Šumarstvo

Kupce i cijene drva Hrvatske šume će pratiti aplikacijom

Agrovijesti
Drvo, trupci Fotografija: Thinkstock
Ogrjev se smatra socijalnim energentom pa ga Hrvatske šume građanima prodaju za 180 do 230 kn po kubiku, a prekupci i šverceri i za 450 kn

Hrvatske šume ovih su dana krenule u postupak nabave integriranog hardversko-softverskog sustava za praćenje maloprodaje ogrjevnog drva.

Cijene kubika ogrjevnog drva i sječke HŠ-a godinama su nepromijenjene i, ovisno o kategoriji, iznose 180 do 230 kuna te su prevelik mamac za one koji love u mutnom: u “sivoj zoni” završi i 10, 20, a po nekima i 40 posto takve sirovine. Sa šlepera ili kamiona pod mostovima i nadvožnjacima, na parkinzima ili putem oglasnika kasnije se, ovisno o potražnji, bez ikakvih vjerodostojnih papira o porijeklu prodaju i za 350 do 450 kuna po kubiku, nerijetko i u trupcima za čije rezanje i cijepanje treba i dodatno platiti, a kako su granice prema ostatku EU otvorene, dio završi i u talijanskim ili austrijskim peletima.

Ni OIB nije sprečavao prijevare

Predsjednik uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić kaže kako građani zakonski imaju pravo na 30 kubika ogrjevnog drva po kućanstvu po sezoni. No bez jasnih ograničenja sustav se proteklih godina zloupotrebljavao, događalo se da je i pet članova neke obitelji koji ne moraju imati čak ni dokaz da se griju na drva na taj način dobivalo po 30 kubika – i u više šumarija.

Tomu se na kraj pokušavalo stati praćenjem OIB-a svakog kupca, no sadašnji je sustav manjkav. I dalje ne povezuje kupnju više osoba na istoj adresi, a dovoljan je i jedan pogrešno upisani dijakritički znak, slovo ili brojka OIB-a da šverceri prođu nezapaženo. Jesu li imali i pomagače u nekim šumarijama, teško je suditi. No u HŠ-u neslužbeno doznajemo da su neki umjesto svoga davali i tuđa imena i OIB, čak i OIB Hrvatskih šuma pa će se novi sustav, među ostalim, graditi na skeniranju osobne iskaznice.

– S jedne se adrese više neće moći kupiti više od 30 kubika, osim ako se ne dokaže da je na njoj više obitelji – kaže čelnik HŠ-a.

Posijeku sami svoje šume

Ističe kako se ogrjevno drvo u ruralnim krajevima smatra socijalnom kategorijom. Procjenjuje se da se zbog siromaštva oko 658 tisuća ljudi u RH grije na drva pa se, iako Šume po pitanju najugroženijih surađuju s brojnim karitativnim udrugama i organizacijama, cijene za građanstvo od 2012. nisu dizale. U okruženju su, primjerice, tržišne – i 50 do 100 posto skuplje.

– Svaka kupljena količina mora imati uplatnicu i popratnicu lokalne šumarije, a što se kasnije s njome događa, mi ne možemo znati, nismo policija ni carina – kaže Jakupčić te objašnjava kako je na šumarijama tek da ispune narudžbe građana. Nema li odmah raspoloživih količina, rade se liste čekanja.

Lani, tvrdi, nitko nije ostao zakinut. A radi se o čak milijun kubika godišnje! Iako broj kućanstava u ruralnim krajevima opada te bi, prema upućenima, potražnja trebala i padati, u nekoliko godina ona je, sa 700.000 narasla na milijun. Procjenjuje se da prosječnom kućanstvu ne treba više od sedam do osam kubika po sezoni, no u Šumama kažu da je 30 kubika omogućeno zakonom. Veliki dio ogrjevnog drva, oko 40 posto, proda se pak po principu “samoizrade”.

Nakon što su šumari posjekli obilježene trupce koje prodaju drvnoj industriji, lokalno stanovništvo može iz ostataka posječenih stabala, isključivo za vlastite potrebe, uz dozvolu i nadzor HŠ-a, izrađivati ogrjevno drvo – i uz povoljniju tarifu nego da su kupili gotovo. Građani nemaju pravo sami sjeći šumu kojom gospodari HŠ, ali ni u privatnom vlasništvu.

Ne odobri li sječu nadležni ured Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, a stabla ne obilježe licencirani šumari, kazne mogu biti i do 10.000 kuna. – Ljudi svašta rade ne bi li došli do novca pa u potpunosti posijeku svoje šume. No one nisu pod našom ingerencijom – kaže Jakupčić.

r

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje