OPTIMALAN BROJ

Koliko je isplativo dugoročno ulaganje u svinjogojstvo?

Agrovijesti
Fotografija:
Brzom reakcijom Vlade u naletu krize uzrokovane pandemijom koronavirusa donesena je odluka hitnog ulaganja u svinjogojstvo, što će kratkoročno zasigurno pomoći hrvatskim poljoprivrednicima. No, koliko je ono dugoročno isplativo, s obzirom na opasnosti koje sa sobom nosi po okoliš i zdravlje ljudi?

U ovom kontekstu, Hrvatska svakako želi izbjeći scenarij koji se dogodio u Njemačkoj, gdje je uzgoj svinja ostavio toliki trag na okoliš da je ta država zbog nepoduzimanja potrebnih mjera 2018. godine kažnjena odlukom Europskog suda. 

Prema podacima europskog statističkog ureda Eurostat iz Izvješća o stanju u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu za 2019. godinu, u EU se 2018. godine proizvelo 23.8 milijuna tona svinjetine, za 1.5 milijuna tona više nego 2010. godine. Njemačka je i dalje predvodnik ovog rasta sa 22.4% udjela u ukupnoj europskoj proizvodnji, ali najveći rast zabilježen je u Nizozemskoj, 5.5% na godišnjoj razini i Španjolskoj, 5.4%. No, dobit je jedno, a održivost drugo. Ako Njemačka dugoročno nastavi s ovim intenzitetom proizvodnje svinjetine, posljedice po okoliš i zdravlje ljudi mogu prouzročiti gubitke koje je u ovom trenutku teško procijeniti. 

Koliki broj svinja je Hrvatskoj potreban za održavanje trenutne razine konzumacije domaćeg stanovništva i zahtjeva turističke sezone? Kad se izuzmu ove nužne aktualne potrebe samodostatnosti, je li nam uopće potrebno uzgajati više od toga, s obzirom na potencijalnu opasnost za hrvatske vode i cjelokupan okoliš? Možemo li preskočiti tuđe greške?  

Po svemu sudeći, tu ne bi trebalo biti problema. U Hrvatskoj imamo izniman stupanj regulacije svinjogojstva s obzirom na štetan utjecaj otpadnih voda, ocjenjuje Ivan Budinski, stručni savjetnik za zaštitu prirode iz Udruge BIOM.   

"Kod intenzivnog uzgoja svinja je glavni problem što se hrane onim što bi i sami ljudi mogli jesti, npr. kukuruzom i onda su velike površine pod intenzivnom ratarskom proizvodnjom, koje su u smislu bioraznolikosti pustinje, namijenjene isključivo proizvodnji hrane za svinje. Naravno, tu su i ispusne vode s farmi ali sve farme imaju ispusne vode. Upravo zbog tih otpadnih voda je i najviše regulirano gdje farme smiju biti a gdje ne, naravno, kod nas je i preregulirano", kaže Budinski. 

Potencijalni viškovi i bolesti

Proteklih tjedana svjedočili smo strašnim posljedicama pucanja velikih prehrambenih lanaca u SAD-u. Pokazalo se da u Hrvatskoj lanci mogu biti kratki, takoreći od podruma do stola, a industrija se održala usprkos najzahtjevnijim okolnostima. No, kako je kriza pokazala, budućnost može biti neizvjesna, a mi ne bismo željeli svjedočiti eutanaziji hrvatskih svinja. 

Osim toga, još ne tako davno u Hrvatskoj su se sezonski događala smrtonosna trovanja trihinelom, upravo zbog konzumacije zaražene svinjetine. Uprava za veterinarstvo je posljednjih godina hitrom reakcijom uspijevala spriječiti nove tragedije, a odnedavno su postrožena i pravila koja uzgajivači moraju ispuniti prije obavljanja klanja. Vidjet ćemo kakve će ovo učinke imati na budućnost svinjogojstva u Hrvatskoj u razdoblju koje je pred nama. 

Količina konzumirane svinjetine u Hrvatskoj je tradicionalno vrlo visoka pa je prosječnom hrvatskom građaninu nezamisliv život bez krmenadli, šunke, pršuta, svinjskih kobasica ili kulena. Događa se i povratak iz mrtvih kad je riječ o svinjskoj masti, kao staroj-novoj namirnici. No, porast cijena zbog afričke svinjske kuge već se blago odrazio na potrošačke navike, a u Europskoj uniji se razmatra uvođenje poreza na meso. Njme bi se do 2030. godine cijene svinjetine podigle za 0.36 eura na svakih 100 grama, čime bi se na konačnim cijenama odrazili stvarni troškovi zaštite okoliša.