Okrugli stol: Hrvatski autohtoni proizvodi – med i bučino ulje

Kontrola kvalitete na tržištu nije dobra, previše je sive zone

Agrovijesti
Okrugli stol: Autohtoni hrvatski proizvodi: Med, bučino ulje Fotografija: Anto Magzan/PIXSELL Pogledajte galeriju
Večernji list, Poslovni dnevnik i portal Agrobiz.hr nastavljaju sa organizacijom tematskih okruglih stolova. Ova put teme okruglog stola bili su Autohtoni hrvatski proizvod - med, bučino i maslinovo ulje. Kakva je situacija na tržištu, što je novo u zakonskom dijelu za proizvođače, kako postići kvalitetu i potaknuti proizvođače na udruživanje, te kako se boriti protiv uvoza i sivog tržišta bile su neke od tema o kojima smo razgovarali sa stručnjacima, predstavnicima institucija i proizvođačima.

Hrvatska je na 13. mjestu u EU po broju zaštićenih autohtonih proizvoda, koji postižu dva do tri puta veću cijenu od ostalih, istaknula je Jelena Đugum pomoćnica ministra poljoprivrede na okruglom stolu održanom pod nazivom „Autohtoni hrvatski proizvodi“ – med, bučino i maslinovo ulje, održanom u organizaciji Večernjeg lista, Poslovnog dnevnika i portala Agrobiz u Zagrebu. 

"Prema statistikama, promet takvim proizvodima u svijetu godišnje dostiže 50 milijardi eura, što je oko šest posto ukupne trgovine poljoprivrednim proizvodima. U nekim zemljama, čini i do 15 posto ukupnog poljoprivrednog izvoza", rekla je Đugum.

Dodala je i kako Ministarstvo poljoprivrede pomaže proizvođačima u specifikaciji i zaštiti njihovih proizvoda već treću godinu, i to s maksimalnim iznosom do 75.000 kuna.

Mijenja se pravilnik

Okrugli stol: Autohtoni hrvatski proizvodi: Med, bučino ulje

Na zahtjev proizvođača meda mijenja se pravilnik i na teglicama će morati biti navedena zemlja podrijetla, više neće biti dovoljno da piše samo "EU" ili "ne-EU". Isto tako, morat će biti naznačeno ako se u boci bučinog ulja nalazi više od 20 posto suncokretovog ulja. „Kvaliteta hrane kontrolira se puno više nego ranije i nema više prodaje iz auta.

Na zaštiti autohtonih proizvoda zadnjih se godina surađuje i sa susjedima Slovencima, a nakon zaštite istraskog pršuta, ide se na zajedničku zaštitu Istarskog djevičanskog maslinovog ulja, a u planu je i med i još neki proizvodi iz Zagorja i Međimurja. Inače, u EU svoje autohtone proizvode najviše štite mediteranske zemlje poput Francuske, Italije i Španjolske, dok primjerice Estonija nije zaštitila niti jedan proizvod. 

Uspjeh u proizvodnji bučinog ulja

Okrugli stol: Autohtoni hrvatski proizvodi: Med, bučino ulje

Marina Dobošić, čija obitelj godišnje proizvede između 10.000 i 12.000 litara bučinog ulja upozorila je da taj posao postaje neisplativ zbog uvoza iz Slovenije. „Tamo se boca bučinog ulja, u kojoj je 90 posto suncokretovo ulje, prodaje po cijeni od 11 kuna. Takvo se ulje u kojem buče skoro da i nema onda prodaje u hrvatskim dućanima po 40 kuna, i jako mu je teško konkurirati s pravim bučinim uljem koje košta od 70 do čak 150 kuna. A domaći proizvođači se uništavaju međusobno umjesto da prijave šverc“, rekla je.

Za kvalitetan proizvod ipak ima mjesta, pa je obitelj Dobošić, koja obrađuje 80 hektara zemlje i ima dva kooperanta, otvorila svoju trgovinu na zagrebačkoj tržnici Jarun, a uskoro će otvoriti trgovine u Ilici i Vlaškoj ulici. Na tržište plasiraju čisto bučino ulje i bučino ulje s dodatkom 20 posto suncokretovog ulja, razne namaze od buče te brašno od pira, heljde, zobi, pšenice i kukuruza.

Bračić: Sivo tržište je jako veliko

Okrugli stol: Autohtoni hrvatski proizvodi: Med, bučino ulje
Ivan Bračić, osnivač i savjetnik uprave PIP-a, istaknuo je kako vrijednost pčelarske proizvodnje konsolidirano iznosi oko 500 milijuna kuna, no čak 80 posto domaćeg meda završi u sivoj zoni, mahom u prodaji na kućnom pragu. Zato bi većina pčelara mogla bojkotirati, inače, dobru ideju o uvođenju nacionale teglice za med, kojom bi se dobilo na prepoznatljivosti i olakšalo brendiranje hrvatskog meda.

„Ne znam hoće li ta teglica biti ulaganje ili trošak. U svakom slučaju, treba više kontrolirati kvalitetu meda, a mi nikako da izgradimo cjeloviti sustav. Potrebna je viša razina dodane vrijednosti, med bi trebao biti samo temelj. Ministarstvo zdravstva je zaduženo za pčelinje proizvode više vrijednosti, no loše komunicira s ministarstvom poljoprivrede. Recimo SAD potiču držanje pčela, a ne proizvodnju meda! Imamo krive mjere poticaja i zanemarili smo propolis, matičnu mliječ, vosak. Bez sustavne politike poticaji su  bacanje novca u bunar.

Nikad se ne zna tko je za što nadležan i stalno se mijenjaju rješenja, donedavna su to bile zadruge a sada imamo proizvodne organizacije.Dosad je ministarstvo poljoprivrede poticalo uvoz meda. Mi smo 90-tih godina bili zemlja uvoznica meda. Proizvodili smo 1200 tona, sa 65.000 pčelinjih zajednica i imali smo oko 6500 pčelara. Danas imamo oko 600.000 pčelinjih zajednica, a po mojoj procjeni je oko 15.000 pčelara, a u proizvodnji smo stiglo do nekih 12.000 tona. Puno ljudi u pčelarima jer su ostali bez posla“, rekao je Bračić.

Napomenuo je i kako u Hrvatskoj nema niti jednog laboratorija koji ima pouzdane rezultate. Metode su im neujednačene kod temeljnih parametara, pa tako jedan proizvod u jednom laboratoriju može biti proglašen ispravan, a u drugom neispravan. A za Hrvatski pčelarski savez (HPS) rekao je da se „pretvorio u sindikalnu organizaciju, razjedinio akademsku zajednicu i primarnu proizvodnju“. 

Vukelić: Nekad je cijena meda bila kao cijena litre maslinovog ulja

Okrugli stol: Autohtoni hrvatski proizvodi: Med, bučino ulje

Pčelar Milan Vukelić složio se da je HPS postao svrha samome sebi, a slaže se i da će biti problema oko uvođenja unificirane hrvatske teglice, jer će pčelari umjesto dosadašnje dvije, odsad morati plaćati šest kuna.

„Naše društvo nije prepoznalo ulogu pčele i oprašivanja. Nekada je cijena kilograma meda bila kao litra maslinovog ulja, danas niti izdaleka, ja prodajem po 50 kuna maksimalno. Hrvatska je ekološka zona jer je uništena naša bazna industrija, no tu činjenicu nismo dovoljno izreklamirali iako bi time podigli cijenu naših proizvoda“, rekao je Vukelić, kooperant uspješnog poduzetnika Branka Roglića.

Tušek: Provodimo Shemu voća, povrća i milijeka u školama

Okrugli stol: Autohtoni hrvatski proizvodi: Med, bučino ulje

Zdravko Tušek iz Savjetodavne službe izjavio je kako ta služba na terenu ima 220 ljudi, „što daje uvid u ukupne kapacitete poljoprivredne proizvodnje. Oni pomažu u zaštiti i u specificiranju proizvoda. Proizvođači bi se sami trebali udruživati jer se tako miču muljatori s tržišta“, rekao je Tušek. Iznio je podatke o akciji navikavanja školske djece na zdravu hranu, pa se tako primjerice organizira kušanje raznih sorti jabuka i krušaka, a radi se i na uvođenju meda u škole. „Zadovoljni smo, raste svijest o zdravoj prehrani, unatoč sukobima s pojedinim ravnateljima kojima je lakše djeci ponuditi hrenovke nego se malo angažirati oko dopreme zdrave hrane.

 

Izjave sudionika okruglog stola: 

Jelena Đugum, pomoćnica ministra poljoprivrede

Okrugli stol: Autohtoni hrvatski proizvodi: Med, bučino ulje
Zaštićeni autohtoni proizvodi postižu dva do tri puta veću cijenu od ostalih. Promet takvim proizvodima u svijetu godišnje dostiže 50 milijardi eura, što je oko šest posto ukupne trgovine poljoprivrednim proizvodima.

 

 

 

 

 

 

Marina Dobošić, OPG bučina ulja Tikvarići

Okrugli stol: Autohtoni hrvatski proizvodi: Med, bučino ulje
Teško je parirati uvozu bučinog ulja iz Slovenije, gdje litra košta 11 kuna, a  naše pravo bućino ulje  koje košta od 70 do 150 kuna

 

 

 

 

 

 

 

Ivan Bračić, osnivač i savjetnik uprave PIP-a

Okrugli stol: Autohtoni hrvatski proizvodi: Med, bučino ulje
Čak 80 posto domaćeg meda završi u sivoj zoni, mahom u prodaji na kućnom pragu. Potrebna je viša razina dodane vrijednosti, med bi trebao biti samo temelj. Ministarstvo zdravstva je zaduženo za pčelinje proizvode više vrijednosti, no loše komunicira s ministarstvom poljoprivrede.

 

 

 

 

 

 

Milan Vukelić, Pčelarstvo Zrinska Gora

Okrugli stol: Autohtoni hrvatski proizvodi: Med, bučino ulje
Nekada je cijena kilograma meda bila kao litra maslinovog ulja, danas niti izdaleka, ja prodajem po 50 kuna maksimalno. Hrvatska je ekološka zona jer je uništena naša bazna industrija, no tu činjenicu nismo dovoljno izreklamirali iako bi time podigli cijenu naših proizvoda

 

 

 

 

 

 

Zdravko Tušek, ravnatelj Savjetodavne službe

Okrugli stol: Autohtoni hrvatski proizvodi: Med, bučino ulje
Po školama organiziramo kušanje raznih sorti jabuka i krušaka, a radi se i na uvođenju meda u školsku prehranu. Zadovoljni smo, unatoč sukobima s pojedinim ravnateljima kojima je lakše djeci ponuditi hrenovke nego se malo angažirati oko dopreme zdrave hrane.

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje