Krenula sezona kolinja

Kolinje - barbarstvo ili tradicija?

Agrovijesti
Svinjokolja, kolinje Fotografija: Tanja Pastuović Klaić, COOKam i guštam
Danas, posebno otkad smo u sastavu Europske unije, ovakvi primitivni načini ubijanja životinja su većinom iznimke i stvar ružne prošlosti, bar koliko je poznato široj javnosti. Oni koji se zalažu za svinjokolju često naglašavaju licemjerje protivnika jer, iako je klanje ružna, krvava i brutalna praksa, salame i pršuti na neki način moraju doći do polica trgovina i restoranskih stolova.

Kraj studenog i početak prosinca na ovim se prostorima već desetljećima tradicionalno obilježava klanjem svinja. Brojna domaćinstva u gotovo svim krajevima Hrvatske u ovo vrijeme okončavaju živote životinja koje su do tada mjesecima tovili. Oni koji to ne rade kod kuće zbog nedostatka prostora, stručnosti ili drugih nepraktičnih razloga, krvavi posao ostavljaju na brigu klaonicama, piše Index.hr

Mišljenja o svinjokolji su podijeljena. Dok jedni masovno klanje domaćih životinja smatraju nepotrebnim i okrutnim barbarstvom, druga strana u tradicionalnom kolinju ne vidi ništa loše. S jedne strane se argumentira kako čovjek ne mora nužno jesti meso te se naglašava kako životinje prije i za vrijeme klanja često nepotrebno pate. O ovome svjedoče brojne snimke i morbidne anegdote neuspješnih pokušaja omamljivanja i ubijanja životinja maljevima i sličnim pomagalima. 

Danas, posebno otkad smo u sastavu Europske unije, ovakvi primitivni načini ubijanja životinja su većinom iznimke i stvar ružne prošlosti, bar koliko je poznato široj javnosti. Oni koji se zalažu za svinjokolju često naglašavaju licemjerje protivnika jer, iako je klanje ružna, krvava i brutalna praksa, salame i pršuti na neki način moraju doći do polica trgovina i restoranskih stolova.

Čovjek koji živi od klanja životinja i savjetnica za ponašanje životinja

Kako bismo dobili odgovore na pitanje iz naslova, porazgovarali smo s Adolfom Cvancigerom, vlasnikom Promes-Cvancigera, klaonice iz Siska.

Promes-Cvanciger opskrbljuje škole, vrtiće, restorane, hotele i kuhinje raznih poduzeća, a osim svoje županije, pokrivaju i dio središnje i južne Hrvatske. Osim klaonice, raspolažu i s 200 četvornih metara prostora za rashladu i čuvanje mesa i mesnih prerađevina. 

Također, obratili smo se dr. sc. Ireni Petak. Diplomirana inženjerka biologije bavi se ponašanjem i dobrobiti životinja već više od 20 godina. Studirala je biologiju (ekologiju) na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu te doktorirala na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu.

Školovala se u Austriji, Irskoj, Njemačkoj, Italiji, Estoniji, Velikoj Britaniji, Češkoj i Nizozemskoj. Na Sveučilištu u Edinburghu magistrirala je primijenjenu etologiju i dobrobit životinja, s temom o komunikaciji pasa. Autorica je brojnih znanstvenih i stručnih radova, te se dugi niz godina bavi i popularizacijom znanosti.

Što kaže vlasnik klaonice?

Cvanciger, inače bivši student veterine, proveo nas je kroz svoje postrojenje koje zapošljava 36 kvalificiranih djelatnika. 

Kako izgleda proces klanja?

"Ljudi uzgajaju ili kupuju svinje. Ako ih ne mogu zaklati kod kuće, vode ih u klaonice. Svaka svinja ima svoj broj, odnosno ušnu markicu kojom se dokazuje vlasništvo i koja se prijavljuje nadležnim tijelima. Nakon procesa tova, životinja završi u klaonici. Svaka životinja završi u klaonici nakon što joj završi vijek iskorištavanja. Ako su to ženske životinja, taj period je kad dočekaju kraj laktacije, a ako su to muške životinje, kad završe fazu tova. Starije životinje završavaju u klaonici kad nema ekonomske opravdanosti za uzgoj. 

Ovdje primimo životinju s dokumentacijom, izvažemo je i ona ide u boks. Putem veterinarske aplikacije obavimo razduživanje s vlasnikom. Zatim slijede pregledi: prije klanja, na liniji klanja i pregled poslije klanja. Nakon svega ide pregled na trihinelu. Kad se polovice rashlade, vlasnici dolaze po njih i voze ih kućama."

U čemu je razlika između klanja u klaonici i klanja kod kuće?

Svinjokolja, kolinje

"Razlika je u tehnologiji klanja i u samom procesu. U klaonici se klanje vrši na zakonom propisani način gdje se naročito vodi briga o dobrobiti životinja prije klanja. Uvijek se vodi briga o tome da životinje ne pate i da imaju normalnu proceduru. Procedura je nemilosrdna, ali dovoljno smo odgovorni i svjesni da se to može odvijati na zakonski reguliran način. Također, naš posao je podložan inspekcijama i pregledima.

Što se tiče klanja kod kuće, ono se odvija na tradicionalan način. Razlike postoje. U tradicionalnim klanjima u domaćinstvima ono se odvija u ležećem položaju jer većina domaćinstava nema vitlo ili podizač kojim bi životinju podignuli u viseći položaj. 

Druga stvar je omamljivanje. To ne znamo vrši li se na zakonski propisan način. Sukladno tradiciji, klanje u domaćinstvima to ne podrazumijeva jer je tehnološka oprema skupa i neisplativa. Životinje se može omamljivati pištoljem. To je poželjno, ali ne mogu vam reći radi li se to u svim domaćinstvima", kaže nam Cvanciger.

U njegovoj klaonici svinje omamljuju strujom.

Više o ovoj temi pročitajete OVDJE.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje