Trgovina

Kinezi žele kupiti sav tržišni višak uroda pšenice u Srbiji?

Agrovijesti
Pšenica Fotografija: Morana Begač, Agrobiz
Poseban interes za kupovinu svih tržišnih viškova pšenice iz Srbije pokazala je Kina. Spremna je čak u idućih 10 do 20 godina unaprijed financirati tamošnju proizvodnju pa tako “na zeleno” praktično kupiti sve što u Srbiji bude tržišni višak.

Od prošlogodišnje do početka žetve pšenice u ovoj godini Srbija je izvezla 789.328 tona pšenice, a posebno veliki interes za kupovinu svih tržišnih viškova iz Srbije pokazala je Kina, izjavio je za Tanjug član Obora za selo SANU Branislav Gulan. Usto, izvezeno je 226.378 tona brašna, a za izvoz Srbiji ostaje još 1,43 milijuna tona pšenice.

Za lanjske žetve s 589.000 hektara dobivena su ukupno 2,4 milijuna tona pšenice, 4,1 tona po hektaru, a u svijet je izvezeno najvišelani u srpnju - čak 104.799 tona, a najmanje u lipnju ove godine - samo 28.699 tona. Pšenica i brašno su se u prošlih godinu dana najviše izvozili u Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Italiju, Albaniju, Hrvatsku i Sloveniju.

Ove godine 2,88 milijuna tona

Prema procjenama novosadske Žitounije, u Srbiji je završena ovogodišnja žetva na nešto većim površinama od prošlogodišnjih, a očekuje kako će se s 595.000 hektara dobiti 2.885.000 tona pšenice. Takav urod i zalihe osigurat će Srbiji, uz podmirenja domaćih potreba koje su na mjesečnoj razini oko 120.000 tona, u narednih godinu izvoz 1.435.000 tona pšenice, navodi Gulan. 

Poseban interes za kupovinu svih tržišnih viškova pšenice iz Srbije pokazala je Kina.

Ova zemlja spremna je čak u idućih 10 do 20 godina unaprijed financirati proizvodnju pšenice u Srbiji pa tako “na zeleno” praktično kupiti sve što bude tržišni višak.

- To su. ipak. zasad samo interesovanja, a razgovori su u tijeku – navodi Gulan. - Srbija je kraj ovogodišnje žetve dočekala s 300.000 tona početnih zaliha pa raspolaže s ukupno 3.185.000 tona pšenice. Procjena je kako joj za sjeme treba 150.000, potrošnju u mlinovima 1.200.000 i za stočnu hranu oko 200.000 tona. Novu žetvu u 2017. treba dočekati i s rezervama od najmanje 200.000 tona.

- Poljoprivrednici nisu zadovoljni cijenom pšenice, koja je daleko manja nego cijena kukuruza, što se rijetko događa, ističe Gulan. - Sada se za kilogram dobiva samo oko 15 dinara, a preporuka je da se žito ostavi u skladištima i čeka eventualna veća cijena. Po računici Zadružnoga saveza Vojvodine troškovi proizvodnje kilograma pšenice su oko 20 dinara pa bi tako zarađivali samo ako bi im se rod platio 22 dinara po kilogramu.

- Država se i ove godine oglušila o zahtjeve seljaka da  dio uroda kupi za robne rezerve. Kada bi država kupila oko 200.000 tona i platila kilogram po 17 dinara, to bi utjecalo na smirivanje tržišta i raspoloženje poljoprivrednika - smatra on.

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje