Ratari uzalud ulagali

Kodeks lani većinu pšenice bacio u stočnu hranu, a sada ga nitko ne spominje

Agrovijesti
Pšenica Fotografija: Thinkstock
Lani, prve godine primjene Kodeksa o otkupu žitarica, brojni su ratari svoju pšenicu, koja je dotad redovno bila ekstra klase, morali predati u stočnu hranu pa je Kodeks, koji nema zakonsku snagu, već u startu među seljacima podigao “kuku i motiku”.

Ratari su tada prozivali da se Kodeksom pogoduje otkupljivačima te su tražili izmjene. Razlog nezadovoljstva – proteini klasificirani prema Kodeksu - pšenica do 10,5 % proteina je stočna, 10,5 - 12,5 % je treća klasa, 12,5 - 14 druga, a preko 14 % prva klasa, piše Glas Slavonije. Pretrpjevši značajnu štetu i gubitak zbog primjene Kodeksa i njegovih proteinskih razreda, brojni ratari lani su se dodatno zadužili, ulažući dodatno samo da urod bude što kvalitetniji i udovolji Kodeksu no uoči i tijekom ovogodišnje žetve taj neobvezujući akt sada nitko i ne spominje.

A, (prek)lani, kada je najavljivan, predočen je kao dio EU prakse u poljoprivredi te da ga druge zemlje članice Unije imaju odavno, da će – ne na zakonskoj obvezi – nego međusobnom povjerenju i korektnosti svih strana, dodatno urediti međusobne odnose proizvođača i otkupljivača u žetvi i otkupu. I predsjednik Udruge OPG-ova Hrvatske Život Antun Laslo, kaže, uoči i tijekom žetve 2016. Kodeks nitko ne spominje. Ta je udruga namjeravala organizirati sastanak o toj temi.

– U pripremi sastanka inzistirali smo da na nj dođu i otkupljivači, a predstavnik jednog čak je to i obećao, da će biti suorganizator, no kada je skup trebalo organizirati, više se nije javljao pa smo se okrenuli Žitozajednici gdje nam je mailom poručeno da oni nisu mjerodavni za tu temu, nego Ministarstvo poljoprivrede, a, kako znamo, na njegovu čelu sada je tehnički ministar. Uz to, počela je žetva, a u međuvremenu je HGK – ŽK Osijek imao jedan sastanak gdje je bio i predstavnik naše udruge, no ni tada se ništa značajnije nije govorilo o Kodeksu. Seljaci vrše, pšenica se skladišti u silose, a cijena i troškovi skladištenja su nepoznanica - kaže Laslo.

Zahtjev Života je da država do jeseni plati troškove skladištenja vlasnicima skladišta jer da je ona ta koja je u pretvorbi, ocjenjuje Laslo, “lagano prodala ono što je vrijedno i značajno za razvoj poljoprivrede i cijele države”.

– Jer, država koja ima hrane je bogata država, a mi već u žetvi izvozimo, nemamo više robne zalihe kao nekada, a biti bez hrane je velika nesigurnost. Pšenica je strateška proizvodnja, uzalud sve ako kruha nema - ocjenjuje Laslo. – Osobno sam za Kodeks, no mi još u jesen moramo biti upoznati koju sortu, sortiment tržište treba, pa ćemo se mi proizvođači znati postaviti prema otkupljivačima i mlinsko-pekarskoj industriji - ocjenjuje čelnik Života.

Predsjednik HPK Matija Brlošić suprotnog je mišljenja i kaže da će se za Kodeks itekako čuti idućih dana, jer pšenica tek kreće, kako se žetva bude primicala kraju.

– To više što prvi rezultati, kada su proteini u pitanju, nisu sjajni. Dojave su da su oni u brojnim slučajevima ispod 10 % i priče o rekordnoj žetvi past će u vodu. Prinosi će možda i biti nešto bolji, ali financijska situacija bit će katastrofa, bar prema najavama cijena. Kako čujem, kupce zasad jedino imamo u Žitnim terminalima, informacije su da će oni otkupiti svu ponuđenu pšenicu, neovisno o proteinima - kaže Brlošić. Dio javnosti o ovoj temi reagira riječima da su okolnosti ove godine takve da se Kodeks ne spominje te da nema razloga za pritužbe na nj jer da je puno više pšenice nego lani, oko 850.000 tona, a potrebe su nam maksimalno 450.000 tona. U tim krugovima stav je da je 2016. godina rekordne žetve s odličnim prinosima te da će svi u njoj biti namireni, a da pšenicu samo treba dobro uskladištiti i čekati povoljan trenutak za prodaju.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje