Goran Pajnić, predsjednik HUP-Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede

Milijun eura nedovoljno za ozbiljnije investicije i rast agrara

Agrovijesti
Goran Pajnić Fotografija: Sanjin Strukić/PIXSELL
Hrvatska udruga poslodavaca nezadovoljna je novim rješenjima Pravilnika za mjere 4.1 i 4.2 iz Programa ruralnog razvoja. Članice HUP-a, mahom poljoprivredne i prehrambene tvrtke smatraju da su rješenja kojima se smanjuje iznosi investicija loša za razvoj poljoprivrede i prehrambenog sektora. Čime su nezadovoljni i što misle da nije dobro u razgovoru nam je otkrio Goran Pajnić, predsjednik HUP-ove Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede

Novi pravilnici za podmjere 4.1. i 4.2. koji su na javnoj raspravi do 10.10 donose niz novina koje ne idu na ruku poljoprivrednim i prehrambeno-prerađivačkim tvrtkama. Smatraju li članice HUP-a da se radi o diskriminaciji (nelogičnostima) i zbog čega?

Prije svega moram naglasiti da članice HUP-a nisu samo velika poljoprivredna poduzeća. Radi se o udruzi koja okuplja mala, srednja i velika poduzeća u kojima je zaposleno 80% radnika sektora te ostvaruje preko 70% novostvorene vrijednosti u sektoru. Navedeni podaci daju nam reprezentativnost kao udruzi koja pokriva gotovo cijeli ruralni prostor RH za koje su navedeni natječaji i predviđeni. Stav je članica da navedeni prijedlozi pravilnika predstavljaju ozbiljan problem ravnomjernom razvoju sektora prehrambene industrije i poljoprivrede, obzirom na postojeću strukturu sektora. HUP se zalaže za princip ravnomjernosti u kojem će bitni kriteriji biti rast zaposlenosti i konkurentnosti proizvodnje.


Koje su glavne nelogičnosti koje predlaže ministarstvo u novim pravilnicima?

Kao najvažnije zamjerke novim pravilnicima, a na koje smo do sada već nekoliko puta ukazivali, vidimo predloženu maksimalnu vrijednost potpore po projektu, kao i tretman povezanih društava. Stav HUP-a je da je ograničavanje mogućnosti natjecanja povezanih poduzeća apsolutno neprihvatljivo, obzirom na strukturu domaće proizvodnje, pri čemu se posebna pažnja mora posvetiti povijesti i tradiciji društava koja se smatraju povezanima. Problem je tim veći, jer je ovakva odluka proizvoljna i ne temelji se niti na jednom propisu Europske unije. Krovni propis je Uredba 1305/2013 o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), a koja ograničenja za povezana poduzeća ne spominje. Uredbe 651/2014 i 702/2014 definiraju povezana poduzeća radi ograničenja koja postoje u području državnih potpora, no to se ne odnosi na EPFRR. Mišljenja smo da ovo predloženo ograničenje sudjelovanja povezanih društava na natječajima dovodi u diskriminirajući položaj velik broj proizvođača.

 

Smatraju li članice HUP-a da je smanjivanje iznosa sa 5 na 1 milijun eura, promašen potez. Prije nekoliko godina smo se u EU borili za 5 milijuna a sad to rušimo na 1 milijun. Tada nam je EU davala preporuku da idemo na 3 milijuna. Jesmo li neozbiljni kao država?

Ovakve iznenadne promjene uvjeta natječaja ukazuju na najveći problem hrvatskog agrara i prehrambene industrije – nedostatak vizije i strategije razvoja sektora. Zbog nedostatka kontinuiteta uvjeta u raspisivanju natječaja, dovodimo se u situaciju da domaći proizvođači teško mogu donositi poslovne odluke vezane za  nove investicije, koje su nužne za opstojnost domaće proizvodnje. Stav je članica HUP-a da su predloženi maksimalni iznosi nedovoljni za pokretanje ozbiljnijih investicija. Problem je time veći, jer su u prijedlozima novih pravilnika izostavljeni prioritetni sektori, za koje je ranije, temeljem izvršenih analiza, bio predviđen iznos potpore adekvatan visini potrebnih investicija u tim sektorima.

Goran Pajnić

 Mislite li da se velike investicije koje mogu pokrenuti razvoj mogu financirati sa 1 milijun eura?

Stav HUP-a je da se određeni broj investicija kod srednjih i malih proizvođača može pokrenuti sa navedenim iznosom potpore. No, isto tako moramo biti svjesni da je za cjelokupni uspjeh hrvatskog agrara i prehrambene industrije nužna sinergija velikih i malih proizvođača. Stoga smo stava da je isto tako neophodno omogućiti i velike investicijske projekte, kako u primarnom, tako i prerađivačkom sektoru. Navedeno je neophodno kako bi se stvorili uvjeti za formiranje lanca vrijednosti, koji je ključan u stvaranju konkurentnosti. I do sada smo komunicirali da se zalažemo za zadržavanje postojećih maksimalnih visina potpora po projektu. Kako bi se omogućila konkurentnost i manjih i srednjih proizvođača, predlažemo da se za njihove zajedničke projekte dodijeli dodatnih 10% intenziteta potpore.


Mislite li da je dobro što će se novci preusmjeriti na OPG-e od kojih će jedan najveći dio investirati i skupe traktore i mehanizaciju koja neće biti isplativa?

 

Svjesni smo stanja mehanizacije koju trenutno imamo i potreba za praćenjem novih trendova u obradi tla koja definitivno zahtjeva nabavku nove mehanizacije i opreme. Pravilnik za podmjeru 4.1. je i do sada definirao specifične kriterije za ulaganje u poljoprivrednu mehanizaciju (Prilog V.) u odnosu na obradivu površinu s kojom poljoprivrednik raspolaže. Podržavamo prijedlog naveden u novom pravilniku da se iznos ulaganja samo u mehanizaciju ograniči na 300.000 eura.


HGK je radila anketu (prije izrade Programa) iz koje je bilo vidljivo da je za pravi razvoj poljoprivrede i sektora potrebno investirati ogromne novce u velike pogone, proizvodnje proizvoda dodane vrijednosti slično? Mislite li da ćemo na ovaj neće potrošiti novce, a nećemo imati vidljive pomake u proizvodnji i razvoju?

Iz prijedloga pravilnika koji su u javnoj raspravi, jasno je da rezultati ankete nisu uzeti u obzir kod određivanja visine potpore. Potpuno suprotno, kod izrade Programa ruralnog razvoja rezultati te ankete su bili temelj za argumentiranu raspravu s predstavnicima Europske komisije i određivanje visine potpora od 1, 3 i 5 milijuna eura, ovisno o sektoru.


Što bi trebalo napraviti i na koji način da svi budu zadovoljni? Ovi prijedlozi pravilnika djeluje kao udar na poljoprivredne tvrtke koje zapošljavaju ogroman broj ljudi i nose ogromnu proizvodnju?

Smatramo da kriterije treba podesiti tako da prate strukturu i potrebe domaće proizvodnje. Svakako treba naglasiti da HUP ne podržava podjele proizvođača na male i velike, već treba podržati svaki projekt, bez obzira na veličinu, koji doprinosi ukupnom rastu domaće proizvodnje. Iz ovog razloga nismo suglasni sa prijedlogom izmjena koji se odnosi na ograničenja natjecanja za povezana poduzeća i smanjenje visine iznosa potpore, pogotovo stoga jer prehrambena industrija trenutno nema drugih izvora financiranja ulaganja u dugotrajnu imovinu, osim EPFRR fonda.

 

Mislite li da se ovakva izmjena pravilnika donijela nakon što su odbijeni projekti nekolicine tvrtki zbog tzv. umjetno stvorenih uvjeta?

Primjedbe koje trenutno iznosimo vezane su za pravilnike koji su u javnoj raspravi. Što se tiče prošlog natječaja i situacije s odbijanjem određenih korisnika, stav je da se kod donošenja konačne odluke moraju uvažavati odredbe relevantnih EU uredbi. Kod odbijanja korisnika iz navedenih primjera, glavni razlog koji je bio naveden u medijima su tzv. umjetno stvoreni uvjeti. Mišljenja smo da umjetno stvoreni uvjeti kod nekih prijavitelja na prethodnom natječaju nikako ne smiju biti izlika za ograničenje mogućnosti natjecanja za povezana poduzeća. Osim toga, ovdje želimo upozoriti da zbog dugog vremena nedonošenja odluka nakon zatvaranja prvog natječaja te aktivnosti koje su uslijedile na izmjeni pravilnika dovodimo u pitanje raspisivanje novog natječaja do kraja ove godine, a time ugrožavamo i ukupnu mogućnost povlačenja EU sredstava.


Na koji način se troši novac za Ruralni u nama sličnim zemljama? Jesu li novci usmjereni samo na OPG-e ili se dio novca daje i tvrtkama?

U okviru koji zadaje ZPP, svaka zemlja članica EU raspodjelu sredstava EPFRR-a prilagođava specifičnostima i strategiji razvoja svoje poljoprivrede. Zbog toga HUP već duže vrijeme inzistira da se u što kraćem roku izradi strategija razvoja hrvatske poljoprivrede i prehrambene industrije, a da jedna od mjera provedbe te strategije budu i mjere ruralnog razvoja. Hrvatska je posljednja postala članicom EU, a zemlje o kojima pitate imale su i u prethodnim programskim razdobljima mogućnost ulagati u podizanje konkurentnosti svoje poljoprivrede i prehrambene industrije, što su, naravno, i koristile. U kontekstu nastupa i natjecanja tvrtki iz tih zemalja i iz Hrvatske na zajedničkom europskom tržištu, jasno je kako ovakve mogućnosti potpore ulaganjima utječu na konkurentnost pojedinog proizvođača. Stoga još jednom na kraju naglašavamo važnost prilagodbe mjera potpore postojećoj strukturi domaće proizvodnje.

 




 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje