Tjedni komentar

Mađarska ne odustaje od oduzimanja zemlje koju su stranci kupili početkom 90-tih

Agrovijesti
Doručak sa hrvatskih farmi u Budimpešti Fotografija: Agrobiz
Država je raskinula sve kupoprodajne ugovore sa strancima koji su privatizacijom preuzeli poljoprivredna zemljišta početkom 90-tih godina, postavili su uvjet da se zemljište, najviše 300 ha, može prodati fizičkoj osobi koja živi i bavi se poljoprivredom u tom području najmanje 15 godina.

Članovi Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore bili su gosti Mađarske poljoprivredne komore gdje ih je primio predsjednik Balázs Győrffyj sa suradnicima te ih upoznao s radom i strategijom njihove komore. Mađarska Komora već nekoliko desetljeća ima tradiciju savjetodavne službe.  Krajem 90-tih, savjetodavci su se osim tehničkih zadataka bavili isplatom raznih potpora.

Nakon 2004. godine stavio se dodatan naglasak na korištenje EU sredstava te su se bavili isplatom subvencija. U 2012. bilo je 200 savjetnika u okviru Komore, odnosno 480 savjetnika u okviru državne uprave. Međutim, nakon što su dobili novi Zakon kojim se uvelo obavezno članstvo i čime se uredilo funkcioniranje Komore, preuzeto je 480 zaposlenika iz državne uprave. Od 2014. imaju 660 agronoma koji su zaposlenici Komore.

Posreduju za osiguranje

U Mađarskoj se koristi potpora EU na 5 milijuna hektara, imaju 165.000 prijava za potpore, a oko 130.000 se obrađuje posebno u Komori što čini 2/3 ukupnih prihoda. Sve prijave se rade besplatno te se ne moraju trošiti dodatna sredstva EU. Od 2007. godine prijave se isključivo rade u elektroničkom obliku čime se ubrzao proces prijava.  Do 2013. Komora je imala 19 županijskih članica plus Budimpešta. Ukupno je imala 11.000 članova od 400.000 potencijalnih. U ranijem razdoblju, Komora je bila svedena na običnu udrugu, ali nakon 2013. godine i odluke Vlade komora postaje ozbiljan predstavnik poljoprivrednih proizvođača, te najvažniji savjetnik Vlade vezan uz donošenja odluka.

Članarine su podijeljene u 11 kategorija; najniža je 6,5 eura godišnje, a najviša 3300 eura a visina ovisi o neto godišnjem prihodu. Članovi prijavljuju svoj prihod i na temelju toga plaćaju članarinu. Svi članovi imaju neposredan pristup preko weba, imaju svoj ulaz - šifru. Komora djeluje kroz tri glavna područja i to lobiranje, davanje usluga i vođenjem vanjskih poslova. Kroz lobiranje i pripremu zakona rade na stvaranju odgovarajućeg pravnog okruženja koje ide u prilog članstvu. S obzirom na to da je predsjednik Komore i zastupnik u Parlamentu, Komora je ujedno i inicijator zakona. Komora ima 8 centara u kojima su sve usluge dostupne, a u svima županijama imaju svoje urede. Jedna od usluga koju omogućavaju svojim poljoprivrednicima je jeftinija mobilna cijena koja je povoljnija od tržišne.

Posreduju u osiguranju za mehanizaciju te planiraju osnovati vlastitu osiguravajuću kuću koja neće biti tržišna već prilagođena potrebama poljoprivrednika. Provode i edukativnu djelatnost, certificiranje poljoprivrednih proizvoda, besplatnu službu za pravno savjetovanje, arbitražni sud za sporove, sektorske i promocijske kampanje, promidžbu svježih poljoprivrednih proizvoda i dr. Deset puta godišnje tiskaju publikaciju u 300.000 primjeraka koju šalju svojim članovima, a imaju i tematsku stranicu za 300.000 poljoprivrednika. Također provedena su dva značajna projekta zajedničke nabave energenata koji olakšava poljoprivrednicima s troškovima za sušaru te smanjenje šteta od tuče u iznosu od 150 milijuna eura.

Njihovi članovi osim navedenog imaju povlaštenu nabavu dizelskog goriva, te s francuskom komorom sudjeluju u projektu vrijednom 5 milijuna eura koji promiče svježe poljoprivredne proizvode. Komora djeluje i humanitarno te svake godine kroz projekt "Kruh Mađara" osigurava pomoć kroz donaciju pšenice Mađarima izvan Mađarske, sirotištima i Karpatskoj Ukrajini bez obzira na nacionalnost. Poljoprivrednici doniraju 100 do 200 kilograma pšenice. Mađarska poljoprivredna komora članica je Copa-Cogeca organizacije. Četiri godine imali su potpredsjednika Copa organizacije. Također, već 18 godina djeluju kao V4 zemlja. Mađarski poljoprivrednici koji djeluju izvan granica Mađarske mogu se učlaniti u komoru, a to je novi sustav unazad pet godina.

Prijetnje Europske komisije

Komora, posebice uz potporu Istvana Jakaba, potpredsjednika Parlamenta te predsjednika stranke MAGOZS koja je koalicijski partner sa strankom Fidesz, uspjela je unijeti značajne promjene po pitanju poljoprivrednog zemljišta i potpora u poljoprivredi, ali i kvalitete proizvodnje.  Primjerice, država je raskinula sve kupoprodajne ugovore sa strancima koji su privatizacijom preuzeli poljoprivredna zemljišta početkom 90-tih godina. Postavili su uvjet da se zemljište, maksimum 300 ha, može prodati fizičkoj osobi koja živi i bavi se poljoprivredom u tom području minimalno 15 godina.

Također, kako bi fizička osoba mogla kupiti zemljište morali su polagati ispit na mađarskom jeziku. Svi koji nisu mogli zadovoljiti uvjete, ujedno nisu mogli više biti ni vlasnici zemljišta te je tako zemljište vraćeno mađarskim poljoprivrednicima, čime se brani njihov interes. Europska komisija smatra kako je zakon sporan i kako su nužne izmjene ili će Mađarska morati plaćati penale, ali oni su odlučni u tome kako zakon trebaju štiti jer je zemljište važno za očuvanje nacionalnog interesa. Ali kako bi ga zadržali s druge strane trebaju biti tehnološko ojačani i tržišno orijentirani.

Povoljni krediti

Budući da je bilo malverzacija i utaje PDV-a te se tako stvarala konkurentnost, Mađari su uveli učinkovit nadzor cestovnog prometa u kojem porezna uprava u stvarnom vremenu ima uvide u sve kamione koji ulaze na državni teritoriju. Okruženje za financiranje kredita poljoprivrednika je povoljno. Narodna banka uvela je Program rasta koji se realizirao kroz komercijalne banke, a kamata je bila 2% bruto - tj. 1,75% neto, što je bilo povoljno proizvođačima te je u velikoj mjeri potaknulo investicije u sektoru.

Tijekom krize 2008. godine pokazalo se kako će poljoprivrednik radije izgubiti vlastitu kuću umjesto poljoprivrednog zemljišta. Banke su to prepoznale i sve su se više počele okretati njima. Nakon 2020., s dosadašnjih 3,5 milijardi eura iz EU dijela u Programu ruralnog razvoja, te 11% sufinanciranja iz Vlade Mađari planiraju dobiti 6,5 milijardi eura. Model će se preuzeti od Austrije i Italije koje iz nacionalnog dijela sufinanciraju iznos jednak onome iz europskog dijela. U slučaju Mađarske iznos iz EU dijela bi trebao biti 3 milijarde eura, a 3,5 iz nacionalnog. Cilj podizanja iznosa je jačanje ruralnih područja te konkurentnost proizvodnje.

Okrugli stol Osiguranja u poljoprivredi

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje