Pomodarstvo ili unosan biznis? Ova biljka je novi hit – isplativija je od smilja!

Ljutika podnosi i slabije plodna tla, no za kvalitetan i profitabilan uzgoj traži dobro pripremljeno tlo.

Agrovijesti
Ljutika podnosi i slabije plodna tla Fotografija: Večernji list
Riječ je zapravo o luku kozjaku, a po nekima i njegovoj gotovo identičnoj podvrsti za koju stručnjaci tvrde i da je autohtona biljka tog podneblja. No zvali ga jašlekom kao u Međimurju, ljutikom, kozjim lukom, ešalotom, šalotom, ešalonom, askalotom, kozjakom, jarčecom... - ta starinska sorta, puno blažeg i nježnijeg okusa od luka, koju gastronomija cijeni kao nezaobilazan sastojak klasičnih umaka bérnaise, espagnole ili pak onih na bazi gljiva ili vina, u salatama, paštetama, temeljcima, marinirana, ukiseljena... osvaja tržnice i trgovačke lance.

Kozjim putovima u potrazi za smiljem opet idu samo koze, a na većini plantaža okruženih suhozidima i škrapama, iz kojih se prije nekoliko godina zbog zlatnih cvjetova masovno "čupala" vinova loza i drugi trajni nasadi, sada se sade nove-stare kulture.

Neki se opet okreću maslinama, bademima... No u skladu sa "zdravim" trendovima života, koje diktiraju i neki kulinarski chefovi, te škrtom zemljom koje je teško naći i pola hektara u komadu, sve više dalmatinskih OPG-ova okreće se ljutiki, na kojoj su svojedobno odrastale generacije.

Starinska sorta

Riječ je zapravo o luku kozjaku, a po nekima i njegovoj gotovo identičnoj podvrsti za koju stručnjaci tvrde i da je autohtona biljka tog podneblja. No zvali ga jašlekom kao u Međimurju, ljutikom, kozjim lukom, ešalotom, šalotom, ešalonom, askalotom, kozjakom, jarčecom... - ta starinska sorta, puno blažeg i nježnijeg okusa od luka, koju gastronomija cijeni kao nezaobilazan sastojak klasičnih umaka bérnaise, espagnole ili pak onih na bazi gljiva ili vina, u salatama, paštetama, temeljcima, marinirana, ukiseljena... osvaja tržnice i trgovačke lance.

Za razliku od smilja, kojemu je lani bila prosječna otkupna cijena oko 6 kn/kg, mlada, zelena ljutika (poput mladog luka) u otkupu postiže cijenu od 10-ak kuna. No prinos je tada, primjerice na 1000 kvadrata, i 1,5 tona, doznajemo od proizvođača Pere Vukorepe iz okolice Šibenika, dok u maloprodaji "na vezice" postiže cijenu i 20-25 kuna. Osušena poput luka, otkupljuje se pak za 12-15 kn/kg, a prodaje za 25-30, ovisno o trgovcu. 

- Ako se svi vremenski uvjeti poslože, na 1000 kvadrata možete ubrati 500 kg smilja ili jednako toliko osušene ljutike, pa izračunajte - kaže Vukorepa, ističući kako je puno bolja zarada u slučaju da OPG sam trži svoju robu, umjesto preko trgovaca. No kod ljutike treba zaboraviti na plodored jer od sadnje ljutike u kolovozu do branja dogodine krajem lipnja i u srpnju prođe gotovo cijela godina. Treba je okopavati barem tri puta godišnje jer ne voli travu, sijati plitko i samo ručno obrađivati. No ne krene li se i s njom u masovnu proizvodnju, trenutačno je svakako isplativija od smilja, a isto tako i bob, koji također postiže dobru cijenu, od 14 kn/kg u mahunama, pa i do 40 kuna ako je očišćen. 

- Sa smiljem je bio problem što su se svi planirali obogatiti preko noći pa su sadili po 50, 100 tisuća sadnica, braniteljske udruge, zadruge, pojedinci... Čitava su brda ravnali i na kraju sami sebi srušili cijenu. Da ljudi nisu poludjeli... - kaže Vukorepa, koji je bio posadio 3000 sadnica smilja.

Sadi je i Fortenova

Teško je reći koliko je uopće zasad posađeno ljutike u Dalmaciji, no sve je više polja na kojima se zeleni.

Tek u Konzumu potvrđuju kako je ljutika posljednjih godina i u njihovim trgovinama hit, posebice u Dalmaciji. PIK Vinkovci u sastavu grupacije Fortenova na svojim njivama sade kozjak posljednjih pet godina i zasad sve prodaju na domaćem tržištu, odgovaraju. Smatra se kako ljutika potječe s područja današnje Palestine, a danas je raširena gotovo po cijelom Orijentu i srednjoj Aziji. Jedna lučica prilikom rasta stvara "gnijezdo" i od 10-ak komada kruškolikih, izduženih lukovica sa zelenim, dugim i uskim šupljim listovima. Boja ljuske varira od svijetlo smeđe do ružičaste, a iznutra je bijela s primjesama zelene ili ružičaste.

Iako je ljutika biljka dalmatinskog kamenjara, jako dobro podnosi niske temperature, a za razliku od luka, može se dulje čuvati jer ne klija tako brzo.



 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje