Intervju tjedna

Mičević: Mirovinski fondovi i Svjetska banka žele financirati komasaciju. Čeka se samo politička odluka

Agrovijesti
dr. sc. Blaženka Mičević, ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište Fotografija: Igor Kralj/PIXSELL
Jedan od ključnih poteza velike zemljišne reforme trebala bi biti komasacija, odnosno okrupnjavanje poljoprivrednoga zemljišta. Iako su postajali veliki planovi pokretanja ovoga procesa sve je usporeno. Ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište Blaženka Mičević otkrila nam je kako postoji veliki interes ulagača da se uključe u ovaj proces. Prije svih riječ je o Svjetskoj banci i EBRD-u no interes imaju i Mirovinski fondovi koji u komasaciji vide priliku za ulaganje novca i pokretanje poljoprivrede.

Je li proces komasacije u zastoju? Nakon što je vlada Zorana Milanovića bila najavila veliku zemljišnu reformu, odnosno početak komasacije, čini se kako je taj proces stao? 

Zadnjih 25 godina svjedoci smo loše zemljišne i poljoprivredne politike u Hrvatskoj i u tome razdoblju propustili smo velike šanse da budemo uspješni u tome sektoru na većem europskom i svjetskom tržištu. To vrijeme iskoristili smo za demagogije, politikanstva i korištenja državne imovine za provođenje kratkoročnih stranačkih politika, a nikako za strategije jasne poljoprivredne i zemljišne politike i njihovo stavljanje u funkciju boljitka poljoprivrednika, poljoprivrede i države. Isto je i s komasacijom poljoprivrednoga zemljišta.

Komasacija je glavni razvojni projekt u hrvatskoj poljoprivredi i glavni čimbenik ruralnoga razvoja, sredstvo cjelovitog uređenja zemljišta i prostora u Hrvatskoj. To je nacionalni i generacijski projekt koji će pokrenuti ovu državu, a nikako nije projekt jednoga mandatnog razdoblja jedne stranke.

 

Koliko zemljišta je trebalo biti u tome procesu i u kome roku te kako ste ga planirali provesti i financirati? Koliko je trebalo novca iz Ruralnoga razvoja godišnje, a koliko iz državnoga proračuna? 

Prvotni plan i izračun bili su 100.000 ha u šestogodišnjem razdoblju, jer je sve bilo vezano uz program ruralnoga razvoja i razdoblje 2014.-2020. U cijelom tom programskom razdoblju 2014.-2020. u Programu ruralnoga razvoja za komasaciju su namijenjena 32 milijuna eura i trebalo je godišnje u državnom proračunu osigurati 12 milijuna kuna. Financiranje cijeloga projekta bilo je planirano iz PRR-a i državnoga proračuna, ali sada vidimo kako to nije ni moguće ni dostatno za taj postupak pa smo se okrenuli traženju drugih izvora financiranja.

Koliko je Vlada smanjila proračun za Agenciju za zemljište i komasaciju i koliko je to usporilo proces? 

Proračun nam je smanjen 12 milijuna kuna. Ali treba znati kako ni sredstva proračuna ni Programa ruralnoga razvoja ne bi bila dostatna za financiranje komasacije poljoprivrednoga zemljišta pa stoga i jesmo pokrenuli 5 pilot-projekata komasacije. Oni su nam dali odgovore kakvo je stanje u provođenju komasacije na terenu, koji su problemi u pojedinim dijelovima Hrvatske, koliko stoji hektar provođenja komasacije, koliko nam ukupno sredstava treba da pokrenemo komasaciju na području cijele Hrvatske i u kojemu dijelu treba mijenjati zakone i donositi pravilnike. Da je bilo političke volje i razumijevanja, da smo imali sredstva pokrenuli bismo komasaciju na cijelome području Hrvatske, kako smo i planirali, jer sve podatke za to imamo.

dr.sc. Blaženka Mičević, ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište

 

Prema neslužbenim informacijama možda se komasacija neće moći financirati iz Programa ruralnoga razvoja. Mjera iz koje se trebala financirati krivo je napravljena i moguće je da se neće moći provesti bez izmjene cijeloga Programa. O čemu je riječ? 

Problem je ozbiljan i u vezi s dozvoljenim postotkom prihvatljivih troškova i poslova vezanih za te troškove. Više nas brine što komasacija nije mjera sama za sebe već je vezana uz ostale mjere programa koji omogućuju stvaranje preduvijeta konkurentnosti hrvatskoga poljoprivrednika. Ako navedeni problem s troškovima ne uspijemo riješiti prijeti nam opasnost da ta mjera ruralnog ne bude provediva i da novac ne možemo povući. Teško možemo graditi konkurentnost hrvatskoga poljoprivrednika ako nismo riješili temelj njegova problema, a to je zemljište. Dok su druge zemlje u svojoj poljoprivrednoj proizvodnji već usvojile korištenje naprednih tehnologija poput satelita, GPS-ova, dronova i robota kao i postulate precizne poljoprivrede, mi našim poljoprivrednicima nudeći usitnjeno i rascjepkano zemljište sa stanjem u registrima iz razdoblja Austro-Ugarske dugoročno štetimo. I, što je najžalosnije, to malo koga zabrinjava.

 

Ako se neće financirati iz Ruralnoga razvoja koji su modeli mogući? Navodno postoji interes i drugih ulagača, poput EBRD-a, Svjetske banke, a spominju se i mirovinski fondovi? Može li  se netko od njih uključiti u proces komasacije i kako? 

Komasacija nije samo postupak okrupnjavanja posjeda i stvaranja nove mreže kanala i puteva. Ona je integrirani proces stvaranja povoljnijih uvjeta za razvoj poljoprivredne proizvodnje i povećanja konkurentnosti poljoprivrednika. Od poboljšanja fizičkih uvjeta svake parcele, stvaranja osnovnih uvjeta za navodnjavanje i stvaranja transparentnoga tržišta nekretnina kroz novi katastar i zemljišnu knjigu. Projektom komasacije država pokazuje volju i želju za poboljšavanjem uvjeta života i rada poljoprivrednika, pokretanjem gospodarskoga sektora i pokretanjem investicija. Pokazuje volju da želi imati poljoprivredni sektor koji će biti nositelj razvoja ove države i da dugoročno razmišlja kako razviti i naseliti ruralna područja i smanjiti broj korisnika socijalne pomoći. Takav projekt je zanimljiv svim ozbiljnim ulagačima i kreditorima s kojima smo razgovarali dosad, jer projekt ima jasne i mjerljive rezultate i pokazatelje.

 

Koji modeli su mogući? Pretpostavljam kako bi EBRD ili Svjetska banka dali kredite te se tako uključili. Kako bi se kredit vraćao i koji bi bili instrumenti osiguranja? 

Zadnja tri mjeseca razgovaramo s centralom Svjetske banke u Washingtonu, s  Mikom-Petteri Törhönenom, glavnim specijalistom za zemljišnu administraciju u Svjetskoj banci. Pojasnili smo kako je Hrvatskoj važna komasacija zbog poljoprivrede, gospodarstva, povećanja proračunskih prihoda, novoga zapošljavanja, demografije, investicija i zbog uvođenja novoga poreza na nekretnine. Vrlo su zainteresirani za financiranje ovoga projekta vrijedna 1,5 -2 milijarde kuna, putem kredita, ako se Hrvatska na to odluči. O modelu i uvjetima kreditiranja odlučuju Vlada i Ministarstvo financija. S obzirom na to da je Svjetska banka već dugi niz godina prisutna na našem području financirajući pogotovo projekte usklađivanja stanja katastra i zemljišne knjige, situacija u kojoj je Hrvatska nije im nepoznanica.

 

Kako je izvedivo uključivanje mirovinskih fondova? Što bi bio njihov interes i jeste li s njima već razgovarali o tome? 

 Imovina četiri mirovinska fonda veća je od 74 milijarde kuna i zasigurno mogu pridonijeti pozitivnim pomacima i rješenjima i u poljoprivrednom sektoru kada je riječ o ulaganju u projekt poput komasacije, koji je i strateški i strukturni projekt. O modelu koji bi odgovarao i državi i fondovima rade se stručne analize i započeli smo razgovore. Za bilo kakvo ulaganje mirovinskih fondova u ovaj projekt nužno je donijeti novi zakon koji bi omogućio samostalnost agencije i depolitizirano djelovanje te preuzimanje uplata po osnovi zakupa poljoprivrednoga zemljista. Agencija bi od prihoda raspolaganja zemljištem mogla mirovinskim fondovima osigurati dugoročne i sigurne prinose. Tako bismo imali višestruku korist od ovakvoga načina financiranja: prvo- zemljište bi ostalo u vlasništvu RH i njezinih građana, a u 20 godina otplate dobili bismo komasirano zemljište i konkurentnoga poljoprivrednika; drugo - očuvali bismo mirovine naših građana i osigurali im kvalitetne prinose za mirovine; treće - osigurali bismo gospodarski rast i razvoj države. Mislim da bi ovo bio najbolji oblik financiranja, u kojemu su svi dobitnici.

 

Koliko bi novca mogli mirovinski fondovi investirati i pod kojim uvjetima te kako bi se oni osigurali u slučaju da proces ne krene u dobrome smjeru ili propadne? 

Neovisno o odobrenju financiranja putem Svjetske banke smatramo kako se dodatna sredstava za financiranje projekta komasacije mogu osigurati i putem mirovinskih fondova. Govorimo o sveukupnim ulaganjima preko 2 milijarde kuna u poljoprivredu. Dosad smo o tako velikim ulaganjima u poljoprivredu pričali samo kroz poticaje koji su, zbog teška stanja u kakvome su poljoprivrednici, prestali biti alat države za poticanje edukacije, razvoj, inovacije, izvrsnost pa su u većini slučajeva postali socijalna kartica i alat za manipulacije. Neizravno ulaganje 2 milijarde kuna u poljoprivredni sektor znači nova zapošljavanja, stavljanje u funkciju zemljišta, pokretanje privatnoga sektora. Povećavamo vrijednost poljoprivredne proizvodnje i BDP. Ako smo imali i više novca za ulaganja u autoceste, tunele i mostove ne vidim zašto ne bismo investirali u komasaciju. Jasni su pokazatelji uspješnosti komasacije i taj projekt ne može propasti. Samo ga trebamo napokon shvatiti, prihvatiti i pokrenuti.

 

Jeste li s nadleženim institucijama u Vladi razgovarali o modelu uključivanja Mirovinskog fonda ili Svjetske banke? Ima li interesa i možete li očekivati da bi nova vlada podržala vaš model? 

Projekt je predstavljen savjetnicima premijera i potpredsjedniku Vlade, glavnome predstavniku Europske komisije u RH, HGK-u, HUP-u, EBRD-u, Svjetskoj banci, političarima i saborskim zastupnicima. U Ministarstvu financija ministar i njegovi suradnici pokazali su razumijevanje i podržali ovaj projekt i financiranje putem Svjetske banke ili drugog oblika financiranja koji je za Hrvatsku povoljniji, ali zbog trenutne političke situacije postupak nije pokrenut. Vjerujem kako bismo, da su političke okolnosti u državi bile povoljnije, bili započeli postupak financiranja projekta. Svaka vlada koja dolazi mora znati kako je projekt komasacije pametno ulaganje u budućnost svoje zemlje i budućnost njenih građana. Da su to uložena sredstva koja se oplemenjuju kroz projekt i vraćaju kroz prihode proračuna, u raznim oblicima. I kako ne treba imati apsolutno nikakve veze s politikom. Naravno, ako je svima cilj napredak naše države, u što se mnogi zaklinju.

dr. sc. Blaženka Mičević, ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište
Koliko je komasacija za hrvatsku poljoprivredu važna i koliko bi se zemljišta moglo okrupniti u nekome prosječnom razdoblju, primjerice godinu dana, pet ili deset godina? Što bi time dobili poljoprivrednici, a što država? 

Komasaciju trebamo gledati izvan njena tehničkog okvira koji znači okrupnjavanje posjeda, kao skup projekata u kojima će država pokazati što želi, zna i može. Nije tajna kako mnoge zemlje članice EU-a imaju skrivene subvencije za svoje poljoprivrednike. Tako i na području gdje se provodi komasacija mnogi radovi ne bi bili vezani uz poljoprivredu a poljoprivrednici i njihova proizvodnja bi od toga imali velike koristi. Nakon provedene komasacije u poticajne mjere na komasiranom području trebaju se uključiti država, HBOR, županije i jedinice lokalne samouprave sa svojim već postojećim subvencijama te bi učinak bio bolji. I privatne banke imale bi veću sigurnost kreditirajući poljoprivrednike na komasiranom području te bi im mogle ponuditi povoljnije kredite. Trebamo komasaciju uskladiti s državnom poljoprivrednom strategijom da bismo znali što trebamo proizvoditi kako bismo smanjili uvoz, povećali izvoz i povećali rast dohotka u poljoprivrednoj proizvodnji. Komasaciju treba gledati i kao demografski projekt i zato u nju trebamo uključiti i demografske stručnjake. Hrvatska tako ne bi bila prva država koja je kroz postupke komasacije pokrenula naseljavanje komasiranih područja, ali zajedno i s drugim državnim mjerama za naseljavanje komasiranog područja kao što su povoljnije davanje državnoga poljoprivrednog zemljišta u zakup, rješavanje stambenog pitanja, porezne olakšice i niz drugih mjera.

 

Je li moguće vratiti ovaj proces u jedinice lokalne samouprave, što zagovaraju pojedine političke stranke? Mislite li da je to loše, što se može dogoditi?

Upravljanje poljoprivrednim zemljištem, kao i komasaciju, treba snažno centralizirati a nikako decentralizirati. Upravljanje zemljištem treba organizirati prema izazovima moderne i globalne poljoprivrede koja neupitno traži od upravljača politike donošenje brzih i učinkovitih mjera. To se ne može decentraliziranim sustavom. Centralizirani sustav upravljanja zemljištem podrazumijeva digitalizaciju podataka i informatizaciju cjelokupna postupka te orijentaciju prema poslovnim procesima i kontrolingu. Tako se smanjuju troškovi upravljanja, ali i broj djelatnika koji sudjeluju u tome postupku. Kada bismo to vratili na JLS i da svaka JLS uposli jednog novog djelatnika koji bi radio taj posao, to bi značilo zapošljavanje još 550 ljudi, a poljoprivrednici bi njihove plaće morali staviti u svoju poslovnu kalkulaciju te bi to bio novi udarac njihovoj konkurentnosti. Centralizirani sustav upravljanja omogućuje da se velikom brzinom mijenjaju parametri natječaja, prema potrebi države ili lokalnih politika. Jedinicama lokalne samouprave moramo i trebamo omogućiti pristup tom informacijskom sustavu, da putem njega podnose zahtjeve za raspisivanje natječaja, odlučuju o prioritetima vrste poljoprivredne proizvodnje koja će biti na njihovu području ili mikrolokaciji unutar općine. Dinamika i brzina primjene državnih i lokalnih politika u poljoprivredi izuzetno je važna i u budućnosti će činiti razliku između uspješnih i neuspješnih. To se ne može decentraliziranim sustavom.

Što je ključno za zemljišnu reformu i što bi neka iduća vlada trebala napraviti? 

Uspješnim državama i društvima zajedničko je učenje na svojim greškama, a neuspješni pokazuju nemogućnost otkrivanja i pravilna tumačenja svoje greške u prošlosti te su osuđeni na njihovo ponavljanje. Povijest upravljanja poljoprivrednim zemljištem u Hrvatskoj bogata je jasnim i mjerljivim greškama. Zabrinjava to što, iako su naše greške ogromne i financijski se mjere u milijardama, i dalje ih ne prepoznajemo pa u javnim raspravama biramo između jako loše i loše zemljišne politike. Nositelji politika u poljoprivredi i oni koji bi to htjeli postati nemaju rješenja za nagomilane probleme te se opredjeljuju za podjele i svađe unutar svoga resora te vole održavati privid nepomirljivih razlika između zainteresiranih strana. Kao u slučaju odnosa "velikih" i "malih", gdje sukob realno ne postoji i rezultat je najobičnijega politikanstva i neodgovornosti upravljača sustava. Svaki ima svoju ulogu i zadatke u uspješnome poljoprivrednom sustavu i uspješnoj poljoprivrednoj zemlji. Za njihovu suradnju i sinergiju mogu se ponuditi rješenja u zakonskim i podzakonskim aktima te tako osigurati razvoj i prosperitet i jednima i drugima. Svakim drugim načinom sami sebi nanosimo ogromnu štetu tvrdeći kako u ovoj zemlji ima mjesta samo za jedne, ali ne i za druge.

Koji su najveći problemi provođenja uspješne zemljišne reforme?

U zadnje tri godine novoga pristupa upravljanju poljoprivrednim zemljištem uočili smo mnoge probleme koji su prepreka brzom i učinkovitu upravljanju. Nepostojanje evidencije zemljišta, nepostojanje evidenecije ugovora, neusklađenost službenih registara, velika dugovanja po osnovi naplate zakupa samo su dio dugogodišnjih nagomilanih problema. Javnost nije upoznata ni s problemom poljoporivrednika koji imaju nesređeno poljoprivredno zemljište (neriješene imovinsko-pravne odnose, neusklađeno stanje katastra i zemljišne knjige, neupisani zakup državne zemlje u zemljišnu knjigu) pa se ne mogu prijavljivati na EU fondove ni dobiti kredite u bankama. Kroz naše iskustvo razgovora s tisućama poljoprivrednika koji nam ukazuju na poteškoće s kojima se svakodnevno susreću sigurno možemo biti ravnopravan partner resornome ministarstvu i ponuditi mu rješenja pri donošenju novih zakonskih i podzakonskih akata. Ključno je što se u sferi zemljišne politike priča o stvarnim problemima koji koče razvoj poljoprivrede, kao što su neobrađeno privatno poljoprivredno zemljište, trenutno jednaka zemljišna politika na svim područjima Hrvatske, koja nije održiva, ažurnost upisa stoke u registre na temelju koje se ostvaruje prednost za zemljište na natječajima, nemogućnost raspisivanja natječaja za zemljište i sl.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje