Reakcija BIOM-a

'Ministrica poljoprivrede ne želi da prostor za prirodu bude obavezan'

Agrovijesti
Fotografija:
udruga za zaštitu prirode BIOM reagirala je na nedavni govor ministrice poljoprivrede Marije Vučković u Bruxellesu na vijeću ministara. Njihovo piropćenje prenosimo u cjelosti.

U pogledu pitanja “zelene arhitekture”, na Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije u ponedjeljak 21. rujna u Bruxellesu nekoliko je država članica (Francuska, Španjolska, Portugal, Belgija…) podržalo prijedlog njemačkog predsjednišva o obaveznim eko-shemama sa za to predviđenim sredstvima u sklopu reformskog paketa zajedničke poljoprivredne politike EU. No, mnogo ih nije, poput Hrvatske koja, po riječima ministrice poljoprivrede Marije Vučković, smatra da eko-sheme trebaju biti dobrovoljne i da svaka država treba određivati „hoće li ih primjenjivati ili ne“.

Trenutna Zajednička poljoprivredna politika sadrži element ozelenjavanja, no on ni približno nije polučio željene rezultate. Eko-sheme bi u novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici trebale predstavljati novi instrument kroz koji će se na godišnjoj osnovi financirati oni poljoprivrednici koji već koriste poljoprivredno zemljište na način koji ne šteti biološkoj raznolikosti niti ne doprinosi klimatskim promjenama. Ideja je da se potiče primjena određenih poljoprivrednih praksi koje donose veću dobrobit prirodi i okolišu.

 

Žalosno je da Ministarstvo poljoprivrede ne prepoznaje priliku da kroz ovaj instrument financira upravo ono čime se, barem deklarativno, toliko ponosi – praksama malih poljoprivrednika koji se trude raditi u skladu s prirodom, jer razumiju da jedino na taj način dugoročno doprinose i svom boljitku. Upravo zbog situacije u kojoj se nalazi hrvatska poljoprivreda, smatramo da bi Ministarstvo poljoprivrede trebalo podržati da eko-sheme budu obavezne.

Održiva poljoprivreda umjesto intenzivne

Također, ministrica Vučković na vijeću ministara poljoprivrede kazala je da Hrvatskoj određivanje postotka na razini EU za GAEC-9 standard nije prihvatljivo.

“Svaka država članica, ovisno o specifičnim potrebama i karakteristikama, treba sama odrediti koji je udio neproizvodnih obilježja na oraničnim površinama nužan za održanje i povećanje bioraznolikosti”, kazala je ministrica Vučković.

Prijedlog njemačkog predsjedništva bio je odvojiti 5 posto proizvodne/neproizvodne površine i 3 posto neproizvodne površine. Koliko do sada znamo, i kako smo već isticali, znanstvenici su utvrdili da bez odvajanja minimalno 10 posto obradivog zemljišta za prirodu cijela stvar nema smisla. Time se vodi i EU Strategija bioraznolikosti do 2030., koja i postavlja cilj da se 10% poljoprivrednog zemljišta doista ostavi „za prirodu“.

Kao i kod eko-shema, i ovdje je Hrvatska prirodno u prednosti, jer zapravo ima i puno više od tog postotka, pa je nejasno zbog čega Ministarstvo poljoprivrede ne želi podržati uvjetovanost da se ostavi prostor za prirodu. Ta “uvjetovanost” zapravo doprinosi održivosti poljoprivrede na duge staze. Nadamo se da će Hrvatska prepoznati da je puno smislenije ići tim putem, a ne slijediti put intenziviranja poljoprivrede pa se onda vraćati na put održivosti, što uz malo truda možemo osigurati upravo kroz novu Zajedničku poljoprivrednu politiku – naravno, ako ona bude “zelena”, kao što to sugerira Europski zeleni plan.