RURALNI RAZVOJ

LAG-ovima sve više novca, a sela sve napuštenija

Agrovijesti
Napušteno selo Fotografija: Thinkstock
LAG-ovi okupljeni u Hrvatskoj mreži za ruralni razvoj (HMRR) nisu imali sreće ni s novim predsjednikom Tomislavom Panenićem, koji je odmah po izboru za ministra gospodarstva napustio HMRR.  Nakon iskustva stečena u Ipard programu trebali bi pripremati EU projekte, ali ih je zasad malo aktivnih na novom i velikom polju djelovanja.

Iako Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju gotovo na dnevnoj bazi isplaćuje novac za aktivnosti lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova), njih 55 trenutno registriranih u Hrvatskoj različito se nosi s golemim izazovima ruralnoga razvoja "odozdo", gdje bi ideje trebali pretočiti u praksu. Ali, kako sama poljoprivreda ne može oporaviti devastirani ruralni prostor, tako i očekivanja od EU fondova, glede aktivnosti LAG-ova koji su mahom koristili sredstva iz IPARD programa, zasad su nažalost više iznimka nego pravilo. 

Ljubica Šolić, inženjerka agronomije i voditeljica Ureda LAG-a Petrova gora, kaže da taj LAG osnovan 2010 godine, no "ozbiljni" je rad započeo tek 2014,, nakon odobrenja IPARD programa.

- S obzirom da obuhvaćamo područje samo pet općina, koje su po indeksu razvijenosti u lošijoj poziciji, susrećemo se s nizom problema koji koče razvoj. To je prije svega depopulacija, jer prema našim procjenama imamo 11 stanovnika po četvornome kilometru, a od 1991. do danas smanjio se broj stanovnika 51 posto. Prosječna starost je iznad 50 godina, a niska je dohodovna i obrazovna struktura. Usto, pojačano je iseljavanje mladih u proteklih godinu dana

Osim IPARD programa, LAG Petova gora uspješno je proveo projekt Ministarstva socijalne politike i mladih - Investicija za budućnost, a prijavio je i projekt prekogranične suradnje s BiH vrijedan gotovo osam milijuna kuna. 

Ruralni turizam

Šolić ističe kako na području LAG-a Petrova gora, koji obuhvaća općine Barilović, Krnjak i Vojnić s područja Karlovačke te Gvozd i Topusko s područja Sisačko-moslavačke županije, djeluje oko 1500 poljoprivrednih gospodarstava. Kada to usporedimo s brojem kućanstava vidimo da se trećina stanovništva bavi poljoprivredom. No, zamalo 15 posto stanovništva živi od socijalne pomoći, već dugi niz godina, što je prouzročilo gubitak radnih navika, generira rad na crno i diže cijenu rada. Unatoč izrazito velikoj stopi nezaposlenosti vrlo je teško naći nekoga tko bi se zaposlio, oni koji nemaju mogućnost ostvariti prihod od socijalne pomoći odlaze ili se bave poljoprivredom. No, cijela sela ostaju prazna, a kuće napuštene. 

Šolić drži kako je Program ruralnoga razvoja (PRR) izrazito kompleksna priča koja traži dobro poznavanje niza uredbi EU-a, pojedini LAG-ovi zaposlili su ljude koji su se izgradili kroz civilni sektor, a ovo razdoblje sada i posebno EU fondovi iziskuju poznavanje poljoprivrede, gospodarstva, zakonodavstva i sela.

- Međutim, izmjene programa i pojedinih pravilnika nužne su i čvrsto vjerujem kako LAG-ovi u tome mogu dati svoj značajan doprinos, rekla je Ljubica Šolić.

Naime, bitno se razlikuje struktura korisnika iz prethodnoga razdoblja IPARD programa i sadašnjega programskog razdoblja. Većina ovih sadašnjih mjera trebala bi odgovarati potrebama malih i srednjih poljoprivrednika te im pružiti neophodnu pomoć kako bi svoja gospodarstva doveli do razine održivosti, preusmjerili svoju proizvodnju s proizvodnje sirovine na proizvode veće vrijednosti i njihov izlazak na tržište.

LAG Petrova gora održao je niz animacijskih i edukacijskih radionica za poljoprivrednike te 80 individualnih savjetovanja s poljoprivrednicima i pomogao prijavu više od 30 projekata na mjere PRR 2014.-2020. Šolić kaže kako čudno zvuči, no poljoprivrednici su u problemu i kada im je zahtjev za potporu odobren, ustvari - tek tada se uplaše!?

- Zato radimo u dva smjera, prvi je da gradimo vlastite ljudske resurse, za pomoć oko prijave i naglasak na provedbi projekta, a drugi je da pojašnjavamo korisnicima administrativnu provedbu svake stavke, njihovog poslovnog plana...Naime, važno nam je da ti ljudi provedu svoje projekte do kraja, da u slučaju kontrole koja se može dogoditi i nakon 4-5 godina, izbjegnu probleme. U slučaju povrata sredstava zbog pogreške, za primjerice tip operacije 6.3.1. - s tim se može nositi gotovo svako gospodarstvo no u slučaju pogreške kod nekih mjera gdje su znatno veći iznosi,korisnik može izgubiti svoje imanje, svoju djedovinu, upozorava Šolić.

No, za razliku od prethodnoga razdoblja, očekuje  mjerljive rezultate, ostvarenje ciljeva i prioriteta, a glavni cilj II. stupa ZPP-a je smanjiti depopulaciju ruralnoga područja i povećati zaposlenost na ruralnome području uz povećanje BDP-a. Naš PRR to može dostići manjim izmjenama pojedinih mjera i promjenom alokacije po pojedinim mjerama. 

Kristian Pirc, viši stručni suradnik  za razvojne projekte LAG-a Izvor, koji je osnovan 2012. godine sa sjedištem u Ludbregu, kaže da su glavne aktivnosti LAG-a prijava i pisanje projekata. U Ipard mjeri izdao je 15 pisama preporuke za projekte sa svoga područja, ukupno vrijedne 54 milijuna  kuna, a ima 15 napisanih i prijavljenih projekata za udruge iz LAG-a na natječaje objavljene na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Riječ je o 16 projekata prijavljenih na otvorene natječaje s europske i nacionalne razine, ukupno vrijednih oko dva milijuna kuna. 

Nadalje, što se tiče Mjera 4 - Ulaganja u fizičku imovinu, LAG Izvor prijavio je 11 projekata za OPG-ove - članove LAG-a, ukupno vrijedne oko četiri milijuna kuna. LAG Izvor zadužen je za pripremu i vođenje projekata troje mladih nositelja OPG-ova, ukupno vrijednih oko1,1 milijuna kuna. 

Projekti, planiranje

LAG Izvor prijavio je 9 projekata za OPG-ove - članove LAG-a, vrijedne više od milijun kuna. Među ostalim, financirani su oprema za čišćenje i obradu lješnjaka, podizanje i opremanje plastenika, opremanje i rekonstrukcija vinarije, nabavka poljoprivredne mehanizacije, nabavka mreža za zaštitu bilja i navodnjavanje za borovnice, opremanje plastenika i uvođenje novoga sustava grijanja plastenika. 

- U uredu LAG-a Izvor od 2013. godine održano je više od 300 osobnih savjetovanja za poslovni, civilni i javni sektor, odnosno fizičke i pravne osobe s područja LAG-a, koje pokriva dva grada i šest općina oko Ludbrega. S obzirom na dosadašnje rezultate optimistični smo glede nadolazećega razdoblja i najavljenih natječaja u Programu ruralnoga razvoja, što bi impliciralo povlačenje mnogostruko većih sredstava iz raspoloživih fondova Ruralnoga razvoja, ističe Pirc.

LAG Lika je pokrenuo prije dvije godine projekt Seljačke tržnice u Gospiću, gdje desetak tamošnjih OPG-ova prodaje lokalne proizvode rijetkim turistima, jedan petak u mjesecu, ali ljeto brzo prođe i onda se cijeli rad LAG-a svodi na savjetovanje privatnih šumoposjednika i suradnju na projektu urbanih vrtova na području Gospića. No, ostatak Like, od Kapele do Velebita, posebno njezin južni dio, sve je zapušteniji i svake godine ima sve manje stanovnika, a onda i manje mogućnost za bilo kakve gospodarske aktivnosti.           

Blanka Stipčić Berić, koja radi pola radnoga vremena u LAG-u Zagorje-Sutla iz Zaboka, kaže kako LAG-ove vidi kao svjetlo na kraju tunela i model prutem kojega bi mala poljoprivredna gospodarstva mogla ostvariti svoje projekte.

Provedbom mjere 19.2 kojom bi LAG-ovi dobili sredstva za koja bi objavljivali natječaje, a novac bi se ravnomjerno rasporedilo po cijeloj Hrvatskoj, čime bi se omogućio ravnomjeran razvoj ruralnoga područja.

- Lokalna razvojna strategija LAG-a Zagorje-Sutla temelji se na 174 prikupljene projektne ideje s toga područja, te smo time dobili poprilično točnu sliku „s terena“ i saznali potrebe poljoprivrednika. Provedba strategija LAG-ova bila bi „slamka spasa“ za male OPG-e poput mojega, koji su na rubu propasti. Temeljem ove priče razvidno je kako je najveća, ako ne i jedina šansa za oporavak poljoprivrede upravo provedba Programa ruralnoga razvoja. No, tu dolazimo do problema pravilnika i kriterija koje je vrlo teško ispuniti jer tipovi operacija i mjere nisu postavljeni prema stvarnoj situaciji u poljoprivredi, a da ne govorimo o sporosti natječaja i čekanje odluka po godinu dana. Program ruralnoga razvoja  hitno treba izmjene i usklađenje sa stvarnom situacijom, što bi omogućilo poljoprivrednicima da dobiju sredstva i da se prekine ovaj negativni trend u poljoprivredi, objašnjava Stipčić Berić.

 

Ured

Ivan Čupić, voditelj LAG-a Laura u Biogradu na Moru, kaže kako je  LAG LAURA bio jedan od tri pilot-projekta u Hrvatskoj registrirana 2009. godine.

- Do 2013 godine smo se isključivo financirali vlastitim sredstvima i projektima koje smo provodili, a od 2013. do 2015 smo se financirali iz Programa Ipard,  Mjere 202,  iz koje smo imali novac za troškove ureda, zaposlenika, edukacije…,ukupno 900.000 kuna. Potom smo se  prijavili na Program ruralnoga razvoja - Mjeru 19.1, za sredstva za izradu lokalne razvojne strategije za svoje područje u razdoblju 2014.-2020, a s njom se prijavljujemo na natječaj 19.2 gdje će svaki LAG imati priliku osigurati sredstva kojima će sufinancirati projekte na svome području za javni, privatni i civilni sektor. To konkretno znači - ako sve bude u redu LAG-ovi će krajem 2016. i početkom 2017. godine početi raspisivati natječaje za dionike na svome području - LAG Laura  oko 1,2 milijuna eura do 2020. godine, i u tome razdoblju LAG-ovi će dobiti svoju pravu funkciju, ističe Čupić.

U međuvremenu  LAG-ovi su, a prvi je osnovan 2008. u Gorskome kotaru, provodili vlastite projekte i asistirali svojim članovima kao i stanovništvu na svome području u pripremama i provedbi raznih projekata koji su sufinancirani iz nacionalnih i EU fondova.

Međutim,  LAG-ovi okupljeni u Hrvatskoj mreži za ruralni razvoj (HMRR) nisu imali sreće ni s novim predsjednikom Tomislavom Panenićem koji je odmah po izboru za ministra gospodarstva napustio HMRR.  LAG-ovi bi, nakon iskustva stečena  u Ipard programu,  trebali pripremati EU projekte, ali ih je zasad malo aktivnih na novome i velikom polju djelovanja.  

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje