Samodostatna proizvodnja

Kilu jagoda može se kupiti već za 9 kuna: 'Te jagode sigurno nisu domaće'

Agrovijesti
Zagrebačke jagode Fotografija: Tomislav Miletić/PIXSELL
Za 10-ak dana na tržištu će biti i prve jagode iz Zagreba i Zagrebačke županije, bit će sitnije nego lani, ali kvalitetnije, kaže Ž. Varga

Gdina je bila duga, ali konačno je svanuo dan da se možemo naplatiti – kaže Gradimir Šešelj iz doline Neretve, gdje se ovih dana već naveliko beru prve ovosezonske jagode. U kraju oko Opuzena i Metkovića jagode, mahom sorte clery, dospijevaju i 10-ak dana prije vrgoračkih.

Veleprodajna je cijena dobra, 18 kuna za kilogram, a jagode kvalitetne, najkvalitetnije u posljednjih nekoliko godina. Samo što je sunce malo prejako, smije se Šešelj, koji je u ovom kraju jedan od najvećih proizvođača, te ističe da će za koji dan na njivama svakodnevno brati najmanje 4 tone slatkih plodova. I sve prodati.

Neretvanske 20-30 kuna

– Ma da dnevno imam i 10.000 gajbi, sve bih prodao jer ljudi vole domaće jagode i nije im ih teško ni malo više platiti. A kad se podvuče crta, i meni je proizvodnja isplativa – objašnjava, dok na upit o pesticidima, kojih je prema brojnim istraživanjima najviše u jagodama, odmahuje glavom.

– Kakvi pesticidi? Moje su jagode na otvorenom. Neke su dozrele, a da ih nijednom nisam prskao. Na neretvanskim poljima vjetrovi propušu svu vlagu iz jagoda, dok ih u Europi prskaju svaka tri dana – govori Gradimir. Dio proizvodnje prodat će našem najvećem proizvođaču, a i otkupljivaču jagoda – Fragariji, a dio i samostalno.

Prve jagode iz doline Neretve ovih se dana tako prodaju i na zagrebačkim tržnicama, uglavnom po cijeni od 20 do 30 kn/kg, a kako su “nestale” fiskalne blagajne, teško je zapravo reći čija je roba domaća, a čija uvozna i tko prodaje “mačka u vreći”, pogotovo kad ima i “domaćih” po cijeni od 9 kuna. – Te jagode sigurno nisu domaće – tvrdi Tihomir Peraić, predsjednik uprave Fragarije, ističući da se za toliko novca danas mogu kupiti španjolske, grčke ili turske jagode, kojima završava sezona i loše su kvalitete. ž

No, u Europi kupci jagode već naveliko traže pa im je cijena čak i viša nego prijašnjih godina – kaže Peraić, čija tvrtka sa stotinjak kooperanata i 20 vlastitih hektara čini oko polovice domaće proizvodnje jagoda od oko 4000 tona.

Zagrebačke stižu za 10 dana

U sezoni smo s tom kraljicom voća samodostatni, čak i izvezemo dio, a izvan sezone prepušteni uvozu. Uz clery i albu, ove godine proizvođači preferiraju i novu sortu – murano jagodu, a dok se zamaramo američkim istraživanjima o jagodama prepunim pesticida, treba znati da domaće traže svega nekoliko prskanja jer u tunelima (plastenicima) nisu podložne oborinama ni vlazi te bi se moglo reći da nam je jagoda gotovo ekološki proizvod – objašnjava Peraić.

To potvrđuju i uzgajivači jagoda Zagrebačke županije udruženi u Zagrebački prsten. Nakon što od subote tržnice okupiraju veće količine neretvanskih, a od ponedjeljka i prve vrgoračke, Željko Varga jagode iz Zagreba i okolice u ponudi vidi za 10-ak dana. Prodavat će ih 23 OPG-a na 24 štanda, a kao i prethodne dvije godine svi će svoje jagode prije dati na analizu koja po uzorku stoji 1800 kuna, a obuhvaća 300-400 aktivnih tvari, uključujući pesticide.

– Nijedne godine nitko od nas nije pao na ispitu – kaže Varga, ističući da u proizvodnji na zemlji, poput hrvatske, sve više koriste i ekološke preparate u tretiranju jagoda – i po broju prskanja ni blizu se ne mogu mjeriti s umjetnim uvjetima u hidroponskom uzgoju kakve preferiraju Španjolci.

Od 96 uzoraka jagoda u njih pet ostaci pesticida

Direktor Euroinspekta Croatiakontrole Ivo Delonga kaže da je njihov nezavisni laboratorij u posljednje tri godine analizirao 96 uzoraka jagoda. Od toga pet uzoraka nije odgovaralo pravilniku o zbog ostataka aktivnih tvari pesticida.

Ministarstvo poljoprivrede u lanjskoj je godini od 979 provedenih nadzora pronašlo prisutnost pesticida u 152 slučaja voća i povrća, u brokuli, malinama, poriluku, mrkvi, borovnicama, grožđu, jagodama, rajčicama, kruškama, narančama, celeru, zelenoj salati, jabukama, paprikama, kupusu, kiviju, grahu, luku, cvjetači i raži. U tri slučaja, doznajemo, pronađena je aktivna tvar koja nema dozvolu primjene na hrani na kojoj je pronađena, ali u pronađenoj koncentraciji nije bilo opasnosti utjecaja na čovjeka i okoliš.     
 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje