Profitabilna poljoprivreda

Mak sve profitabilniji - sedam OPG-ova zasijalo mak na 30 hektara

Agrovijesti
Polje maka Fotografija: Pixabay
Potrebe za sjemenom maka u nas su daleko veće od domaće proizvodnje, a podmiruju se uvozom

Hrvatski poljoprivredni proizvođači polako se počinju okretati proizvodnji profitabilnijih poljoprivrednih proizvoda. Dok je vladala fama oko proizvodnje industrijske konoplje, protekle dvije godine u Hrvatskoj pojavila se skupina proizvođača koja je krenula u proizvodnju maka.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, prošle je godine mak zasijan na više od 30 hektara, dok je samo prije tri godine proizvodnja bila mizerna i kontrola se provodila na manje od jednog hektra, odnosno ovom se proizvodnjom bavilo samo jedno poljoprivredno gospodarstvo.

Razlog za ulazak u ovu proizvodnju treba tražiti u činjenici da je Hrvatska nekada imala veliku proizvodnju maka, ali je ona sustavno uništena. S druge strane, ne tako daleko od Hrvatske, u Češkoj se mak proizvodi na čak 50.000 hektara, a Češka na ovoj proizvodnji, zavisno od godine do godine i cijene na tržištu, zna zaraditi i do 1,5 milijardi eura.

Hrvatska danas, prema nekim procjenama, uvozi i do 300 tona maka, od čega najvećim dijelom dominira mljeveni mak za kućanstva, ali se sve više uvozi i sjeme maka koje se koristi u pekarskoj industriji - za peciva koja se posipaju sjemenkama.

U Šaframu se nadaju rastu proizvodnje

Jedan od većih uvoznika maka u Hrvatsku jest tvrtka Šafram koja svoju proizvodnju i preradu ima u okolici Virovitice, a njezina direktorica Arijana Šafranko Salihćehajić kaže kako oni godišnje uvoze oko 100 tona maka, od čega se 93 tone proda domaćinstvima za proizvodnju kolača, a ostatak kupuje pekarska industrija. "Moja je procjena da su potrebe tržišta između 200 i 300 tona, jer se sjeme maka sve više koristi na pekarskim proizvodima i u konditorskoj industriji. Najveća potrošanja maka je u zimskom periodu kada se rade makovnjače i drugi kolači od ove biljke", kaže Šafranko Salihćehajić.

Iako je tvrtka Šafram prije nekoliko godina pokušala pokrenuti proizvodnju maka na području Virovitice, nažalost nisu uspjeli jer nije bilo interesa proizvođača. "Raduje me što se očigledno svijest o mogućnosti ove proizvodnje počela mijenjati", dodaje direktorica Šaframa, koja nas je uputila na njihova bivšeg zaposlenika, a danas jednog od prerađivača maka.

Robert Andrić, poljoprivrednik iz okolice Bjelovara, iznenadio se podatkom da se pojavila proizvodnja maka na 30 hektara. On je danas jedan od rijetkih koji ima strojeve za preradu maka i spreman je otkupiti sve količine koje se pojave na tržištu, no kaže da je ova proizvodnja dosta teška. "Mi smo prošle godine zasijali mak na 14 hektara, ali smo zbog kiše i poplava izgubili gotovo svu proizvodnju", dodaje Andrić.

Prema njegovoj procjeni urod maka na jednom hektru može biti od jedne do maksimalno dvije tone, što zapravo znači da, ako su podaci o proizvodnji na 30 hektara točni, ne zadovoljavamo ni 10 posto domaćih potreba.

U Hrvatskoj se uzgaja samo uljani mak za sjeme, i to uglavnom u vrtovima za potrebe kućanstva. Potrebe za sjemenom maka u nas su daleko veće od domaće proizvodnje, a podmiruju se uvozom. Osobito se uvoze znatne količine alkaloida za potrebe farmaceutske industrije.

Proizvodnja maka, kao i industrijske konoplje, vrlo je restriktivno regulirana. Naime zbog sadržaja alkaloida u tobolcima, pravna ili fizička osoba dužna je najkasnije u roku od 30 dana od datuma sjetve uzgoj maka prijaviti Ministarstvu poljoprivrede RH, odnosno poljoprivrednoj inspekciji. Prijavu uzgoja maka na Obrascu 2. iz "Pravilnika o uvjetima za uzgoj konoplje, načinu prijave uzgoja maka, te uvjetima za posjedovanje opojnih droga u veterinarstvu" (NN 18/2012), proizvođač treba dostaviti poljoprivrednoj inspekciji najkasnije do 1. svibnja tekuće godine.

 

Na što treba paziti kad se kreće u proizvodnju

Izvod iz Pravilnika o proizvodnji:

  • pravna ili fizička osoba dužna je najkasnije u roku od trideset dana od datuma sjetve, a najkasnije do 1. svibnja tekuće godine prijaviti uzgoj maka koji nije namijenjen za izradu opojnih droga (Papaver somniferum L) poljoprivrednoj inspekciji
  • Zakonom o suzbijanju zlouporabe droga (Narodne novine broj 107/01, 87/02, 163/03, 141/04, 40/07, 149/09, 84/11) uređen je uzgoj opijumskog maka, a prema članku 14. uzgajivač maka koji nije namijenjen za izradu droge dužan je uzgoj maka najkasnije u roku od 30 dana od dana sjetve prijaviti poljoprivrednoj inspekciji te preostale dijelove biljke (makova slama) koji bi mogli služiti za izradu droge, uništiti odmah po ubiranju biljke
  • članak 9. Pravilnika o uvjetima za uzgoj konoplje, načinu prijave uzgoja maka te uvjetima za posjedovanje opojnih droga u veterinarstvu (Narodne novine broj 18/12) - uzgoj maka prijavljuje se na Obrascu 2 iz Dodatka II Pravilnika

 

Uzgoj maka u Hrvatskoj po godinama

2012. nadzor uzgoja maka na jednom poljoprivrednom gospodarstvu na površini od 0,04 ha                           

2013. nadzor uzgoja maka na jednom poljoprivrednom gospodarstvu na površini od 0,285 ha 

2014. nadzor uzgoja maka na četiri poljoprivredna gospodarstva na površini od 10,04 ha

2015. nadzor uzgoja maka na sedam poljoprivrednih gospodarstava na površini od 30,14 ha  (0,02 ha + 1,00 ha + 1,50 ha + 1,69 ha + 0,02 ha + 4,14 ha + 21,77 ha)

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje