ANALIZA HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE

Kvaliteta kredita u prehrambenoj industriji

Agrovijesti
Novac Fotografija: Thinkstock
˝Proizvodnja prehrambenih proizvoda kao industrijska grana ima najveći udio u industrijskoj proizvodnji prerađivačke industrije, ima najviše zaposlenih u pravnim osobama prerađivačke industrije, a ima i značajan udio od gotovo 30% kredita u ukupnim kreditima prerađivačke industrije˝, smatra Zvonimir Savić, direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

Djelomično naplativi i potpuno nenaplativi krediti (NPL-ovi) postupno su, tijekom kriznih godina, postajali sve veći teret za banke. Problem za banke postao je problem i za poduzeća jer su banke smanjile svoju sklonost kreditiranja poduzeća. S tim su se problemom, među ostalim, suočavali i poduzetnici u prehrambenoj industriji. U ovoj su analizi prikazani NPL-ovi u prehrambenoj industriji u kojoj je ukupan iznos kredita bio 5,5 milijardi kuna. Od tog iznosa kredita prehrambene industrije, NPL-ovi su krajem prvog kvartala ove godine činili 16,8%, što je nešto povoljnije nego u istom razdoblju 2010. godine. U posljednjih godinu dana udio NPL-ova u kreditima prehrambene industrije kontinuirano pada.

„Proizvodnja prehrambenih proizvoda kao industrijska grana ima najveći udio u industrijskoj proizvodnji prerađivačke industrije, ima najviše zaposlenih u pravnim osobama prerađivačke industrije, a ima i značajan udio od gotovo 30% kredita u ukupnim kreditima prerađivačke industrije“, smatra Zvonimir Savić, direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

Trendovi u prehrambenoj industriji

Proizvodnja prehrambenih proizvoda najznačajnija je grana prerađivačke industrije, odnosno ima najveći udio (2,6% u 2015. godini) bruto dodane vrijednosti1 u BDP-u Hrvatske unutar prerađivačke industrije. Osim toga, ima značajan utjecaj na djelatnost poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koja čini 3,4% BDP-a. Proizvodnja prehrambenih proizvoda zauzima najveći pojedinačni udio u industrijskoj proizvodnji prerađivačke industrije, pa su tako i njihova kretanja uglavnom vrlo slična, odnosno u 2012. i 2013. godini bilježi se pad proizvodnje u proizvodnji prehrambenih proizvoda i prerađivačkoj industriji, a od 2014. godine do danas bilježi se rast.

Ipak, pozitivna su kretanja proizvodnje prehrambenih proizvoda bila izraženija u odnosu na ona u prerađivačkoj industriji, pa je tako prošlogodišnja razina proizvodnje u prerađivačkoj industriji bila 2,5% veća u odnosu na onu iz 2010. godine, a razina proizvodnje prehrambenih proizvoda bila je 8,4% veća. Razina proizvodnje prehrambenih proizvoda veća je za 3,4% i u odnosu na 2008. godinu, dok je kod prerađivačke industrije razina manja za 10,3%. Brža dinamika povoljnijih kretanja u prehrambenoj industriji u odnosu na prerađivačku industriju djelomično je rezultat kretanja robnog izvoza.

Naime, u 2016. godini vrijednost robnog izvoza prerađivačke industrije bila je 39,7% veća u odnosu na 2010. godinu, dok je kod prehrambenih proizvoda ta vrijednost bila čak 84% veća. I udio robnog izvoza prehrambenih proizvoda u izvozu prerađivačke industrije kontinuirano se povećava od 2011. godine (sa 7,8% na 9,8% u 2016. godini). Zaposleni u pravnim osobama u prehrambenoj industriji čine 3,4% ukupno zaposlenih u pravnim osobama RH. Promatrano po granama prerađivačke industrije, najviše je zaposlenih, tj. 19,3%  upravo u prehrambenoj industriji.

Spomenuti udjeli zaposlenih nisu se značajnije mijenjali u razdoblju kriznih godina (od 2010. do 2014. u prosjeku 3,1, tj. 17,2%). U 2016. godini bilo je 40.223 zaposlena, što je 0,6% manje u odnosu na 2015. godinu. Prosječne su neto plaće u pravnim osobama u toj industrijskoj grani ispod prosjeka RH, što je značajnim dijelom rezultat obrazovne strukture zaposlenih u toj grani, tj. pravne osobe u proizvodnji prehrambenih proizvoda značajnim se dijelom sastoje od zaposlenih niže kvalificirane radne snage.

U 2016. godini prosječna je mjesečna neto plaća u pravnim osobama prehrambene industrije iznosila 4.809 kuna i bila je 15,4% ispod prosjeka RH. Prošlogodišnje plaće niže od prosjeka RH samo su nastavak trenda koji se bilježi i u prethodnim godinama.

Stanje i kretanje kredita

Iznos plasiranih kredita nefinancijskim društvima u proizvodnji prehrambenih proizvoda čini gotovo 29% ukupnog iznosa kredita prerađivačke industrije, odnosno u ovoj je godini (stanje 31. 3. 2017.) iznos kredita nefinancijskim društvima u prehrambenoj industriji bio 5,5 milijardi kuna. Proizvodnja prehrambenih proizvoda samo je jedna od ukupno 24 grane prerađivačke industrije, a spomenuti značajan udio u kreditima samo je potvrda važnosti te grane koja je s 14,39% udjela u industrijskoj proizvodnji prerađivačke industrije najznačajnija grana te djelatnosti.

Prema posljednjim raspoloživim podacima, na dan 31. 3. 2017. iznos kredita nefinancijskim društvima u prehrambenoj industriji bio je 12,8% veći u odnosu na dan 31. 3. 2010. (najstariji raspoloživi podatak), pa se može reći da u posljednjih sedam godini postoji blagi uzlazni trend tog iznosa. Spomenuti uzlazni trend nije bio kontinuiran, već su postojale oscilacije.

NPL-ovi (loši krediti) u prehrambenoj industriji

S druge strane, iznos djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita, kao dio ukupnih kredita prehrambene industrije, u promatranom razdoblju gotovo da i ne pokazuje trend rasta jer je „današnji“ iznos djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita veći za 2,3% u odnosu na onaj prije sedam godina, što je gotovo zanemarivo u tolikom razdoblju. Tako je 31. 3. 2017. stanje djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita iznosilo 932,8 milijuna kuna, a isti taj dan 2010. godine 911,8 milijuna kuna, dok je najveća vrijednost od 1,139 milijardi kuna zabilježena 31. 12. 2015. godine.

Udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita u iznosu ukupnih kredita prehrambene industrije (16,8%) na dan 31. 3. 2017. bio je znatno povoljniji u odnosu na cijelu prerađivačku industriju (24,2%), odnosno prema tome je pokazatelju kvaliteta kredita u prehrambenoj industriji bolja u odnosu na kredite u prerađivačkoj industriji. Sami udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita u iznosu ukupnih kredita prehrambene industrije nešto je manji u odnosu na isti dan 2010. godine (18, 6%).

U tom razdoblju postojale su oscilacije udjela, no u posljednjih godinu dana, kao i na razini prerađivačke industrije, primjetan je kontinuirani trend pada tog udjela, što je opet djelomično rezultat prodaje potraživanja. Primjerice tijekom drugog kvartala ove godine prodano je djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita u bruto iznosu od 96,1 milijun kuna. 

Udio NPL-ova prehrambene industrije pokazuje povoljniju situaciju (manji udio NPL-ova) nego što je to na razini cijele prerađivačke industrije. Pozitivniji podaci prehrambene industrije u odnosu na one u prerađivačkoj industriji djelomično su rezultat povoljnijih kretanja industrijske proizvodnje koja su izraženija u prehrambenoj industriji u odnosu na cijelu prerađivačku. 

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje