REGIJA

Malinjaci su najveća "tvornica" u Srbiji jer zapošljavaju 35.000 ljudi

Agrovijesti
Maline Fotografija: Pixabay
U proizvodnji, preradi i plasmanu malina angažirano je je od 30.000 do 35.000 zaposlenih s punim radnim vremenom, a povremeno u ovom poslu radi čak oko 150.000 ljudi. To znači da su malinjaci zapravo najveće tvornica na otvorenom u Srbiji, tvrdi se u tekstu Večernjih novosti.

Maline za Srbiju poslednjih godina predstavljaju najprofitabilniji izvozni artikal, čija vrijednost dostiže u nekim godinama i više od 200 milijuna eura. Neto devizni priljev od ukupne vrijednosti iznosi oko 90 posto. Prema podacima Međunarodne organizacije proizvođača i prerađivača maline, sa proizvedenih 79.000 tona, najveću proizvodnju u prošloj godini imala je Srbija, zatim SAD, sa 66.000 tona, treća je bila Poljska – 60.000 tona, a četvrto mjesto zauzeo je Čile sa 38.000 tona.

U proizvodnji, preradi i plasmanu malina angažirano je je od 30.000 do 35.000 zaposlenih s punim radnim vremenom, a povremeno u ovom poslu radi čak oko 150.000 ljudi. To znači da su malinjaci zapravo najveća tvornica na otvorenom u Srbiji, tvrdi se u tekstu Večernjih novosti.

Znanstveni suradnik Aleksandar Leposavić iz Instituta za voćarstvo iz Čačka, koji odlično poznaje stanje u malinarstvu, i koji će krajem svibnja na 10. međunarodnom seminaru jagodičastog voća u Čileu biti jedini predstavnik iz Europe, kaže da je, od početka velike ekonomske krize u Srbiji, malina jedan od značajnijih proizvoda srpskog gospodarstva. Prema njegovom mišljenju, razlog tome je što se od početka sedamdesetih godina prošlog stoljeća do danas značajno proširuju proizvodni nasadi malina, grade rashladni kapaciteti i povećava izvoz, ali i zbog toga što je u ovom razdoblju došlo do zaostajanja u razvoju i propadanja više drugih gospodarskih grana i djelatnosti.

"Zbog još izraženije stagnacije gospodarstva u Srbiji posljednjih godina je došlo do neplanskog, a u 2015. i 2016. godini i do stihijskog povećanja proizvodnih površina. Slična situacija je i u zemljama okruženja. Nažalost, povećenje proizvodnih površina nije praćeno i povećanjem prinosa i kvalitete. Nasadi maline se podižu čak i u uvjetima nepostojanja minimuma uvjeta za ekonomski isplativu proizvodnju", kaže ovaj stručnjak. Dodaje kako je s druge strane, perspektiva izvoza vrlo dobra, jer maline, pored ostalog, imaju epitet ekološke, odnosno “zdravstveno sigurne” hrane, tako da se izvoz može, uz odgovarajuće marketinške mjere, i povećati, jer postoji značajna i stabilna izvozna potražnja.

Berba malina

Proizvodnja raste

Najveći dio srpskog izvoza ostvaruje se prema zapadnoeuropskim zemljama, Japanu i SAD-u u smrznutom stanju.Obzirom na gospodarski značaj, prije svega u izvozu, prihodu obiteljskih gospodarstava i preradi, Leposavić smatra da treba podržati inicijativu za formiranje nacionalnog savjeta za maline na svim razinama. Proizvodnja maline u svijetu posljednjih desetljeća raste. Najveća razina proizvodnje ostvaruje se u Europi (više od 60 posto), zatim u Sjevernoj Americi (SAD, Kanada), Južnoj Americi (Čile i Argentina) i Aziji (Kina).

Po ubranim količinama, na europskom je kontinentu na prvom mjestu Rusija, zatim slijede Srbija, Poljska, Ukrajina, Mađarska, Francuska, Španjolska. Međutim, najveća robna proizvodnja ostvaruje se u Srbiji, jer se više od 95 posto svježih i prerađenih plodova maline plasira na svjetskom tržištu.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje