Tjedni komentar

Manifestacije, sajmovi, konferencije - ima li poljoprivreda koristi od toga?

Agrovijesti
Sajmovi Fotografija: Thinkstock
Svakodnevno se održavaju konferencije, manifestacije, sajmovi, no pitanje je imaju li naši proizvođači od toga u konačnici i neku korist. Statistike nas demantiraju i ukazuju da nešto ne valja, pa bi trebalo vidjeti kako da svi zajedno postanemo prijatelji hrvatskom selu. Ali možda na drugačiji način

Hrvatska je proteklih godina doživjela hiperprodukciju konferencija, sajmova, manifestacija, festivala, različitih evenata o poljoprivredi. Na njima se govori, otvaraju teme, vode rasprave, prodaju lokalni proizvodi, upoznaju i druže stručnjaci, mediji, OPG-ovi, političari. No nitko sa sigurnošću ne može utvrditi pomažu li svi ovi događaji razvoju poljoprivrednog sektora i imaju li u konačnici utjecaj na ono što je najvažnije - veću proizvodnju i veći dohodak poljoprivrednika, ali ne samo njih nego i svih drugih koji nešto proizvode za tržište.

Tijekom ovog tjedna održano je nekoliko konferencija na kojima se govorilo o poljoprivredi. Jedna od njih je Slavonika koja je održana u Osijeku na Poljoprivrednom fakultetu, a u ponedjeljak bi se prema najavi u Bruxellesu trebala održati još jedna agrobiznis konferencija koja bi mogla okupiti glavne dionike i ljude uključene u ovaj sektor kako iz Hrvatske, tako i one koji lobiraju za interes hrvatskog sela i proizvodnju hrane u Europskoj uniji. Također je održano i nekoliko manifestacija, od skupa maslinara Noćnjak, preko festivala Moja poduzetna Hrvatska i nekoliko sajmova meda.

Uvijek iste ili slične teme

Teme koje se na konferencijama obrađuju kreću se manje-više u istom krugu: kako povećati proizvodnju, koji je utjecaj ulaska u EU, kako smanjiti prevelik uvoz hrane, potaknuti razvoj ruralnih prostora, iskoristiti EU fondove. Panelisti su, s obzirom na to da smo mala zemlja, također uglavnom isti. Mediji uglavnom budu na početku, pričekaju da glavni akteri, najčešće političari ili ministri, daju izjave i odlaze. 

Konferencija

Na konferencijama okupljeni najviše očekuju od predstavnika države - ministra ili njegovih izaslanika. Očekuju da će oni u izravnom kontaktu s publikom, stručnjacima i medijima odgovoriti koji su strateški ciljevi Vlade, u kojem će smjeru ići poljoprivredna politika te kakva su razmišljanja ministra o pojedinim sektorima poljoprivredne proizvodnje.

Tako je ovaj tjedan na konferenciji Slavonika novi ministar poljoprivrede Romić izdvojio sat vremena te odgovarao na pitanja studenata Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku i učenika nekoliko razreda poljoprivrednih i veterinarskih škola iz Slavonije koje su organizatori konferencije pozvali da prisustvuju konferenciji.

S obzirom na to da sam kao novinar pratio konferenciju, iznenadilo me s koliko strasti, žara i znanja studenti ministru postavljaju konkretna pitanja. Točno se moglo vidjeti i osjetiti da su studenti agronomije momci i djevojke čiji se roditelji bave poljoprivredom i imaju zahvaljujući tome veliko predznanje i iskustvo, te su ministra "rešetali" pitanjima poput zašto se uvozi previše svinjetine, kako će utjecati na to da mladi dobiju najvažniji resurs - poljoprivrednu zemlju, hoće li se mijenjati Program ruralnog razvoja, pa čak do pitanja na koji način država može utjecati na sivo tržište jakih alkoholnih pića. Naime jedan je student ministru Romiću uputio konkretno pitanje - zašto država ne smanji trošarine na jaka alkoholna pića i tako suzbije sivo tržište koje zbog visokih trošarina cvjeta, a država odnosno proračun na tome samo gubi. Ministar je profesorski vješto odgovarao na pitanja mladih ljudi, dao naznake neke buduće poljoprivredne politike, no gotovo ni na jedno pitanje nije odgovorio konkretno, nego više načelno. Jesu li studenti kući otišli zadovoljni ili ne, teško je procijeniti.

Ambulantna prodaja na sajmovima

S druge strane manifestacije na kojima se prodaju lokalni proizvodi također su doživjele zadnjih godina svoju ogromnu ekspanziju. Česti su sajmovi na kojima se prodaju lokalni proizvodi, no iako svi mi deklarativno govorimo kako želimo kupovati proizvode od lokalnih proizvođača, kada konkretno upitate one koji su izlagali na sajmu jesu li zadovoljni prodajom, oni najčešće sliježu ramenima i odgovaraju negativno. Lijepo je obići sajam, vidjeti što se nudi, razgovarati sa svim tim vrijednim ljudima koji nešto proizvode, no kada se u sve to unese nekakva ekonomska formula, pitanje je može li sajamska prodaja i prodaja na manifestacijama u budućnosti biti dobra ili je bolje pronaći način kako sve te proizvođače udružiti i omogućiti im da dođu na policu trgovina. Ne mogu sa sigurnošću tvrditi, ali prema procjeni nekih stručnjaka prodaja hrane se s više od 80, a možda čak i 90% udjela odvija u trgovini. Dakle na policama. Pitanje je onda imaju li naši OPG-ovi koji izlažu na sajmovima koristi od ove "ambulantne" prodaje.

Koliko je teško brendirati domaće proizvode, pri čemu mislim na proizvode OPG-ova, dovoljno je ilustrirati i podacima da se sporadično otvaraju trgovine s proizvodima naših OPG-ova, ali propadaju za manje od nekoliko mjeseci.

Nedavno je tako u zagrebačkoj Dubravi otvorena lijepa trgovina pod nazivom Proizvodi Slavonije ili tako nekako. Ušao sam jedno predvečerje u trgovinu, pogledao cijene i pitao prodavačicu misli li ona stvarno da će netko kupiti domaći sok od rajčice u pakiranju od litre i pol za nevjerojatnih 28 kuna. Naravno, nije mi ponudila odgovor, osim da se radi o domaćem kvalitetnom proizvodu. Ni mjesec dana od otvorenja, ta je trgovina zatvorena.

Kako su nestali Srdela snack i trgovine Proizvodi hrvatskog sela

Posljednjih godina dovoljno se prisjetiti neuspjelih pokušaja pokretanja lanca trgovina Proizvodi hrvatskog sela, koji je spektakularno otvoren tamo negdje 2008. godine, a propao nakon pet mjeseci. Bilo je i pokušaja da se napravi domaći fast food Srdela snack, koji je država financirala i krenula ambiciozno s ciljem da se otvori u svim gradovima, ali je isto tako nakon nekoliko godina neslavno propao. Ne treba podsjećati kako je država za ove projekte izdvojila lijepe svote novca koji je otišao u vjetar. Ljudi vole domaće proizvode, ali oni po mojem mišljenju moraju biti na policama trgovina i moraju imati cijenu koja odgovara standardu hrvatskih građana. Sve drugo je samo manifestacija i lijepo okupljanje koje je, kad se malo zagrebe ispod površine, financirano kroz neki oblik subvencioniranja i novca poreznih obveznika. Bilo da se OPG-ima daju besplatni štandovi, prostor za prodaju i slično.

I što na kraju reći? Zašto sam odlučio pisati o manifestacijama, konferencijama i festivalima? Nekako imam dojam da je potrebno skupiti snage i otići korak dalje od njih. Ne znam točno kako, ali bi bilo potrebno napraviti iskorak i pokušati sve to zapakirati u jednu nacionalnu strategiju kako potaknuti ljude da kupuju lokalno, da se probudi svijest o važnosti zaštite domaćih proizvoda, kupovanja lokalnih proizvoda od naših seljaka. Treba sve te zaključke s konferencija pretvoriti u konkretne strateške korake. Ovako imam dojam da kad se ugase svjetla pozornica konferencija, festivala i manifestacija, svi utonemo u svakodnevni život, a statistike i brojke opako nas demantiraju i ukazuju nam da nešto ne valja jer nam proizvodnja pada, uvoz raste, izvoz slabo ide i uglavnom se svodi na izvoz sirovina, a dohodak proizvođača nikada nije bio manji. O tome da je tužno vidjeti kako ruralni prostor posebice Slavonije svakodnevno napuštaju kolone mladih ljudi, da i ne govorimo.

Možda je ovo tema za neku od budućih konferencija ili ideja za to kako da se svi bolje organiziramo i končano postanemo prijatelji našim seljacima na drugačiji način.

Miroslav Kuskunović

  • Avatar
    limun 21. Ožujak 2016. u 08:48 Sajmovi služe samo za promociju da se proba proizvod i nešto malo kupi, a kasnije nakon stjecanja povjerenja se kupuje
  • Avatar
    limun 21. Ožujak 2016. u 08:45 Tržište diktira cijene i to treba shvatiti. Samo da se napravi anketa koliko je kupac ili posjetitelj spreman platiti za neki proizvod znali bi i mogli više prodavati
  • Avatar
    limun 21. Ožujak 2016. u 08:41 Primjer je kad dođete negdje na OPG i želite kupiti neki proizvod cijena je kao u Londonu, tako npr. vino koje Vam ponude da kušate i želite ga kupiti u tom podrumu nema prihvatljivu cijenu.
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje