VELIKI INTERVJU

Ministrica najavila subvencije mladima za kupnju zemlje

Agrovijesti
Marija Vučković, ministrica poljoprivrede Fotografija: Ministarstvo poljoprivrede
Ministarstvo poljoprivrede u potrazi je za financijskim instrumentima subvencioniranja mladih koji žele kupiti poljoprivredno zemljište, otkrila je ministrica Marija Vučković

Povećanje produktivnosti i klimatske otpornosti poljoprivredne proizvodnje, jačanje konkurentnosti poslovnog okruženja i poljoprivredno-prehrambenog sustava te obnova ruralne ekonomije i poboljšanja životnog standarda u ruralnom prostoru tri su glavna strateška cilja u hrvatskoj poljoprivredi koju resorno ministarstvo radi u suradnji sa Svjetskom bankom, rekla je ministrica poljoprivrede Marija Vučković u razgovoru za Večernji list.

Nakon dijagnostičke obrade i analize sektora te gotovog nacrta strateške vizije za razvoj poljoprivrede i ruralnog prostora krenulo se u izradu akcijskog plana, koji bi krajem ove godine trebao rezultirati prijedlogom fokusiranih intervencija za idućih desetak godina, a istovremeno će poslužiti i kao podloga za programiranje Nacionalnog strateškog plana za Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) 2021. – 2027..

Veliki napori ulažu se i u digitalizaciju poljoprivrede, koja će se očitovati kroz izvještajno upravljački sustav Ministarstva poljoprivrede, e-poljoprivrednu iskaznicu te druge manje aplikacije.

Dolaze objedinjene elektroničke iskaznice

"Elektronička poljoprivredna iskaznica, kao službeni obrazac koji izdaje Ministarstvo poljoprivrede, sukladno planu, počet će se izdavati u prvoj polovici 2020. godine. Iskaznica će svakako donijeti značajne uštede za upravljačko tijelo i poljoprivrednika, ali i za ostala tijela javne ovlasti, jer će integrirati nekoliko različitih tehnologija autentikacije i autorizacije čime će se ostvariti preduvjeti za zamjenu tri postojeće kartice – tzv. Zelene poljoprivredne kartice, kartice plavog dizela i kartice za korištenje sredstava za zaštitu bilja. Njome će se postaviti osnove za digitalizaciju usluga u poljoprivredi primjenom novih funkcionalnosti poput digitalnog potpisa", najavila je ministrica.

U tijeku još jedna misija Svjetske banke, a Ministarstvo je odredilo tri područja u kojima će provesti pilot projekte, rekla je ministrica u razgovoru za Večernji list. Jedno je vezano za Sustav poljoprivrednog znanja i inovacija i inovacije, za još efikasniji rad savjetodavne službe, prijenos znanja i primjenu znanstvenih istraživanja, drugo za tzv. Produktivna partnerstva, što podrazumijeva provedbeni mehanizam za razvoj ruralnih prostora i poljoprivrede koji cilja na jačanje suradnje svih dionika u proizvodnom lancu, stvarajući lokalna čvorišta proizvodnje hrane (Food Hubs) kroz investicije u fizičku, ali i virtualnu infrastrukturu, a treće je kružno planiranje proizvodnje, koje uzima u obzir biofizičke potencijale određenog područja kroz agroekološko zoniranje, što ministrica smatra posebno važnim u kontekstu budućeg razvoja krških pašnjaka.

U tijeku je i analiza važećeg koncepta proizvodnih plaćanja i priprema novog nacrta koji će uskoro biiti predstavljen sektoru, najavila je.

Potpore stočarima

"Stav Europske komisije i nadležne regulative bio je da ne možemo vezivati izravne potpore za uvjetna grla na način kako smo predvidjeli pravilnikom iz 2017. pa smo ga opet izmijenili. No ono što možemo vezati za uvjetna grla, a nacionalna je stvar, pitanje je dodjele državne zemlje. Krški pašnjaci područje su kojim se počinjemo više i konkretnije baviti, iznimne važnosti, potencijala i vrijednosti u kontekstu bioraznolikosti, a preduvjet za ikakav razvoj ovog područja je zakonito korištenje zemlje kao uvjet bez kojeg se ne može investirati i oslobađanje mogućih površina za pašarenje. Inače, potpore koje su ostvarivane po hektaru ili po grlu na krškim pašnjacima, višestruko su više od prosjeka; svakako, riječ je i o težim uvjetima gospodarenja koje trebamo i hoćemo cijeniti, međutim, jasno ću reći, prijavljivanje stotina hektara zemljišta bez ikakve pravne podloge nema nikakve veze s razvojem i stočarstvom te vitalizacijom krškog prostora", istaknula je ministrica Vučković.

"Neki kažu kako smo među zemljama koje imaju najveće potpore u EU, neki da imamo najmanje. Detaljno smo analizirali potpore i nismo na dnu nego u gornjoj polovici EU zemalja. Često se priča kako veliki udjel u alokaciji ide na najveće firme. On je doista veći od prosjeka EU. No puno je veća razlika u iznosu koji odlazi na najmanje poljoprivrednike. Analiza koju smo radili sa Svjetskom bankom pokazala je kako čak 6% ukupne alokacije, godišnje između 2,5 i 3 milijarde kuna, odlazi na izravna plaćanja po korisniku do 500 eura, 8% na one preko 500.000 eura, a 12,5% alokacije na potpore do 1250 eura. Jesmo zato da se održe proizvodno vezana plaćanja, ali uz promjene. Primjerice, u tovnom govedarstvu, koje se posljednjih mjeseci susreće s objektivnim i vidljivim poremećajima, analiziramo sve potpore koje jedna krava ima tijekom svog životnog ciklusa. Ne može se reći da su one male, čak i kad se uspoređujemo s drugim EU zemljama. Zato ćemo otvoriti pitanje možemo li ijednu vrstu potpora, a potrudit ćemo se pronaći način, usmjeriti na produktivnije proizvođače, odnosno na one čije blago daje više mlijeka te svakako na one koji žive i privređuju u iseljenim prostorima s težim uvjetima gospodarenja.

Definicija poljoprivrednika

"U EU je već dugo godina osnovni koncept direktnih plaćanja potpora po hektaru. Kao ekonomistica koja se bavila analizom troškova i koristi mogu razumjeti smanjivanje utjecaja potpora na količinu ili na cijenu i izbjegavanje efekta narušavanja tržišta. Međutim, nisu sve članice na istoj razini razvoja niti imaju iste probleme što se tiče poljoprivredne proizvodnje i potpuno poštivajući zajednički okvir poljoprivredne politike koji se u EU stvarao desetljećima, potrebno je prepoznati i takve specifičnosti. Kako ćemo mi definirati aktivnog poljoprivrednika koji zaslužuje potpore EU? Europsko udruženje poljoprivrednika Copa Cogeca dalo je amandman i prijedlog da u uredbu o strateškim planovima u pojam aktivnog poljoprivrednika uđu samo oni čija se proizvodnja oporezuje. Mi imamo oko 110.000 poljoprivrednika koji dobivaju potpore. Koliko ih se kod nas oporezuje da bi imali status „aktivnih“? Svega njih 16.000, prema podacima Ministarstva financija od prije nekoliko mjeseci. Smatram da će se pri izradi definicije poljoprivrednika uzeti u obzir podaci o proizvodnji, činjenica je li riječ o prvom ili sekundarnom zanimanju, porezni kontekst i slično. Složit ćemo se da je upitan efekt potpore od 500 eura godišnje, no nećemo raditi nagle rezove jer je naša proizvodnja osjetljiva i usitnjena i ne možemo si priuštiti da se odreknemo bilo koga na ruralnom prostoru.

"Naš stav je da ograničavanje potpore po hektaru treba ostaviti zemljama članicama na odlučivanje. Hoće li hrvatski seljaci dobiti cijeli iznos potpora u ovoj godini, s obzirom da su za 2019. dobili 70% omotnice EU, a iz hrvatskog proračuna oko 17%, iako smo se u pregovorima izborili da im država može isplatiti razliku do punog, 100-postotnog iznosa? Što se tiče osnovne omotnice za izravna plaćanja, kao maksimalno mogući iznos definirano je 382 milijuna eura. Država po načelu fleksibilnosti ima mogućnost u te potpore preusmjeriti i do 15% novca iz ruralnog razvoja, a ostatak do punog iznosa, bude li dovoljno novca u proračunu, iz domaćih sredstava. Mehanizam preusmjeravanja iz drugog stupa ima i pozitivne i negativne strane uzme li se u obzir da ruralni razvoj nosi strukturnu transformaciju i investicije. U svakom slučaju, ove se godine za izravna plaćanja planira 387 milijuna eura, što je oko 101% osnovne omotnice, odnosno nešto više od 90 posto uzimajući u obzir planirana dodatna sredstva iz drugog stupa. Također, treba imati na umu da smo u mandatu ove Vlade aktivirali nekoliko posve novih programa državne potpore ili potpore malih vrijednosti u sektorima stočarstva, voćarstva i ratarskih kultura. To je isto nacionalni novac i njegovom korištenju su prethodili sastanci s komorama i poljoprivrednicima te procijenjeno kako je dobro uložiti nacionalna sredstva u nove vrste potpora namijenjene reagiranjima na tržišne oscilacije", rekla je ministrica Vučković.

Zeleni sporazum

"Europska komisija je u prosincu 2019. izdala Komunikaciju o smjernicama novog klimatskog zakonodavstva, strategije bioraznolikosti te strategije „Od polja do stola“ kojima se cilja na ugljično neutralno gospodarstvo do 2050. Svakako očekujemo prepoznavanje i onih ciljeva koji imaju i socijalnu i ekonomsku dimenziju za što je potrebno održati odgovarajući proračun Zajedničke poljoprivredne politike. Hrvatska podržava Komunikaciju, pri čemu ističemo da je riječ o konceptu koji nije nov u EU i poljoprivrednicima, koji su itekako svjesni potrebe čuvanja tla i drugih resursa za iduće generacije gotovo 20 godina ostvaruju i okolišne ciljeve unutar ZPP-a. Zajednička poljoprivredna politika treba sačuvati stabilan dohodak poljoprivrednika, ulagati u konkurentnost poljoprivredne proizvodnje u međunarodnim okvirima i prema trećim tržištima, pa je, s obzirom na očekivani povećani doprinos klimatskoj ambiciji, potrebno u najmanju ruku ne smanjivati proračun za ovu najvažniju EU politiku. Neki u nas već dugo daju ‘doprinos’ okolišu tako da ne siju i ne sade ništa već samo održavaju puste hektare pod livadom, a dobivaju poticaje jer politika EU to dopušta. Prema zadnjim podacima imali smo i 38.000 ha pod ugarom, a i ove ćemo godine završiti u deficitu većem od milijarde eura kad je u pitanju uvoz hrane. Ministarstvo poljoprivrede prilikom programiranja za iduće razdoblje polazi od doprinosa okolišu, no takve aktivnosti trebaju biti fokusirane i povezane s održavanjem i razvojem proizvodnje. Vrlo često spominjemo visoke standarde kvalitete, što je dobro, međutim nedovoljno se bavimo aspektom povećanja produktivnosti, prehrambene sigurnosti i konkurentnosti na inozemnim tržištima. Mislim da smo danas negdje na 30% produktivnosti u odnosu na EU prosjek, pri čemu je razlika u odnosu na stare države članice još veća. Pitanje deficita, a prema posljednjim podacima on je opet u porastu za neke vrlo važne grane poljoprivrede, analiziramo u okviru izrade akcijskog plana te ćemo naše mjere predstaviti javnosti u drugoj polovici godine", najavila je ministrica.

Pad proizvodnje mlijeka

"Očito je riječ o najranjivijem dijelu hrvatske poljoprivrede, a sa sigurnosnog aspekta najvažnijem. Nije ni u voćarstvu sjajno, ali mislim da će naš novi ZPP, novi nacionalni strateški plan i jasne intervencije u tom dijelu sigurno učiniti napredak, uz obavezna ulaganja u primjenu novih tehnologija i u bolje pokazatelje u proizvodnji. Isplaćuje se 20 milijuna za mandarine, 20 za jabuke, za junice… Dojam je u javnosti da se sad samo gasi požar u određenim sektorima preko interventnih mjera.Zato ih i pribrajamo mjerama koje se odnose na sanaciju tržišnih poremećaja. Moramo reagirati u mjeri u kojoj možemo na tržišne poremećaje koji nemaju utjecaja na strukturne pokazatelje. Ipak, pravilo je da ćemo ubuduće kod svakog programa analizirati učinke i dijeliti ih sa sektorom. Prva je vrsta potpora bila bezuvjetna, no drugu bi možda ipak trebalo povezati s nekim dodatnim koracima od strane proizvođača koje se odnose na udruživanje. Razumijem strah od udruživanja, no neudruženi proizvođači su sitni i nekonkurentni i teško mogu pronaći tržište. Možemo im pomagati, no oni su privatnici i tako se prema njima moramo odnositi. Ima pomaka, prije nekoliko godina bile su 3-4, a sada je 17 proizvođačkih organizacija. Inicijativa istarskih pršutara je da se dopuste i vertikalne proizvođačke organizacije, primjerice udruživanje istarskih proizvođača pršuta i slavonskih svinjogojaca, pa trenutačno radimo na izmjenama koje će to omogućiti", rekla je ministrica.

Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu

"Iako razumijem primjedbe dosadašnjih urednih posjednika te smo ih obećali vrlo skoro analizirati putem netom oformljenog povjerenstva, nemojmo zaboraviti da zakup zemljišta po ugovoru traje određeni broj godina i ako po isteku trebamo dati bezuvjetno i apsolutno prioritet dosadašnjim korisnicima, zašto se onda nismo odlučili na prodaju? Smatram da je koncept kojega je ovo Ministarstvo imalo posljednjih godina dobar kako bi se spriječilo iseljavanje i kako bismo ruralne zajednice održavali vitalnim. Međutim, povjerenstvo će procijeniti je li trebalo na drugi način prepoznati proizvodnu cjelinu i je li opravdana napomena o opasnosti daljnjeg usitnjavanja. Ako bude trebalo unijet ćemo neke promjene u zakon. Naravno da kod dodjele zemlje postoji opasnost od neodgovarajućeg tretmana u jedinicama lokalne samouprave, no takva opasnost postoji od bilo koga tko nije odgovoran u svom poslu, bilo na lokalnoj ili državnoj razini.

Danas gotovo da i nema financijskih instrumenata za kupnju privatne zemlje, a mladi ljudi danas traže kako je kupiti i pomoć u financiranju kupnje. Radimo na tome da omogućimo jednu financijsku liniju i za to. Trenutno smo u razgovorima s određenim financijskim institucijama kako bismo obogatili ponudu financijskih instrumenata u tu svrhu", rekla je ministrica.

Moratorij na prodaju zemlje strancima

"Prije nekoliko mjeseci podnijeli smo zahtjev za odgodu. Prije toga smo i neformalno komunicirali zahtjev prema nadležnoj upravi i dobili nekoliko dodatnih prijedloga kako ga poboljšati. Bitno da se zahtjev dobro obrazloži i dokaže kako su određene vrste tržišnih poremećaja opravdane za njegovo produljenje od tri godine. Proučili smo zahtjeve i nekih drugih zemalja, Slovačke, Mađarske, koje su to uspjele, surađivali smo s raznim institucijama, analizirali našu kupovnu moć, cijene zemljišta, udio zemljišta koji nije razminiran i mnoštvo drugih aktivnosti. Vjerujem da će zahtjev biti pozitivno riješen", rekla je ministrica.