Vinski svijet

Kutjevo, Pakrac i Pleternica grade "Svijet graševine"

Agrovijesti
Vinograd graševine Fotografija: Thinkstock
U sva tri centra posjetiteljima će se ponuditi doživljaj vinskog svijeta - od obilaska vinograda, posjeta podrumu i kušanja vina pa do izložbi

"Svijet graševine" prvi je turistički projekt u Hrvatskoj koji će koristiti vinski identitet u brendiranju cijele jedne regije čije brežuljke prekrivaju brojni vinogradi ove bijele sorte grožđa, najraširenijeg sortimenta u domaćem vinogradarstvu, piše Domosfera. Novu vinsku priču zajednički planiraju realizirati tri slavonska grada - Kutjevo, Pakrac i Pleternica, uz podršku lokalnih vinara. Idejno muzeološko rješenje izradila je zagrebačka tvrtka Muze za savjetovanje i upravljanje projektima u kulturi i turizmu, a ovih je dana predstavljeno u županijskom središtu, Požegi.

"Svijet graševine" čija je intencija razvoj kulture vinskog turizma u Požeško-slavonskoj županiji imat će tri komponente, odnosno tri posebno osmišljena centra. Onaj središnji nazvan Kuća graševine nalazit će se u Kutjevu, gradu koji je glavni nositelj izrade studije i "vinska prijestolnica kontinentalne Hrvatske", kako ga još znaju zvati.

Kutjevo je svojevrsno "rodno mjesto" kulture graševine, te nekadašnji posjed znamenite vinarske obitelji Turković, u kojem danas djeluju brojni vrhunski vinari i vinogradari. Iz središta "Svijeta graševine", a zapravo regionalnog multimedijalnog centra za posjetitelje "kao s trsa granat će se priča s grozdovima u Pakracu i Pleternici“, navodi se u opisu projekta koji koordinira županijska razvojna agencija Panora. U Pleternici će tako biti informativni centar "Svijeta graševine" povezan s Muzejom bećarca, a prikazivat će vinogradarstvo u folkloru - od obrednih vinskih svetkovina kao što je primjerice Vincekovo do vinskih rima u bećarcu.

Spahijski podrum

U Pakracu će se u zgradi Spahijski podrum iz 18. stoljeća, zaštićenoj kao kulturno dobro, također nalaziti centar za posjetitelje, u kojem će se uz graševinu promovirati i tradicija bačvarstva i svjetski znamenitih bačvi od slavonskog hrasta. Spahijski podrum planira se potpuno rekonstruirati i modernizirati, što bi stajalo oko 15 milijuna kuna, a pritom se računa i na sredstva fondova Europske unije. U podrumu bi se interpretirala materijalna i nematerijalna kulturna baština, bio bi tu i ugostiteljski dio, a u dio objekta preselila bi se gradska knjižnica i dio postave Gradskog muzeja Pakrac.

Spahijski podrum najveća je zgrada nekadašnjeg velikog kompleksa - majura pakračkog zemljoposjeda. Dugačka jednokatnica u obliku slova L s visokim mansardnim krovom jedina je poznata gospodarska građevina na ovim prostorima izgrađena već početkom 18. stoljeća koja se uspjela se sačuvati zahvaljujući čvrstom načinu gradnje i organizaciji prostora koji se mogao prilagoditi raznim namjenama. Prvotnu građevinu dao je sagraditi barun Imsen najkasnije do 1745., drugu fazu gradnje izveo je grof Antun Janković o čemu svjedoči njegov grb na zaglavnom kamenu portala, a u trećoj fazi grof Izidor Janković je oko 1813. proširio zgradu produživši jedan krak podruma ukopavanjem u obronak.

Spahijski podrum danas

“U sva tri centra uz pomoć multimedije posjetiteljima će se ponuditi doživljaj vinskog svijeta - od obilaska vinograda, posjeta podrumu i kušanja vina pa do izložbi. Predložene su i izložbe koje posjetitelja žele spoznajno i emotivno uroniti u vinsku kulturološku baštinu“, objašnjava autorica studije "Svijet graševine" Dragana Lucija Ratković Aydemir, vlasnica tvrtke Muze, skicirajući plan stalne izložbe u Kući graševine u Kutjevu.

Inače, autori arhitektonskog koncepta i vizualizacije muzeografskih rješenja su Darovan Tušek, Sandra Krebel Kostrenčić i Alan Kostrenčić. "Lokacija Kuće graševine još se ne zna, ali je već izrađen arhitektonski prijedlog inspiriran parcelacijom vinograda koji oblikuju krajolik kutjevačkog vinogorja kako se on vidi iz zraka ili iz daljine. Građevina ima četiri kraka sa središnjim prostorom ponavljajući tlocrt vinogradskih parcela koje ju okružuju. Malo koji poljoprivredni proizvod toliko prožima kulturu kao vino, a upravo tome će se posvetiti stalna izložba u Kući graševine interpretirajući složenost vinskog slavonsko-baranjskog fenomena.

Šest glavnih tema stalne izložbe smještene su u šest cilindričnih prostorija galerijske dvorane, koje takvim svojim oblikom podsjećaju na oblik vinskih bačvi ili butelja. Oplošje svakog cilindra je druge boje, a unutrašnjost ima mogućnost kontrolirane rasvjete i zvučne kulise. Kad posjetitelj prijeđe prag 'podruma iz snova' ondje će među ostalim moći doznati da je graševina (ili grašica kako je zovu zbog sitnih boba nalik na grašak) autohtona vinska sorta Hrvatske. Doznat će i da između graševine i rieslinga (s kojim se često pogrešno izjednačava) postoji velika razlika, kao i to da su neutemeljene teze koje je vezuju uz "talijanski rizling".

Doznat će ponešto i o vinskim stilovima koje ta sorta daje - od živahnog i suhog, preko zrelog i bogatog, lagano zadimljenog i elegantnog do poluslatkog te slatkog. Čut će i za ocjenu Jancis Robinson, po kojoj su graševine iz Slavonije, a posebno iz Kutjeva, Slavonskog Broda i Đakova - najizvrsnije. Dakako, sve te informacije doznat će uz mogućnost kušanja graševina iz vinarija Adžić, Belje, Enjingi, Krauthaker, Kutjevo i Mihalj...", pojašnjava Ratković Aydemir. Osim vinskih turista ideja je privući znatno širu publiku. Tek tada bi "Svijet graševine" polučio efekte koji će osim vinara u tržišno održivo poslovanje uključiti brojne druge sudionike i donijeti dodatnu vrijednost zajednici, kaže Ratković Aydemir. A kroz projekt "Svijet graševine" Požeško-slavonska županija svakako bi se upisala u svjetsku listu regija jedinstvenih po svom tradicijskom i baštinskom potencijalu i njegovom suvremenom promišljanju, dodaje.

"Vinski turizam posebna je turistička atrakcija u Europi. Za razliku od drugih poljoprivrednih proizvoda, kod vina se nikad nije izgubio značaj identiteta. A identitet vina čini kombinacija branda (tržišne markice), baštine i terroira (uvjeti okoline, osobito tla i klime). Na takav način razvijen identitet vinskim regijama daje značajnu prednost u tržišnom natjecanju.

Dobar je primjer Muzej vina Barolo u talijanskom Piemontu, koji u gradić s nešto više od 700 stanovnika godišnje dovede 45.000 posjetitelja. Za područja u kojima je vinogradarstvo, proizvodnja vina i njena ukorijenjenost u život zajednice tradicionalna djelatnost takva su rješenja izvrsna.

Berba graševine u kutjevačkom vinogorju

Županija Požeško-slavonska sa svojim vinogradima graševine udovoljava svim zahtjevima za vrhunsku vinsku destinaciju. Graševina je u ovom projektu zrcalo u kojem se odražava identitet i duh mjesta. A o vinskoj Slavoniji i Baranji svjedoče povijesni vinski podrumi, kulturni krajolici vinogorja, stara oruđa i alati, bačve, vinske legende, toponimi, dani svetaca zaštitnika sv. Martina i sv. Vinka, festivali, tradicijska znanja i podrumarske vještine", kaže autorica studije.

Tvrtka Muze dosad je osmislila niz zanimljivih projekata djelujući kao partner lokalne zajednice, javnih ustanova, nevladinih udruga i privatnog sektora u prepoznavanju kulturnog i baštinskog identiteta, te njegovom prezentiranju. Dosad su potpisali neke od najnagrađivanijih i rado posjećivanih muzejskih projekata u Hrvatskoj među kojima su Eko-muzej batana u Rovinju i Ivanina kuća bajke u Ogulinu, a u nastajanju su projekti poput spomen-kuće Antuna Gustava Matoša u Tovarniku, Kuće maslinovog ulja u Taru, Eko-muzeja Komiža i stalne izložbe Terra Marique u komiškoj komuni, Centra za posjetitelje Čudesna zemlja Picoka u Đurđevcu...

"Svi su ti projekti rođeni iz osviještenosti lokalne zajednice o vlastitom identitetu - s tim da je primjerice u jednom slučaju on prepoznat i sublimiran kao ribarska barka, u drugom kao zavičaj bajke - i želji da se on osmisli i prezentira na suvremen, turizmu blizak način. To je recept koji djeluje i kad je posrijedi "Svijet graševine", krovni brend komuniciranja ove hrvatske vinske regije", zaključuje Ratković Aydemir.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje