Slavonija

Manje zasijanih hektara u Osječkoj županiji

Agrovijesti
Uljana repica Fotografija: Pixabay
Mnogo više očekivali smo od ove “stručne” Vlade RH, izjavio je Antun Laslo

U Osječko-baranjskoj županiji (OBŽ) proljetna sjetva obavit će se na 136.500 ha, a to je nešto manje nego u proljetnoj sjetvi 2015. godine, kada je bilo zasijano 137.200 ha. Od ukupnih predviđenih zasijanih površina najviše će i ove godine na području OBŽ-a biti pod kukuruzom - 83 tisuće hektara, 20 tisuća hektara bit će zasijano sojom te po deset tisuća hektara suncokretom i šećernom repom. Podaci su to koji su, između ostaloga, izneseni jučer na sastanku u Županijskoj komori Osijek, koji se već tradicionalno održava uoči sjetve, piše Glas Slavonije.

Uz predstavnike prerađivačke industrije, poljoprivrednih poduzeća, obiteljskih gospodarstava, Petrokemije, poslovnih banaka, Osječko-baranjske županije i Savjetodavne službe, bili su i Tugomir Majdak i Krunoslav Karalić, zamjenik i pomoćnik ministra poljoprivrede.

Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Osijek u uvodnom dijelu izjavio je kako ulazimo u travanj, oranice su pune vode, a tlo još uvijek nema potrebnu temperaturu te da će se teško u ozbiljnije radove na sjetvi krenuti ovih dana. "Do sada nije ni hektar zasijan pod šećernom repom, a njezini optimalni rokovi počeli su 15. ožujka. Stručnjaci kažu da neće biti kasno ni u polovini travnja sijati repu i dobiti dobre rezultate. U Hrvatskoj će biti šećernom repom zasijano između 15.000 i 17.000 ha. Ovoga se proljeća očekuje veći interes za sjetvu soje i suncokreta. Na razini Hrvatske moglo bi biti zasijano oko 45.000 ha pod suncokretom, pod sojom oko 65.000 ha, a i ove godine ima najava da bi čepinska uljara mogla otkupiti sve ponuđene količine uroda te dvije kulture koje zadnjih godina imaju trend rasta. Očekuje se da će i ove godine najtržnija kultura biti kukuruz, unatoč tomu što je naše stočarstvo u padu. Naime, kukuruz traže izvozna tržišta, najviše Bosna i Hercegovina."

Antun Laslo, predsjednik udruge Život, izjavio je: “Optimalni rokovi sjetve su pred nama, poticaja nema, mnogi su poljoprivrednici blokirani, a mladi nam odlaze sa sela. A što nam vrijedi i zasijati ako opet ne znamo tko će otkupiti ili uskladištiti naš urod, pod kojim uvjetima i ostalo. Moram reći da smo mnogo više očekivali od ove “stručne” Vlade RH, odnosno Ministarstva poljoprivrede. Ako su tako stručni, smatrali smo da znaju da se bez poticaja ne može pripremati za sjetvu”, izjavio je Laslo, te je ironično dodao da će se očito zasijati manje površina i manje kvalitetno pa ćemo proizvoditi još zdraviju hranu. Dodao je kako će on osobno sijati samo za vlastite potrebe, jer je jedan od rijetkih koji se još bavi stočarstvom.

Manja ulaganja - manji urodi

Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, rekao je kako većina poljoprivrednika nema ni za plavi dizel, a kamoli za ostali repromaterijal, čeka se novac od poticaja kako bi se iskoristile pogodnosti snižene cijene mineralnih gnojiva. "Nekvalitetno odrađena sjetva, odnosno sjetva s manje ulaganja dat će i manje proizvoda, a u konačnici i manje novca u državnoj blagajni. Nadam se da je ovo zadnja godina da pričamo o poticajima, oni se jednostavno poljoprivrednicima moraju dati na vrijeme", rekao je Brlošić.

Tugomir Majdak je izjavio kako isplata poticaja kreće polovinom travnja sukladno dogovorima između ministra poljoprivrede Davora Romića i ministra financija Zdravka Marića. "Prvi avans poticaja za lanjsku godinu isplaćen je krajem 2015. godine, a sada će biti isplaćeno 2,8 milijardi kuna, što je ukupno povećanje od 246 milijuna kuna. Za 2016. godinu u proračunu za poljoprivredu osigurano je 6,83 milijardi kuna. Od novosti koje pripremamo u Ministarstvu poljoprivrede valja navesti da radimo na izradi zakona o nepoštenim trgovinskim odnosima u RH, a što se odnosi prije svega na odnos trgovačkih lanaca prema proizvođačima, potom se radi na izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu prema kojem će se zemljište dodjeljivati onima kojima je ono najpotrebnije, do kraja godine bit će gotova poljoprivredna strategija, a ići će se i na opsežnije izmjene Programa ruralnog razvoja", rekao je Majdak.

Pomoć svinjogojcima

Krunoslav Karalić je dodao kako u travnju kreću isplate za pomoć mljekarskom sektoru i to po četiri osnove - izravna plaćanja, proizvodno vezane potpore, državna pomoć i izvanredne mjere od 1,8 mil. eura iz EU-a, te još toliko iz nacionalnog okvira, ukupno 3,6 milijuna eura. "Što se tiče Kodeksa otkupa žitarica i uljarica valja navesti da je Ministarstvo poljoprivrede tu bilo samo posrednik između otkupljivača i proizvođača. On nema pravnu snagu, izmjene su moguće i mo smo tu spremni biti moderatori", rekao je Karalić i dodao kako se pokušava pomoći i svinjogojskom sektoru, ne u smislu interventnog otkupa, jer na tržištu trenutačno ima višak od 5.000 komada tovljenika, nego u dogovoru s Europskom komisijom treba vidjeti kako se može pomoći."

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje