Intervju tjedna

Kralježnica poljoprivrede su srednja i mala gospodarstva, a država ih ne štiti dovoljno!

Agrovijesti
Doc.dr.cs. Orenllom Mikuš sa Zavoda za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj Agronomskoga fakulteta Fotografija: Anto Magzan/PIXSELL
S doc.dr.sc. Ornellom Mikuš sa Zavoda za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj Agronomskoga fakulteta u Zagrebu razgovarali smo o mladim poljoprivrednicima, promjenama u poljoprivrednoj strukturi EU-a, ali i krivome smjeru razvoja poljoprivrede u Hrvatskoj. Naime, subvencije su uglavnom išle velikim tržišnim kompanijama pa imamo snažno izraženu polarizaciju poljoprivrednih gospodarstava gdje 1-2 % vrlo velikih gospodarstava drži oko jedne trećine poljoprivrednoga zemljišta.

Kakva je uloga poljoprivredne politike u budućnosti mladih poljoprivrednika?

Mogla bi se sažeti u nekoliko točaka. Trebalo bi podizati prestiž poljoprivredi i ruralnome prostoru boljim dijalogom, jasnijim porukama o prioritetima i kompromisom u datim okolnostima; odvojiti agropolitički pristup, oblike potpore (financijske i informativne) za one koji nasljeđuju i imaju iskustva i za one koji tek kreću od početka; surađivati s drugim politikama kao što su upravna, politika mladih, demografska, populacijska, regionalna, obrazovna; pokrenuti obvezujući i organizirani angažman lokalnih institucija bez preklapanja poslova (savjetodavaca, agencija, ureda za poljoprivredu, agencije za plaćanje) da pravodobno informiraju mladoga poljoprivrednika o pravima, mogućnostima i obvezama. To znači bez naplate, razumljivo i pristupačno obrazložiti mladome poljoprivredniku kako može što jednostavnije i kvalitetnije obavljati ulogu nositelja gospodarstva. Treba organizirati zanimljive, praktične, edukacije, radionice i konferencije. Vrlo je važno i tko educira, ne da samo prenosi informacije i znanja nego da zna koristiti interaktivne metode učenja.

Kakva je dobna struktura nositelja PG-a u Hrvatskoj u odnosu  na druge zemlje?

Hrvatska je po udjelu mladih poljoprivrednika do 35 godina na 12. mjestu sa 6 % u odnosu na ostale članice EU-28. To je ujedno i prosjek EU. Međutim, problem je nepovoljan odnos poljoprivrednika starijih od 65 godina i mladih do 35 godina. Tu spadamo u skupinu problematičnih zemalja jer nam je udio starijih znatno veći od udjela mlađih, tj. preko 30 % poljoprivrednika starije je od 65 godina.

U očima šire javnosti postoji negativna slika o poljoprivredi kao neprivlačnoj djelatnosti

U sličnome pa čak i lošijem položaju su i Cipar, Grčka, Litva, Italija, Bugarska, Rumunjska i Portugal. EU općenito ima problem starenja stanovništva, što je osobito izraženo kod poljoprivrednog stanovništva.

Zašto mladi poljoprivrednici?

Čitav je niz razloga, npr. zato što su inovativniji, poduzetniji, biraju profitabilnije sektore, prilagodljiviji su u novim situacijama, skloniji investicijama, a time i rizicima, otvoreniji su za diversifikaciju aktivnosti, tj. uvođenje i drugih djelatnosti, pored poljoprivrede, kao novih izvora prihoda. Također su snalažljiviji s novom tehnologijom, otvoreni za nove načine komunikacije (e-mail, društvene mreže), voljniji sudjelovati u shemama koje ZPP dodatno potiče, poput zaštite okoliša i dobrobiti životinja.

Koje su prepreke ulasku mlađih poljoprivrednika u aktivnu poljoprivrednu proizvodnju?

Najčešći razlog prepreke je to što netko (zakonodavac, donositelj odluka) nije sagledao stvari sa stajališta mlade osobe koja prvi put ulazi u poljoprivredu ili koja nasljeđuje gospodarstvo. Dva osnovna problema koja se odmah nameću jesu dostupnost zemljišta (osobito za početnike) i kreditna sposobnost. Poljoprivreda općenito nije bankarima najdraža investicija u smislu odobrenja kredita, a osobito ne mladoj osobi koja često nema niti dostatnu vrijednost vlasništva ili prihoda da bi banka odobrila kredit.   

Vlasnička prava često su predmet sporova unutar uže i šire obitelji, gdje zakon nema jasno i jednostavno rješenje, a trenutak za iskoristiti određenu beneficijum, u smislu djelomične ili potpune potpore, kratko traje. Na to se vežu i druge birokratske zavrzlame koje je nemoguće brzo otpetljati pa proces od ideje do realizacije projekta traje iscrpljujuće dugo ili u startu djeluje neprivlačno.

Zašto bi se netko danas uopće odvažio baviti poljoprivredom?

Postoji u očima šire javnosti negativna slika o poljoprivredi kao neprivlačnoj djelatnosti, pri čemu se javlja i bezvoljnost ili sram mladih da nastave proizvodnju ili da odaberu poljoprivredu kao svoj profesionalni put. U ruralnim područjima udaljenim od nekog trgovačkog, obrazovnog, kulturnog središta kvaliteta života je općenito loša i poljoprivredna proizvodnja, makar i dobrostojeća, nije dovoljna da bi zadržala mladu osobu na selu. 

Prepreku može predstavljati i spol osobe, tj. ako u obitelji postoje potencijalni nasljednici oba spola, dokazano je da će se osoba ženskog spola morati tijekom života do trenutka nasljedstva dvostruko dokazivati kao zainteresirana, pouzdana, educirana i sposobna ne bi li dobila prednost u nasljeđivanju pred osobom muškoga spola.

Doc.dr.cs. Orenllom Mikuš sa Zavoda za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj Agronomskoga fakulteta

 

Koje su prepreke izlasku starijih?

Rekla bih da su to gotovo uobičajene ljudske reakcije kad bi trebali prepustiti kontrolu ili potisnuti sentimentalne razloge nespremnosti prepuštanja gospodarstva. Javlja se neugodan osjećaj da ste ostarjeli, da „više niste potrebni“, da ćete biti isključeni, bojazan za opstanak gospodarstva: hoće li se mlada osoba uspjeti snaći, hoće li znati balansirati poslovanje tako da održi i obiteljsku tradiciju i dobro posluje. 

Razlozi mogu biti i financijski, tj. neprivlačni iznos mirovine (manji od dotadašnje potpore), koji dodatno potpiruju osjećaj isključenosti. Može biti da ne postoji adekvatni nasljednik u obitelji. Također slabije naseljena, udaljena područja manje koriste mjeru ranijeg umirovljenja zbog neprivlačne socio-ekonomske okoline. Poljoprivrednici koji dio vremena provode na gospodarstvu (part-time) kombiniraju potporu i plaću iz drugoga sektora, ne žure prepustiti gospodarstvo mlađoj osobi. Može se desiti da se gospodarstvo prepusti mlađoj osobi „samo na papiru”, zbog prava na povećanu potporu, a odluke i dalje donosi stariji član gospodarstva.

Kako se promijenila poljoprivredna struktura u EU?

Ne moramo gledati daleko u prošlost - u 2013. u odnosu na 2010. bilježe se statistički trendovi koji govore o smanjenome broju poljoprivrednih gospodarstava, zaposlenih u poljoprivredi, broju stočnih jedinica. Kako su se apsolutni brojevi smanjili, relativni su se povećali, npr. povećana je prosječna veličina poljoprivrednoga gospodarstva s obzirom na to što je ukupna veličina poljoprivrednoga zemljišta ista, ali se smanjio broj gospodarstava.

Mladima su najveći problemi dostupnost zemljišta (osobito za početnike) i kreditna sposobnost

Nadalje, standardni ekonomski rezultat (SO) se znatno povećao. Većina gospodarstava je i nadalje malo ili vrlo malo poljoprivredno gospodarstvo, ali takvi drže nekoliko postotaka zemljišta. Statistika govori u prilog povećanju produktivnosti i konkurentnosti - upravo zbog znatno promijenjene strukture, tj. gašenja manjih gospodarstava.

Zašto držite da Hrvatska nije odredila smjer kojim treba razvijati poljoprivredu?

Zato što uvijek odabiremo veliki broj mogućnosti (npr. mjere Programa ruralnog razvoje 2014.-2020.) pa čekamo da se iskazom interesa, prijavom na projekte i apsorpcijom iskristalizira tko su nositelji poljoprivredne proizvodnje. Ne možemo se vratiti na staro, ali država bi trebala konkretnije informirati i sugerirati što je potrebno za ruralni razvoj. Isto tako, Hrvatska je različita u svojim agroekološkim obilježjima, čini se da je to nedovoljno jasno ispoštivano. Vidi se tko je u stanju igrati po EU pravilima povlačenja novca. To su uglavnom velika gospodarstva ili kompanije, koncerni. To je njihovo pravo, međutim nisam sigurna da će to dovoljno utjecati na ruralni razvoj. Ono što čini kralješnicu poljoprivrednog i ruralnog razvoja su srednje velika pa čak i manja gospodarstva, a bojim se da ih država u okviru dozvoljenih postupaka ne štiti dovoljno. Dosadašnje subvencije uglavnom su išle velikim tržišnim kompanijama čime su neprirodno povišene njihove stope rasta, koje su ionako visoke. Rezultat toga je to što danas imamo snažno izraženu polarizaciju poljoprivrednih gospodarstava gdje 1-2 % vrlo velikih gospodarstva drži oko jedne trećine poljoprivrednoga zemljišta.

Samo školovanje više nije dovoljno već se traže i vještine, kao što su pregovaranje, upornost i timski rad. Zašto po kvaliteti znanja ne stojimo dobro?   

S jedne strane problem je kompleksan, odnosi se na čitav obrazovni sustav koji nije u skladu s trendovima na tržištu rada. Također, ponekad ni nastavnici/edukatori nisu educirani o tome kako stvari stoje na tržištu rada pa samo prenose znanja, na zastarjeli način (ex-chatedra) ili čak prenose zastarjele i krive informacije. O obrazovnom sustavu ovih dana možemo puno čitati i prosuditi tko koči modernizaciju, tj. ozbiljne strukturne reforme, gdje su kameni spoticanja i sl.

Ipak, stvari se mijenjaju, diže se svijest o potrebi novih znanja i vještina i raste kvalitetna edukacija i unutar tog istog obrazovnog sustava. Također, pitanje je volje i vremena hoćeš li se i sam educirati, usavršavati i raditi na sebi da budeš konkurentan na tržištu rada.

Ljudski kapital u Hrvatskoj je sa 75,73  bodova ispod prosjeka EU-a. Zašto zaostajemo?

Pozovemo li se na statistiku, Hrvatska značajno zaostaje za prosjekom EU-a u ulaganjima u istraživanja, razvoj, inovacije, prijenos znanja u poslovni sektor. Kvantitativno smo (po broju godina obrazovanja) u prosjeku EU-a, ali kvalitativno zaostajemo, pa se nameće djelomično pozitivan odgovor na pitanje gubimo li vrijeme u formalnom obrazovanju na sadržaje neprimjenjive za tržište rada. Pokazatelji kao što su niska produktivnost rada i BDP per capita potkrijepljuju tezu o ispodprosječnoj kvaliteti obrazovanja.

Osim strukturne reforme obrazovnoga sustava potrebna je i strukturna reforma poslovnoga sektora tako da promovira i jasnije definira potražnju specifičnih znanja i vještina koje potencijalni zaposlenik treba steći za obrazovanja.

Osim strukturne reforme obrazovnoga sustava potrebna je i strukturna reforma poslovnoga sektora

Često nailazimo na situaciju u kojoj je privatni sektor nespreman adekvatno platiti kvalitetno obrazovanoga savjetnika/zaposlenika pa ga pristaje privremeno angažirati ili zaposliti uz nepoštene uvjete. Nadalje,  poslovni sektor ne prepoznaje potrebu stalnog ulaganja u zaposlenikovo obrazovanje tj. poticanje cjeloživotnog obrazovanja.

Koliko privatni sektor koristi potencijale znanstvenoga kadra, koji su mu na raspolaganju?

Posljednjih godina oblik prijenosa informacija većinom se preselio s izravnoga kontakta na komunikaciju putem različitih medija. Naravno, uvijek ima prostora za poboljšanja, često postoji problem spremnosti prakse da primijeni nova znanstvena saznanja ili se pripremi na upozorenja stručnjaka o mogućim posljedicama nekoga poteza. Kao i uvijek, potrebna je bolja komunikacija u smislu da privatni sektor da jasni upit, a znanost i struka ponude rješenja. Usudila bih se reći da su strani investitori skloniji koristiti mišljenja domaće znanosti i struke nego što su to domaći gospodarstvenici.

Kako privući mlade u ruralni prostor?

Naglasila bih ulogu lokalne zajednice. Važno je ne računati da će nam uvijek netko drugi pomoći, bila to EU, država, formalni obrazovni sustav, u smislu da će nam nešto „pasti s neba“ i promijeniti se preko noći nabolje. I ono na što EU daje naglasak jeste da se moramo sami odvažiti i odlučiti što želimo i što je našoj regiji/općini potrebno, a da novac stoji na raspolaganju i može se povući po strogim i često vrlo zahtjevnim pravilima. Dakle, inicijativa razvoja mora doći odozdo, od lokalne zajednice i kroz lokalne akcijske grupe (LAG), udruge i sl. treba provesti ideje u praksu.

Mogu li EU fondovi spasiti ruralni prostor?

EU fondovi kao takvi sami po sebi to ne mogu. Primjeri drugih zemalja u iskorištavanju beneficija članstva govore u prilog tome da su im fondovi EU značajno pomogli u rastu i razvoju  samo u slučaju kada su i sami napravili odgovarajuće strukturne reforme.  

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje