Intervju tjedna: Željko Kraljičak dipl.inž.poljoprivrede

Kraljičak: Iz Slavonije nam odlaze mladi koji imaju zemlju i strojeve, da bi radili na „baušteli“ i bili konobari

Agrovijesti
osječko-baranjski dožupan i predsjednik HDSSB-ova Odbora za poljoprivredu Željko Kraljičak Fotografija: Patrik Macek/PIXSELL
Zamjenika Osječko-baranjskog župana Željka Kraljička hrvatska javnost percipira kao jednog od boljih poznavatelja hrvatske poljoprivrede. Iako u njegovoj županiji ima najviše prijava na natječaje za mjere iz Programa ruralnog razvoja Kraljičak nam je u tjednom intervju otkrio kako nisu zadovoljni onim što je do sada učinjeno. Kaže kako iz Slavonije masovno odlaze mladi ljudi koji imaju poljoprivredne površine, objekte, strojeve, te Hrvatsku mijenjaju za radna mjesta na građevini ili restoranima i kafićima po EU. A to je ističe, velika tragedija za državu koja ima ogromne potencijale za proizvodnju hrane.

Hrvatska je već nekoliko godina u EU, no čini se da se u poljoprivredi ništa bitno ne mijenja na bolje. Imali li nekih pomaka - povećava li se proizvodnja, izvoz, zaposlenost?

Na žalost, još uvijek nema pomaka, barem ne u mjeri koju smo očekivali i trebali ostvariti, pa ispada kao da smo ulaskom u Europsku uniju samo ustrojili europski sustav plaćanja. Međutim, i sa tim novcem još uvijek ne možemo mjeriti povećanje obujma proizvodnje ili povećanje samodostatnosti u pojedinim važnim sektorima poljoprivrede, a najmanje smo radili na organizaciji tržištav zbog čega domaća proizvodnja slabi, a jača uvoz.

Nedavno smo objavili da smo iskoristili jako malo novca iz Ruralnog razvoja, negdje oko 8,5 posto, od čega je vjerojatno jedan veliki dio otišao na potpore?  Gdje je zapelo?

Odgovor se sam po sebi nameće jer imamo premalo raspisanih natječaja, procedure predugo traju, nismo znali preuzeti odgovornost kako bi doveli projekte do popisivanja ugovora i isplate sredstava. Nadam se da je to prošlost, da ćemo ove godine povećati postotak povlačenja sredstava jer interes postoji i veliki je broj pripremljenih projekata koji samo čekaju raspisivanje natječaja.

EU već sad kreće u izradu Programa ruralnog za novo razdoblje od 2020. godine. Mi još muke mučimo što bi sa sadašnjim. Što je važno napraviti i u kom smjeru bi trebala ići naša poljoprivredna politika?

Željko Kraljičak, zamjenik Osječko-baranjskog župana
Ovo je naš prvi program ruralnog razvoja i zasigurno ima dosta nedostataka, nekvalitetne ili manje kvalitetnije pripremljene mjere, ali da smo 2013. godine imali izrađeni program ruralnog razvoja sigurno bi ovaj sadašnji bio kvalitetniji. Nadam da će sljedeći biti još bolji, ali najvažnije je smanjiti broj mjera i  osigurati sredstva onima koji žele investirati na područjima gdje je poljoprivreda dominanta gospodarska grana. Bez finalnog proizvoda i dodane vrijednosti u prehrambeno prerađivačkoj industriji nema ni stabilne poljoprivrede.

Vaša županija je po broju projekta u vrhu, no i dalje mislite da bi moglo bolje. Što vi predlažete gdje stvari treba mijenjati i kako ubrzati proces i povlačenje novca?

Osječko-baranjska županija je prva krenula s promocijom programa ruralnog razvoja i pripremom projekata za mjere ruralnog razvoja. Zadovoljni smo s brojem prijava, ali još uvijek ne možemo mjeriti uspjeh brojem odobrenih projekata nakon postupka njihovog vrednovanja. Ako prolaznost naših projekata bude mala to može biti dokaz da kriteriji nisu dobro složeni i da ih treba hitno mijenjati.

Sve više stižu i informacije da OPG-i razbijaju svoja gospodarstva, prepisuju na mlade kako bi povukli 50.000 eura, a sa druge strane mladi koji se bave poljoprivredom duže od 18 mjeseci se ne mogu javiti na natječaj? Kako to komentirate?

To je samo još jedan od niza ozbiljnih problema koje treba rješavati. Zalažem se da mladi ljudi imaju apsolutni prioritet i na mjerama ruralnog razvoja i  kod dodjele poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države. Moramo uvažavati i tradiciju ovih prostora, da se mladi poljoprivrednici bave poljoprivredom duže od 18 mjeseci, da imaju znanje, iskustvo i da su kvalitetni poljoprivrednici,  oni se ne smiju izostaviti u dodjeli prava. To se može promijeniti sada i odmah.

 

Svinjogojstvo, a naročito mljekarstvo su nam na koljenima. Rezultati su porazni i čini se da nemamo nekakva suvisla rješenja da ih pokrenemo, oporavim i napravimo neke poteze koje će sačuvati ovaj sektor. Što bi trebalo napraviti?

Sektor mlijeka i mesa može opstat samo na fer tržištu, bez skrivenih potpora, dampinških cijena, feudalnog odnosa industrije prema proizvođačima, znači moramo utvrditi norme kvalitete proizvoda, pojačati nadzor i inspekcije, stvoriti tržišne uvijete  za hrvatski proizvod. Prve do sada poduzete mjere ulijevaju nam nadu u to.

 

Iz Slavonije sve više mladih odlazi. Ostaju nam prazna sela, a smisao Ruralnog razvoja EU je upravo da se ruralne sredine revitaliziraju, zadrže i zaposle mladi. Mislite li da je ZPP odnosno politika EU loša i da je treba mijenjati?

Najavu da će indeks razvijenosti biti značajan kriterij pozdravljamo zato što Zajednička poljoprivredna politika zbog načina vrednovanja specifičnosti pojedinih regija i njihovih proizvodnih uvjeta želi izjednačiti dohodovnost poljoprivrednih proizvođača, a za sada je to na štetu Slavonije ( manje bodova, manje subvencije). Potencijali Slavonije i Baranje u poljoprivredi su iznimno veliki, no treba ih država prepoznati, uvažiti i vrednovati, a tada će se otvarati i radna mjesta, čime bi se zaustavio egzodus naših mladih ljudi.

Kolika je stvarno teška situacija u slavonskim selima kada je u pitanju „egzodus“ mladi ljudi?

Željko Kraljičak, zamjenik Osječko-baranjskog župana
Vrlo teška, mladi ljudi koji imaju „sve“, poljoprivredno zemljište, strojeve, objekte, moraju napuštati svoj zavičaj, odlaze na „bauštelu“, postaju konobari i pomoćno osoblje u restoranima, samo da bi osigurali vlastitu egzistenciju. Oni moraju biti u fokusu interesa državnih strategija.

Gdje vidite naše komparativne prednosti u poljoprivredi i što bi mogli ponuditi svijetu i kako?

Republika Hrvatska ima znanstvene i stručne institucije, prirodne resurse ( poljoprivredno zemljište, šume, vodu), imamo i vlastito tržište i turizam kao gospodarsku granu u razvoju. Nedostaju samo jasne agrarne politike, ali i podrška svih institucija da ostvarimo te prednosti i poboljšamo kvalitetu života.

Stalno pričamo i o povezivanju turizma i poljoprivrede, udruživanju, edukaciji i slično. Jesu li to samo naše floskule, a ništa ne radimo ili tu ima nekih pozitivnih pomaka?

Okvir je složen samo ga treba popuniti sadržajem. Vjerujem u znanje i snagu udruživanja proizvođača, ali bez kvalitetne zaštite hrvatskog poljoprivrednog proizvoda na hrvatskom tržištu izostat će rezultati.

 

Prošlu smo jesen imali odlične urode u gotovo svim ratarskim kulturama, ali najviše zahvaljujući dobrom vremenu ili kako bi narod rekao „Bog nas je pogledao“. Mislite li da bi se ti trendovi mogli nastaviti ili je to samo jedna sporadično dobra godina?

Poljoprivreda je rizična proizvodnja, pod otvorenim nebom ali primjenom kvalitetnih tehničkih rješenja mogu se smanjiti rizici, potrebno je samo znanje i rad, a tehnologiju imamo. Danas za modernu i inovativnu proizvodnju nije nužno imati poljoprivredno zemljište (hidroponija), a štete od suše i mraza se umanjuju navodnjavanjem, poplave sustavom melioracijske odvodnje.


 

 

  • Avatar
    ministar 24. Veljača 2017. u 22:53 g.Kraljičak je realan čovjek ,s njegovim razmišljanjima bih se i ja brzo složio...samo što smo u istoj patpoziciji i ja i on ,što nemožemo ništa promjeniti...Slavonija se treba raseliti ,to je dio plana valjda je svima jasno...
  • Avatar
    limun 22. Veljača 2017. u 12:06 Kad Eu farmeri dođu u RH vratit će se i mladi ljudi koji sad rade kod njih pa će raditi ovdje po novo naučenim znanjima koje steknu u EU. Nažalost, ali brzo će proći deset godina!
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje