Malinari u BiH u problemima: Hiperprodukcija i niska otkupna cijena

Agrovijesti
Maline Fotografija: Pixabay
Izvoz malina iz Bosne i Hercegovine u posljednjih nekoliko mjeseci bilježi pad, a vrijednost izvoza u rujnu i listopadu je za 34 posto manja nego prošle godine. Na svjetskom tržištu je došlo do pada potražnje, a proizvođači su istovremeno povećali proizvodnju, govore podaci Vanjskotrgovinske komore BiH.

Upravo zbog hiperprodukcije, trgovina i izvoz ne mogu pratiti proizvodnju, poručeno je na okruglom stolu "Stanje i perspektive proizvodnje i izvoza maline u BiH". 

"Fokus se treba prebaciti s kvantitete na kvalitet, na povećanje prosječnih prinosa i na smanjenje zasada proizvodnih površina jer je u posljednje vrijeme fokus samo na širenju proizvodnje. Došlo je do smanjenja potražnje ne tržištu, a ne možemo se takmičiti kvantitetom. Prošle godine glavna prednost nam je bio kvalitet, a sada je ispaštao zbog vremenskih usvjeta", kazao je menadžer Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH Armin Kurbegović. 

Ovosezonski postotak kvalitete prve klase malina nije veći od 65 posto, dok je u prethodnoj sezoni bio 85 posto. Istovremeno, veliki broj hladnjača ima probleme s plasmanom robe na evropsko tržište. 

Otkupljivači tvrde da je nekonkurentnosti doprinijela i cijena koja je nerealno visoka, iako su upravo oni odgovorni za njeno definiranje. 

"Ove godine cijena nije smjela biti viša od 2,50 ili 2,70 KM, a polka je plaćana 3 KM, vilamet 3,10 KM, a miker 3,30 KM. Ne možemo izdržati dvije godine zaredom na ovakav način. Imamo punu količinu u hladnjačama po visokim cijenama i ove godine smo nekonkurentni i postavlja se pitanje da li će se otkupljene maline iz sezone 2016. moći isporučiti na evropsko tržište do početka naredne sezone. U Poljskoj je, recimo, otkup bio enormno velik, a cijene su mnogo niže od naših", rekao je Goran Papić, direktor kompanije Natural Food Sarajevo. 

Hiperprodukcija u pitanje dovodi i maline koje će biti proizvedene u 2017. i 2018. godini. Papić ističe da se u novoj sezoni očekuje 25.000 tona, a kapacitet hladnjača je 18.000 tona. 

"Šta ćemo sa 7.000 tona malina, tko će ih otkupiti? Moramo imati podršku od države kroz subvencije za kapitalna ulaganja sa 30-35 posto ili da se ugledamo na europske države gdje se daje 10 centi za kilogram otkupljenog i zamrznutog proizvoda i dodatnih 10 centi za izvoz. To bi pomoglo svim otkupljivačima da prošire kapacitete", tvrdi Papić. 

Predsjednica udruženja "Eko brda" iz Olova Jasminka Hadžiabdić glavnim krivcem za situaciju u kojoj su se našli proizvođači i hladnjačari smatra upravo hladnjačare, jer su oni diktirali cijenu malina i poticali proizvodnju prodajući sadnice. 

"Veliki broj hladnjačara ima svoje rasadnike i bilo im je u cilju da prodaju što više sadnica, a veliki broj tih sadnica je bio upitne kvalitete. Bilo je evidentno da to nisu bile sadnice iz rasadnika, ali su ih prodavali da bi ostvarili profit. Firma iz Visokog je iz Poljske uvezla zaražene sadnice i ljudi koji su ih posadili su sve morali povaditi, ne mogu tri godine ništa saditi. Dobar dio hladnjačara nije isplatio maline, prodali su sadnice, a kada su ljudi napravili planove promijenili su priču i sada zagovaraju zaustavljanje proizvodnje", kazala je za Klix.ba Jasminka Hadžiabdić. 

Hadžiabdić ističe da je problem nastao jer hladnjačari nisu udruženi i nemaju zajedničku strategiju. 

"Ne mogu prodavati dva milijuna sadnica ako je kapacitet njihovog rasadnika milijun ili 700-800 tisuća. Sada stvaraju ambijent da će sljedeće godine biti sretan malinar koji bude imao kome prodati maline. Oni kukaju, a šta bi trebali malinari koji su umjesto tri tone nabrali 500 kilograma? Hladnjačari se okupljaju jer neće zaraditi pola milijuna nego 100.000 tisuća, to nije korektno. Nama je svaka cijena iznad 3 KM prihvatljiva, ali ako se desi da cijena padne ispod 2 KM malinari će odustati od proizvodnje i bavljanja poljoprivredom", poručila je Hadžiabdić. 

I direktor USAID/Sweden FARMA II projekta Adrian Neal je istakao da su strateška partnerstva između proizvođača i otkupljivača nužna kako bi se izbjegle situacije da se proizvod nema kome prodati. BiH ima potencijal, ali jedino na taj način ovaj sektor može imati svijetlu budućnost.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje