1,9 % koristilo se za proizvodnju voća. Iako imamo uvjete i prednosti proizvodnja voća nije značajnije zastupljena u ukupnoj vrijednosti outputa biljne proizvodnje što se odražava u nedostatnoj proizvodnji u odnosu na potrebe stanovništva, turizma, prehrambene industrije, izvoza i mogućnostima zapošljavanja u uslužnim djelatnostima koje se nadovezuju na ovaj sektor. Ukupna proizvodnja voća odvijala se na 28.308 ha te je iznosila 179.766 tona, od čega na nasade u intenzivnoj proizvodnji otpada 172.417 t, dok na nasade u ekstenzivnoj proizvodnji (pretežno za vlastite potrebe) otpada 7.349 t.

U ukupnim proizvedenim količinama voća u 2018. godini najveći udio činile su jabuke 52 %, potom mandarine 26,5 %, šljive 8 %, višnje 4,6 %, breskve i nektarine 2 %, jagode 2 % te kruške 2 %. Iz ovih brojki je vidljivo da nema značajnih količina oraha koje smo spomenuli na početku komentara.

Ali zato od ukupnih površina na kojima se proizvodilo voće, orah se proizvodio na 17 %, a jabuke na samo 15 % površina. Površine pod orahom dugi niz godina predstavljaju značajni udio u ukupnim površinama za proizvodnju voća za razliku od proizvedenih količina, no očito to nikoga ne zabrinjava što se sade orasi zbog poticaja, a proizvodnje nema, a s druge strane jabuke nam očito nisu u fokusu i po onom što tvrde voćari imat ćemo ih sve manje, ako se nešto ne promjeni.

Jedan od glavnih razloga zbog ovog stanja u proizvodnji voća koja je nedostatna za potrebe tržišta je mala veličina gospodarstva te nezadovoljavajuća starosna i obrazovna struktura proizvođača što utječe na manju konkurentnost na tržištu i slabiju održivost poljoprivrednih gospodarstava.

Problemi su brojni, ali bi svi mi kao građani i potrošači kada uđemo u neki trgovački lanac ovih dana trebali biti svjesni da moramo dati podršku domaćim proizvođačima. Dakle, prije nego kupite jabuke pročitajte odakle dolaze i jesu li ovogodišnje ili lanjske. Ili da prafraziram: bit će to mali korak za čovjeka, a veliki za hrvatsko voćarstvo.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje