Komentar HGK

Lagani oporavak potrošnje i proizvodnje u Hrvatskoj u odnosu na prosjek EU

Agrovijesti
Potrošači, cijene, kupovina Fotografija: Shutterstock
Premda su ovi podaci za većinu članica EU slični, a samo za Hrvatsku i potpuno isti, oni ipak pokazuju različite stvari. AIC (Actual Individual Consumption) indeks pokazuje individualnu potrošnju na dobra i usluge bez obzira da li su to potrošnju ostvarila kućanstva, Vlada ili neprofitne organizacije, dok BDP per capita pokazuje ostvarenu razinu proizvodnje roba i usluga, odnosno proizvodnu razinu razvijenosti pojedine zemlje.

Eurostat je sredinom prosinca objavio podatke o potrošnji per capita i BDP-u per capita korigiranom paritetom kupovne moći za sve članice Europske unije i to kroz njihov odnos prema prosjeku EU. Premda su ovi podaci za većinu članica EU slični, a samo za Hrvatsku i potpuno isti, oni ipak pokazuju različite stvari. AIC (Actual Individual Consumption) indeks pokazuje individualnu potrošnju na dobra i usluge bez obzira da li su to potrošnju ostvarila kućanstva, Vlada ili neprofitne organizacije, dok BDP per capita pokazuje ostvarenu razinu proizvodnje roba i usluga, odnosno proizvodnu razinu razvijenosti pojedine zemlje.

Objavljeni podaci Eurostata pokazuju da je najveću razinu kod potrošnje i kod proizvodnje ostvaruje Luksemburg. Međutim, zbog velikog broja prekograničnih radnika prisutna je znatna razlika između ova dva pokazatelja. Točnije, rad takvih radnika povećava vrijednost BDP-a, ali kao nerezidenti nisu uključeni u njegovu raspodjelu po glavi stanovnika. Zbog toga je Luksemburg u prošloj godini imao čak 153% veći BDP per capita od prosjeka EU, ali je razina potrošnje njegovih stanovnika bila „samo“ 32% veća od tog prosjeka. Najmanje razvijena članica EU istodobno je ostala Bugarska čiji je BDP per capita po PPP-u bio 51% manji od prosjeka EU dok je razina individualne potrošnje bila 46% manja.

Kada se promatraju dugoročniji podaci primjetno je da je i u prošloj godini nastavljen trend približavanja članica srednje i istočne Europe prosjeku EU kao i lagani pad pojedinih razvijenih članica u odnosu na taj prosjek. Takva kretanja posljedica su dinamičnijeg rasta „novih“ u odnosu na „stare“ članice EU, pri čemu se posebno ističe Rumunjska. Naime, udio BDP-a per capita te zemlje u prosjeku EU povećan je u zadnjih pet godina za devet postotnih bodova, sa 54% na 63%, pretežno zahvaljujući znatnom porastu vrijednosti osobne potrošnje kao potrošne komponente BDP-a i dinamičnom rastu BDP-a. To potvrđuje i razina individualne potrošnje koja je u samo dvije godina povećana za deset postotnih bodova, sa 58% prosjeka EU u 2015. na 68% u 2017. godini, što je daleko najveći porast među svim članicama EU.

Hrvatska se prema objavljenim podacima nastavlja lagano oporavljati u odnosu na prosjek svih članica. Udio BDP-a per capita po PPP-u je nakon šest godina krize u 2014. godini pao na 59% prosjeka EU, a u prošloj godini je povećan na 62%, neznatno manju razinu nego u pretkriznoj 2008. godini (63%). Kao što je ranije navedeno Hrvatska je jedina članica s istim podacima za BDP i ACI, po kojima se može zaključiti da se na isti način kretala i razina individualne potrošnje. Takvi podaci nažalost pokazuju da je Hrvatska uz Mađarsku i Slovačku bila među članicama EU11 koje su u zadnjih pet godina najmanje poboljšale svoj položaj u odnosu na prosjek EU, dok je u posljednjih deset godina neuspješnija bila samo Slovenija. Međutim, Slovenija je u odnosu na Hrvatsku bila i ostala na znatno višoj razini razvijenosti promatrano i prema BDP-u per capita i prema vrijednosti individualne potrošnje.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje