Izvozni rezultati

Kupreški sir izlazi na strana tržišta

Agrovijesti
2. SirCro Fotografija: Morana Begač
Agrarno-trgovačka zadruga BH Milch proizvodnju jedinstvenog Kupreškog sira počela je krajem 2014. godine.

U samo nekoliko mjeseci značajno su povećali obim proizvodnje i razvili asortiman od pet vrsta sireva, u čemu im je pomogla nabavka laktofriza kroz donaciju Fonda za ljudsku sigurnost Ujedinjenih nacija (UN TFHS), u sklopu projekta "Primjena koncepta ljudske sigurnosti u cilju stabilizacije zajednica u Kantonu 10".

Zahvaljujući sigurnom otkupu i ostvarivanju redovnih prihoda, broj farmera od kojih otkupljuju mlijeko se više nego udvostručio – sa 15 se povećao na 40. Nakon kvantitativnog porasta, bilo je vrijeme za novi iskorak – unapređenje kvaliteta mlijeka.

U okviru istog projekta, Smailu i nekim od njegovih kooperanata još jednom su donirani laktofrizi, kante za mlijeko, mljekomjeri i druga oprema, što je omogućilo poboljšanje higijenskih uvjeta i duže održavanje svježine mlijeka.

"Zahvaljujući ovoj opremi, značajno je poboljšana kvaliteta mlijeka i smanjen broj mikroorganizama u mlijeku. Primjera radi, kod nekih uzgajivača mikroorganizama u cm³ je na samom početku dostizao i 15 milijuna, dok se danas uglavnom kreće u rasponu od 0 do 100.000, što je europski standard", kaže Smail.

Kvaliteta mlijeka redovno kontrolira veterinarska stanica, a BH Milch, sa svoje strane, za mlijeko prve klase plaća višu otkupnu cijenu.

Proizvodi BH Milcha su brzo osvojili police domaćih trgovina. Naredni korak, logično, bio je pokušaj proboja na inozemno tržište. No, za takvo što je valjalo ispuniti neke bitne preduvjete. Dobijanje certifikata za HACCP međunarodni sustav osiguranja zdravstvene ispravnosti prehrambenih proizvoda bio je jedan od njih, i uspješno je ostvaren.

Također, izvozni plasman zahtjeva znatno veće količine proizvoda, za što su potrebne i veće količine mlijeka. Zahvaljujući stabilnoj suradnji i izgrađenom povjerenju, farmeri su našli računicu i usudili se proširiti svoja stada, tako da je većina njih skoro udvostručila broj grla.

Mirjana i Ivan Kuštro su povratnici u naselje Vrila. U njihovom porodičnom poljoprivrednom gospodarstvu živi njihova i obitelj Ivanovog brata, sa ukupno 11 članova, i bave se proizvodnjom mlijeka. Planiraju širenje i priveli su kraju izgradnju velike moderne štale za nova grla.

"Kada smo počeli raditi sa gospodinom Žilićem, imali smo 16 muznih krava. Povećali smo fond, trenutno imamo 20 muznih krava, 16 stelnih junica i 40 tovnih bikova. Sad raspolažemo nečim od čega možemo živjeti, a nadamo se i boljoj suradnji", kaže Mirjana.

Danas, BH Milch je od početnih dva došao do brojke od sedam zaposlenih. Prvi kontingent sira za izvoz u Tursku je spreman, finaliziraju se aranžmani za prodaju u Srbiji i Crnoj Gori, a u izgledni su i pregovori za Albaniju. Kompletna proizvodnja novog u paleti BH Milch sireva – kombinacija kozijeg i kravljeg sira – unaprijed je rezervirana za kupce iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Samo po sebi se postavlja pitanje što je to što je Smaila, energičnog čovjeka u 50-im godinama, ponukalo da krene u proizvodnju sira na Kupresu, provodeći radne dane skoro 200 kilometara daleko od doma, dok se ostatak porodice u Sarajevu bavi distribucijom? Odgovor se dobrim dijelom da odgonetnuti iz adrese njegove sirare, koja glasi: Put ljekovitog bilja bb. Naime, nadmorska visina od 1.200 metara i sastav bilja koje pase stoka na Kupresu nude jedinstvene uvjet za stočarstvo i proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda, što je Smail kao inžinjer agronomije prepoznao. Kupreška visoravan je obdarena sa 92 ljekovite i aromatske biljke, od kojih su 24 endemske.

Smail u šali kaže kako sir sa začinskim biljem prave tako što kolut sira zakotrljaju sa vrha obližnje planine Stožer - "i šta se do podnožja uhvatilo po njemu – uhvatilo se".

Uspon BH Milcha je primjer kako se uz jasnu viziju, stručno znanje i neumoran rad, praćene odgovarajućom i dobro ciljanom podrškom, na najbolji način mogu iskoristiti potencijali kojima BiH obiluje i ostvariti rezultati koji na prvi pogled ne moraju nužno izgledati dostižni.

Osiguranje uslova za bolji život, unapređenje pružanja socijalnih usluga i drugih oblika podrške ugroženim grupama su samo neki od ciljeva projekta "Primjena koncepta ljudske sigurnosti u cilju stabilizacije zajednica u Kantonu 10" koji zajednički provode agencije UNDP, UNHCR, UNICEF i IOM, u partnerstvu sa Vladom Kantona 10, općinskim vlastima i organizacijama civilnog društva. Projekt financira UN Fond za ljudsku sigurnost (UN TFHS), objavljeno je na stranici Ujedinjenih nacija u BiH.

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje