Intervju tjedna: Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore

Matija Brlošić: Velika je zabrinutost poljoprivrednika kome će plasirati ovogodišnju žetvu

Agrovijesti
Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Fotografija: Žarko Bašić/PIXSELL
Kako se situacija oko Agrokora odražava na poljoprivrednike, što nas čeka u novom razdoblju Zajedničke poljoprivredne politike nakon 2020 godine, te kakve su reakcije stočara na novu rundu cijepljenja protiv kvrgava kože, neke su o tema o kojima smo u intervju tjedna razgovarali sa predsjednikom Hrvatske poljoprivredne komore Matijom Brlošićem

Krenula je isplata štete za cijepljenje protiv kvrgave kože. Ministarstvo se hvali kako je Hrvatska bila na braniku, prva je preventivno cijepila goveda, no s terena dolaze dosta negativne reakcije na novi ciklus. Koji je stav HPK?

Od početka cijepljenja predstavnici HPK održali su desetak sastanaka u Ministarstvu poljoprivrede na kojima su tražili naknadu zbog navedenih šteta. Inicijativu poljoprivrednih proizvođača i Ministarstva podržala je i najveća poljoprivredna organizacija u Europskoj Uniji Copa-Cogeca, koja je uputila pismenu zamolbu Europskoj komisiji u kojem je, u ime svih članica, zatražila pomoć našim poljoprivrednicima.

Također, HPK je na sastanku grupe za predviđanja Europske komisije, održanog 14.ožujka 2017. u Bruxellesu, predložila je da se prihvati prijedlog Ministarstva poljoprivrede s Vijeća ministara (06. ožujka. 2017. godine) vezano za mogućnost izmjene Odluke br. 2016/2008, naknade cjelokupnih troškova cjepiva i naknade gubitaka zbog provedbe preventivnog Programa kontrole bolesti kvrgave kože.

Opet nas je zadesio mraz i voćari, povrtlari i vinogradari najavljuju velike štete. Zbog čega se ništa ne mijenja po pitanju osiguranja usjeva, modernizaciji voćnjaka i uvođenju tehnologija koje će ih štiti od elementarnih nepogoda? Svake godine štete prelaze iznose preko milijarde kuna, a isplati se 20 milijuna kuna, pa ispada da je uzaludan posao popisivati štete.

Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore
Prošle godine novac su dobili  registrirani voćari i to samo oni sa štetom većom od 90 posto. Od 18 županija koje su proglasile elementarnu nepogodu od mraza, na području 258 gradova i općina u Hrvatskoj pogođenih mrazom, novac je dobilo njih manje od pola – 111 hrvatskih gradova i općina i to svi zajedno ukupno samo 20 milijuna kuna. Vinogradari i ostali poljoprivrednici koji su bili pogođeni mrazom, nisu dobili ni lipe. S obzirom na takvo stanje, poljoprivrednici odustaju od podnošenja zahtjeva za štetu jer smatraju da im se to ne isplati, a alternativa su im skupe police osiguranja.

Problem je u tome što ne postoji sustavan pristup rješavanju problematike šteta nastalih od mraza. Samostalni napori poljoprivrednika u pokušaju sprječavanja štete evidentno nisu dovoljni. Vlada, skupa sa Ministarstvom poljoprivrede i Savjetodavnom službom trebala bi organizirati javno savjetovanje na temu šteta od mraza kako bi svi zainteresirani akteri mogli ukazati na probleme te dati potencijalna rješenja. Na temelju javne rasprave trebalo bi donijeti posebnu Uredbu za nadoknadu šteta od mraza kao što ima npr. Austrija koja ima nacionalni i regionalni fond iz kojeg pomaže pogođenim skupinama u ovakvim situacijama.

Hoće li se uvesti obvezno članstvo za rad HPK. To je bilo najavljivano, ali se ništa bitno do sada nije dogodilo. Mislite li da HPK kroz lobiranje preko Copa Cogeca-e može pomoći hrvatskim poljoprivrednicima?

Manji do srednji proizvođači potpuno su nezaštićeni i neorganizirani što ostavlja prostor organiziranim sustavima da ih nadjačaju u pregovorima kako na nacionalnoj tako na međunarodnoj razini.

To se svakako mora promijeniti i oni moraju imati sustav u kojem će imati priliku zastupati svoje interese i sustav koji je organiziran po uzoru na ostale Komore u EU. Poljoprivrednim proizvođačima neophodna je organizacija preko koje mogu komunicirati kao organizirani sustav koji se uvažava. Drugačije se odnose prema sustavu od 100.000 poljoprivrednih proizvođača nego prema sustavu do 10.000. Također, iza svakog Povjerenstva, radne skupine, a njih je 80, mora postojati dobra priprema materijala s kojom se odlazi na sastanke. Udruge financijski ne mogu pratiti takav sustav, niti mogu organizirano okupiti sve sektore, pripremiti toliku količinu materijala, komunicirati s tolikim brojem međunarodnih partnera koji imaju sustave od nekoliko stotina zaposlenika..

U HPK je trenutno uposleno troje djelatnika te imamo dvije polaznice stručnog osposobljavanja. Gotovo 500.000 kuna novaca odlazi na članarinu COPA-COGECA organizaciji, Geopa i Svjetskoj organizaciji poljoprivrednika. Nedostatna financijska sredstva otežavaju rad Komore iz razloga što smo kadrovski potkapacitirani za praćenje gotovo 80 odbora na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Unatoč potkapacitiranosti u 2016. održano je:

više od 115 sastanaka,  22 nacionalna odbora,  20 međunarodnih odbora,  5 organizacija stručnih putovanja. Objavljeno je više od 340 informativnih te 100 medijskih objava, više od 113 prevedenih članaka i dokumenata. Provedena su 2 europska projekta, 4 nacionalna projekta. Sudjelovali smo u izradi 3 brošure, organizaciji 5 predavanja,  organizaciji sajmova na kojima je predstavljeno 15 OPG-ova. Također, primljeni smo u udruženje profesionalnih poljoprivrednih poslodavaca unutar Europske unije GEOPA.

Punopravnim članstvom Komora u Copa-Cogeca organizaciji poljoprivrednim proizvođačima je omogućeno npr. sudjelovanje na sastancima radnih tijela, politike i koordinacije odbora Copa-Cogeca, preispitivanje svih relevantnih pitanja i sudjelovanje u kreiranju zajedničke poljoprivredne politike EU, pravo glasovanja te mogućnost postavljanja izaslanika Komore za izabranu poziciju (uključujući predsjedavanje u radnim tijelima i Predsjedništvu Copa-Cogeca) i dr. Komora putem stručnih grupa Copa-Cogeca može aktivno sudjelovati u kreiranju poljoprivredne politike, pravnih te ostalih dokumenata s ciljem poboljšanja proizvodnje i života u ruralnim prostorima.

Komora sudjeluje u radu 44 radne grupe i 14 grupa civilnog dijaloga Europske komisije. Sastanci radnih grupa Copa-Cogeca održavaju se 2 do 3 puta godišnje, a sastanci grupa civilnog dijaloga Europske komisije 3 puta godišnje, što obuhvaća ukupno oko 2268 sastanaka.

Upravo radi velikog obujma posla koje sa sobom donosi članstvo u organizaciji Copa-Cogeca, kako bi efikasno mogli izvršavati aktivnosti koje su dio svakodnevnog poslovanja Komore, povećanje kadrovskih kapaciteta je prijeko potrebno, a bez uvođenja obaveznih članarina to neće biti moguće.

 

Nedavno je objavljeno da je za natječaj od 130 milijuna eura za promociju poljoprivrede koju daje EK nije stigao niti jedan projekt i prijava iz Hrvatske. I tako je već 3 godine. Kako to komentirate?

Komora se u Ministarstvu i saborskom Odboru za poljoprivredu zalagala za veću promociju projekta i pomoć oko prijave od strane institucija. Iako pomoć institucija u procesu prijave nije praksa, ali procedure za korištenje sredstava izravno od EU Komisije ponekad znaju biti toliko komplicirane do te mjere da ni sami zaposlenici u sustavu ne znaju koju proceduru odabrati ni na koji način primijeniti određena pravila. Jedna osoba u Ministarstvu bila je zadužena za taj Program, a to joj nije bio glavni posao. Mi smo tražili da ih bude barem dvoje koji će se neko vrijeme samo posvetiti tom Programu. Na žalost izbori koji su se održali dva puta i cijela politička situacija jednostavno je usporila i odgodila takvu mogućnost.

Od ostalih jedino je HPA imala kapacitet i početno iskustvo za prijavu jer su u prošlom natječaju dobili 4,5 milijuna eura. Problem je također, što natječaj za promociju traži visok postotak zastupljenosti na tržištu, snažnu organizaciju koja će provoditi projekt i sufinanciranje. Većinom se prijavljuju veći projekti i organizacijama koje prijavljuju teško je skupiti dostatna sredstva kako avansno tako i za sufinanciranje.

Komora provodi i teže projekte kao npr. projekt  u okviru Obzora 2020. Vjerujemo kako će se, nakon uvođenja obaveznog članstva, stvoriti uvjeti u kojima će biti omogućena prijava i na natječaje vezane uz promociju proizvoda naših poljoprivrednih proizvođača.  

HPK je aktivno uključena u donošenje odluka oko Agrokora i imenovani ste kao član vijeća vjerovnika. Imate li već sada neke konkretne brojke koliko je Agrokor i sve njegove kompanije ostao dužan poljoprivrednicima?

Matija Blošić

Prema podacima koje mi imamo radi se oko 100-150 milijuna kuna koje je potrebno da se zatvore potraživanja onih koji su nam se obratili za pomoć. Sastavili smo popis i uručili ga Povjereniku te održali nekoliko sastanaka kako bi pronašli način isplate.

Kako će se ova situacija odraziti na poljoprivredu? Znaju li poljoprivrednici kome će prodavati svoje robe nakon žetve, obzirom da su do sad dosta velike količine išle u Belje, Vupik, PIK Vinkovce i dr.?

Situacija je preteška. Cilj je da se roba proda navedenim tvrtkama. Javio se problem u Istočnoj Hrvatskoj, na području Vukovarsko-srijemske županije, gdje postoji veći broj organizatora poljoprivredne proizvodnje prema kojima se vode istražni postupci te se iz tog razloga javlja velika zabrinutost; kome će se plasirati ovogodišnja žetva?!

Nedavno je isplaćeno i dosta novca za gnojnice kako bi se ispunili uvjeti nitratne direktive koja stupa na snagu 1. srpnja. Najviše novca opet je pripalo velikim tvrtkama, a malo seljacima. Koliko je ljudi spremno za nitratnu direktivu?

Ovaj problem nije samo kod nas već i ostalim članicama EU. Na žalost zahtjevi su previsoki i proizvođači su opterećeni silnom papirologijom i troškovima oko iste. Činjenica je da su veliki proizvođači zbog veličine njihove proizvodnje dobili i veće iznose financijskih sredstava. Zahtjevi prema nitratnoj direktivi za velike su daleko stroži u odnosu na mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Trenutno se u Copa-Cogeca vode rasprave o mogućoj odgodi. Više ćemo znati sljedeći tjedan kada ćemo imati sastanak na tu temu.

Imamo sve manju proizvodnju u gotovo svim granama. Ove smo godine zasijali najmanje pšenice u zadnjih 26 godina. Što se događa u Hrvatskoj poljoprivredi, ponekad djeluje kao da je na izdisaju? Je li to tako?

Točan je podatak da je u Hrvatskoj zasijano najmanje površina pod pšenicom u posljednjih 26 godina. Razlog tome je usmjeravanje poljoprivrednih proizvođača ka tržišnoj proizvodnji odnosno sjetvi onih kultura koji na tržištu ostvaruju veću cijenu i bolju potražnju. Potrebna je potpuna izmjena trgovinske politike. Trenutno dampiranje cijena, kasne naplate, velika konkurencija, politička nestabilnost i nejasna vizija poljoprivredne proizvodnje nas je uništila. Mi se na razini Europske unije zalažemo da se napravi Uredba kojom će se proizvođači zaštiti od nepoštenih praksi, zatim da proizvodi trećih zemlja moraju prolaziti jednake procedure za kvalitetu kao članice EU i da veći postotak domaćih proizvoda bude na policama trgovačkih lanaca. Potpisali smo dvije deklaracije s nekoliko zemalja koje imaju slične probleme i zajedno ćemo se boriti za rješavanje trenutne situacije na tržištu.

 

Zbog čega smo tako malo novca iskoristili za ruralni razvoj u tri godine jedva 10 posto, pri čemu je jedan dio prebačen na potpore pa je to sigurno i manje?

Dobro je što smo iskoristili mogućnost prebacivanja dijela sredstava iz 2. stupa u 1. stup. Time smo potrošili određeni iznos financijskih sredstava predviđenih u 2. stupu što je za posljedicu imalo povećanje izravnih plaćanja. Na žalost, prvi natječaj je usporio ostale. Stvorilo se nepovjerenje, a procedure su bile komplicirane.

Zbog čega nitko od udruženja poljoprivrednika i tvrtki ne ide s povjerenikom Hoganom na road show po novim tržištima. On je prošle godine bio u 10-tak zemalja, a nedavno u Kanadi no nas Hrvate očito ne zanima da idemo osvajati nova tržišta?

Veliki i mali su bili informirani, ali očito u RH nije postojao interes.

Na sastanku Copa-Cogeca smo raspravljali o tome gdje bi bilo najbolje ići. Naši poljoprivrednici iskazali su interes za Turskom kao novim tržištem te bi 2018. trebali ići  tamo. Također, treba imati na umu da i Komisija bira tko će biti u delegaciji. Ove godine od 200 prijavljenih 60 ih je išlo na sastanke. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje